U smrtonosnom napadu izraelskih snaga pogođeno je ključno postrojenje za obogaćivanje uranija. Više od 70 mrtvih u Teheranu, a svijet strahuje od širenja sukoba na cijeli Bliski istok.
- Pišu: Sandžak Danas
Datum: 13. juni 2025.
U zračnim napadima koje je Izrael izveo u ranim jutarnjim satima petka, pogođeno je glavno iransko nuklearno postrojenje. Napadi su odnijeli najmanje 78 života, a 329 osoba je ranjeno, dok su među poginulima i visoki dužnosnici Revolucionarne garde Irana. Teheran je u šoku, dok hiljade demonstranata na ulicama traže „oštru i neodložnu osvetu“.
Napad, za koji mnogi analitičari tvrde da bi mogao biti prelomni trenutak u odnosima na Bliskom istoku, dodatno je rasplamsao tenzije između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država.
Trump: “Dao sam im šansu, 61 dan je prošao”
Bivši američki predsjednik Donald Trump potvrdio je za CNN da je unaprijed znao za operaciju, te da SAD u potpunosti podržavaju Izrael. Trump je istakao kako je Iranu dao rok od 60 dana za postizanje dogovora o nuklearnom programu.
- “Rekao sam im da će, ako ne pregovaraju, posljedice biti užasne. Sada je 61. dan”, rekao je Trump.
Iz američkih izvora saznaje se da je Bijela kuća bila obaviještena o ciljevima operacije, ali da razmjeri napada i ljudski gubici nisu bili u potpunosti poznati uoči udara.
Iran zatvara nebo, narod traži osvetu
Iranske vlasti su, nakon napada, odmah obustavile sve domaće i međunarodne letove. Napadi su, osim Teherana, zabilježeni i u gradovima Tabriz, Kermanšah, Hamedan i Kangavar. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan pozvao je građane na jedinstvo i povjerenje u državno rukovodstvo.
U središtu Teherana, desetine hiljada građana uzvikuje parole protiv Izraela i SAD-a, tražeći hitnu vojnu odmazdu. Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamenei, najavio je „strogu kaznu“ za Izrael.
CNN prenosi izjave visokih američkih obavještajnih izvora koji tvrde da izraelski napadi, osim vojnog, možda imaju i politički cilj – izazivanje unutrašnje destabilizacije i potencijalne promjene režima u Iranu. Ministar odbrane Izraela, Izrael Kac, poručio je da je došlo vrijeme da se „udari u samu glavu zmije“.
- „Godinama smo se borili s iranskim proxy snagama. Sada je trenutak da neutraliziramo izvor prijetnje“, rekao je Kac.
Francuska i međunarodne reakcije: „Pravo na odbranu, ali uzdržanost“
France has repeatedly condemned Iran’s ongoing nuclear program and has taken all appropriate diplomatic measures in response.
In this context, France reaffirms Israel’s right to defend itself and ensure its security.
To avoid jeopardizing the stability of the entire region,…
— Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) June 13, 2025
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da „Izrael ima pravo da se brani“, ali je pozvao sve strane na uzdržanost. Macron je istog dana razgovarao s vodećim svjetskim liderima, uključujući Donalda Trumpa i čelnike arapskih zemalja.
Iran zatvara nebo, narod traži osvetu
Nakon napada, Iran je obustavio sve domaće i međunarodne letove, dok su se demonstranti u Teheranu okupili na ulicama zahtijevajući “brzu i bolnu osvetu”. Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamenei, najavio je “strogu kaznu”, dok je predsjednik Masud Pezeškijan pozvao narod da ostane ujedinjen i vjeruje državnom rukovodstvu.
U međuvremenu, Izraelske odbrambene snage (IDF) saopćile su da su u napadima eliminisali više komandanata iranskog zrakoplovstva, među kojima je i Amir Alija Hadžizadeh – ključna figura Revolucionarne garde.
Pet scenarija iranske odmazde: Kako bi Teheran mogao uzvratiti?
Prema analizi lista Times, Iran ima nekoliko potencijalnih opcija za osvetu:
-
Raketni napadi na američke baze
Iran posjeduje hiljade raketa srednjeg dometa koje mogu doseći američke baze širom Bliskog istoka. Još 2020. godine je raketirao baze u Iraku nakon ubistva generala Kasema Solejmanija. Ovaj put bi napadi mogli biti koordinisani iz Iraka i Jemena, otežavajući američku odbranu. -
Napadi na naftna polja
Iran je već napadao naftnu infrastrukturu Saudijske Arabije 2019. godine, izazvavši globalne poremećaje. Novi napadi na regionalna naftna postrojenja mogli bi dramatično uticati na svjetsku ekonomiju. -
Zatvaranje pomorskih ruta u Persijskom zaljevu
Persijski zaljev je ključna tačka za globalnu trgovinu naftom. Iran je poznat po upotrebi mornaričkih taktika protiv trgovačkih brodova i već postoji pomorsko upozorenje britanske agencije za ovu rutu. -
Direktan napad na Izrael
Iran je već lansirao rakete na Izrael kao odgovor na prethodne napade. Iako je većina projektila presretnuta, neki su pogodili važne vojne mete, uključujući aerodrome. -
Aktiviranje savezničkih snaga (proksi jedinica)
Iran i dalje raspolaže moćnom mrežom saveznika – Hezbolah u Libanu, Huti u Jemenu, kao i šiitske milicije u Iraku i Siriji. Moguć je novi val koordinisanih napada širom regije.
Bliski istok ponovo se nalazi na ivici velikog sukoba. I dok Teheran priprema odgovor, a Izrael najavljuje „produženu operaciju“, međunarodna zajednica pokušava spriječiti najgori scenario – potpuni regionalni rat s nesagledivim posljedicama.