- NOVI OBRT U PROCESU POMIRENJA: Reisu-l-ulema Senad ef. Halitović predstavio je Platformu sa 18 načela za uspostavljanje jedinstvene Islamske zajednice, uz zahtjev za ravnopravno učešće obje strane.
Nakon što je muftija sandžački dr. Mevlud ef. Dudić objavio Proglas sa 19 principa za vraćanje jedinstva Islamske zajednice, stigao je odgovor iz Rijaseta Islamske zajednice Srbije. Reisu-l-ulema Senad ef. Halitović predstavio je vlastitu Platformu, kojom prihvata cilj ujedinjenja, ali traži ravnopravno učešće obje strane, prijelaznu upravu i slobodne izbore bez zabrane kandidiranja.
Proces mogućeg pomirenja i institucionalnog objedinjavanja dvije islamske zajednice u Srbiji dobio je novi, izuzetno značajan nastavak. Samo dan nakon objavljivanja Proglasa o principima vraćanja jedinstva Islamske zajednice, koji je potpisao predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji i muftija sandžački dr. Mevlud ef. Dudić, iz druge islamske zajednice stigao je zvaničan odgovor.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice Srbije Senad ef. Halitović objavio je Platformu o temeljnim načelima uspostavljanja jedinstvene Islamske zajednice u Republici Srbiji, koja sadrži 18 tačaka i predstavlja prijedlog Rijaseta za nastavak procesa objedinjavanja. Iako obje strane javno potvrđuju da žele jednu Islamsku zajednicu, sadržaj dva dokumenta pokazuje da između njih i dalje postoje velike razlike u vezi sa načinom ujedinjenja, raspodjelom odgovornosti, izborima, imovinom i budućim institucionalnim uređenjem.
Halitović: Jedinstvo mora biti zasnovano na ravnopravnosti
U Platformi koju je potpisao Senad ef. Halitović navodi se da je krajnji cilj uspostavljanje jedne Islamske zajednice svih muslimana u Republici Srbiji, bez obzira na njihovu nacionalnu, jezičku, regionalnu, političku ili drugu pripadnost. Međutim, za razliku od Dudićevog Proglasa, kojim se od druge strane traži povratak u postojeći sistem Islamske zajednice u Srbiji, Halitović insistira da se budući institucionalni poredak uspostavi zajednički, uz ravnopravno učešće obje strane.
Prema Platformi, postojeći okvir Islamske zajednice u Srbiji mogao bi poslužiti kao početna pravno-organizaciona osnova, ali samo nakon prethodno dogovorenog preimenovanja te provođenja ustavnih, institucionalnih i kadrovskih promjena. To praktično znači da Rijaset ne prihvata model jednostavnog gašenja svoje organizacije i bezuslovnog priključenja postojećem Mešihatu, već traži formiranje zajedničkog sistema kroz sporazum dvije strane.
Traže pravno obavezujući Temeljni sporazum
Jedna od centralnih tačaka Halitovićeve Platforme jeste zahtjev da se prije objedinjavanja usvoji pravno obavezujući Temeljni sporazum. Tim dokumentom trebalo bi urediti sva najvažnija pitanja: pravni status, ustavne promjene, organizaciju, kadrove, imovinu, finansije, izbore, rokove i faze ujedinjenja.
Sporazum bi morali usvojiti nadležni organi obje islamske zajednice, a njegovu primjenu kontrolisalo bi posebno prijelazno tijelo. Islamska zajednica Srbije navodi da je spremna objediniti svoj pravni subjektivitet, prava, obaveze, imovinu, dokumentaciju i institucionalni kontinuitet sa budućom jedinstvenom Islamskom zajednicom, ali uz ravnopravnost, uzajamnost i zaštitu stečenih prava.
Prijelazna šura sa jednakim brojem predstavnika
Halitović predlaže formiranje Prijelazne šure, u kojoj bi obje islamske zajednice imale jednak broj predstavnika, dok bi u radu tog tijela učestvovali i zajednički prihvaćeni muslihuni – posrednici i pomiritelji. Prijelazna šura rukovodila bi cjelokupnim procesom objedinjavanja, nadzirala provođenje sporazuma i organizovala zajedničke izbore do konačnog formiranja organa jedinstvene Islamske zajednice.
U prijelaznom periodu Rijaset traži potpunu paritetnu zastupljenost obje strane u centralnim i regionalnim organima, kao i u rukovodstvima najvažnijih ustanova. Kako se navodi, cilj takvog pariteta nije trajna podjela funkcija, već sprečavanje dominacije jedne strane i stvaranje ravnopravnih uslova za buduće izbore.
Direktan odgovor na zabranu kandidiranja
Jedna od najočiglednijih razlika između dva dokumenta odnosi se na pravo čelnika islamskih zajednica da se kandidiraju za vodeće funkcije. Dudićevim Proglasom predloženo je da čelnici druge islamske zajednice ne mogu biti kandidati za predsjednika Mešihata tokom naredna dva izborna ciklusa.
Halitovićeva Platforma odbacuje takav princip. U njoj se navodi da nijedna funkcija ne smije biti unaprijed garantirana bilo kojoj strani ili pojedincu, ali i da niko ne smije biti isključen iz kandidiranja samo zbog ranije institucionalne pripadnosti. Prema prijedlogu Rijaseta, rukovodstvo buduće jedinstvene Islamske zajednice trebalo bi biti izabrano na slobodnim i transparentnim izborima, prema zajednički dogovorenim pravilima i uz nadzor Prijelazne šure.
Razdvojiti funkcije vrhovnog poglavara i muftije sandžačkog
Platformom je predloženo i novo institucionalno uređenje kroz regionalna muftijstva.Posebno je značajan zahtjev da funkcija vrhovnog vjerskog poglavara buduće jedinstvene Islamske zajednice u Srbiji i funkcija muftije sandžačkog budu razdvojene i povjerene različitim osobama.
Rijaset ovo obrazlaže potrebom za institucionalnom ravnotežom, djelotvornijom podjelom odgovornosti i ravnopravnom zastupljenošću muslimana iz različitih dijelova Srbije.Ovo pitanje predstavlja još jednu veliku razliku u odnosu na Dudićev Proglas, prema kojem bi izabranom predsjedniku Mešihata – muftiji sandžačkom reisul-ulema iz Sarajeva dodjeljivao muraselu.
Zaštita imama, službenika i vjeroučitelja
Obje strane pokazuju određenu saglasnost kada je riječ o zaštiti zaposlenih.Halitović u Platformi navodi da nijedan imam, profesor, vjeroučitelj, službenik ili drugi zaposlenik ne smije izgubiti posao ili institucionalni status zbog ranije pripadnosti jednoj od dvije zajednice.
Zaposlenima bi trebalo garantovati priznavanje radnog staža, socijalnih prava i ravnopravan tretman, dok bi džemati i ustanove nastavili raditi bez prekida.I Dudićev Proglas predviđa ostanak imama u postojećim džematima i nastavak rada vjeroučitelja koji ispunjavaju propisane uslove, što predstavlja jednu od tačaka oko kojih bi dogovor mogao biti lakše postignut.
Obrazovne ustanove ne bi se odmah gasile ili spajale
Različiti stavovi postoje i kada je riječ o medresama, fakultetima i drugim obrazovnim ustanovama.Dudićevim Proglasom predložena je integracija ustanova nastalih nakon podjele 2007. godine u postojeći obrazovni sistem Mešihata.
Halitovićeva Platforma predviđa da sve obrazovne ustanove obje zajednice tokom prijelaznog perioda nastave nesmetano raditi u postojećem statusu.Tek nakon zajedničkih izbora i uspostavljanja novih organa izvršila bi se analiza njihovog rada, potreba i opravdanosti daljeg samostalnog djelovanja, nakon čega bi bilo odlučeno o reorganizaciji ili integraciji.
Saglasnost o Sarajevu, Turskoj i odnosima sa državom
U dva dokumenta postoje i važne dodirne tačke.Halitović navodi da bi buduća Islamska zajednica trebalo njegovati tradicionalne duhovne i institucionalne veze sa Rijasetom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i reisul-ulemom u Sarajevu kao vrhovnim vjerskim autoritetom.
Istovremeno se ističe značaj bratske i strateške saradnje sa Dijanetom Republike Turske, kao i konstruktivnih odnosa sa državnim organima Republike Srbije.Slične principe prethodno je u svom Proglasu naveo i muftija Dudić, što pokazuje da pitanje međunarodnih i regionalnih veza možda neće biti najveća prepreka budućem dogovoru.
Rijaset traži prekid međusobnog osporavanja
Halitovićev dokument sadrži i poziv da se tokom pregovora obje strane uzdrže od uvredljive i zapaljive retorike, međusobnog osporavanja vjerskog legitimiteta i poteza koji bi mogli ugroziti proces.Rijaset smatra da javni proglasi ne bi smjeli zamijeniti neposredne razgovore i da se sporna pitanja moraju rješavati dogovorom, uz koordinaciju muslihuna.To je direktno suprotno posljednjoj tački Dudićevog Proglasa, kojom se navodi da bojkot i izolacija predstavnika druge zajednice ostaju na snazi do gašenja njihovog sistema ili pristupanja Mešihatu.
Jedinstvo prihvaćeno kao cilj, ali modeli ostaju udaljeni
Odgovor Senada ef. Halitovića pokazuje da Islamska zajednica Srbije ne odbacuje razgovore o ujedinjenju.Naprotiv, ona potvrđuje spremnost da učestvuje u procesu sve do postizanja jedinstvene Islamske zajednice.Međutim, između ponuđenih modela postoje suštinske razlike.
Dudićev Proglas polazi od stava da postoji jedna legalna i tradicionalna Islamska zajednica kojoj se druga struktura treba vratiti, dok Halitovićeva Platforma zahtijeva dogovor dvije ravnopravne strane, zajedničku prijelaznu upravu, paritet u organima i izbore bez unaprijed isključenih kandidata.Zbog toga dva objavljena dokumenta ne predstavljaju konačni sporazum, ali predstavljaju prvi javno izneseni pregovarački okvir nakon gotovo dvije decenije podjela.
Sada je jasno šta svaka strana traži, na šta je spremna pristati i gdje se nalaze najveće prepreke.Pred muslihunima, vjerskim poglavarima i organima obje islamske zajednice tek predstoje vjerovatno najteži razgovori od početka podjele 2007. godine. Hoće li objavljeni proglasi postati početak historijskog pomirenja ili uvod u novo nadmetanje, zavisit će od spremnosti obje strane da odustanu od maksimalističkih zahtjeva i pronađu rješenje koje će biti prihvatljivo vjernicima, imamima i ustanovama širom Sandžaka i Srbije. Cijelo saopštenje pogledajte ispod teksta.