Pešter – prostrana visoravan na jugozapadu Sandžaka, vjetrovita i tiha, a opet puna života i priča koje se prenose generacijama. Tu živi i djeluje čovjek kojeg su mještani prozvali Pešterski rendžer – ne zato što nosi uniformu, već zato što svojom kamerom, riječima i predanošću čuva duh i ljepotu ovog kraja.
Njegove fotografije i video-zapisi otkrivaju prizore koje ni svi mještani nemaju priliku vidjeti – beskrajne pašnjake što mirišu na planinsko bilje, rijetke životinjske vrste koje ovdje nalaze utočište, i ljude koji i danas žive u skladu s prirodom, onako kako se živjelo stoljećima.
View this post on Instagram
– Pešter je moj dom i moja inspiracija. Svaka fotografija je poruka – čuvajte prirodu, jer ona čuva nas, kaže Pešterski rendžer, dok se iza njega pruža horizont na kojem se nebo i zemlja stapaju u jedno.
Izvor koji nikada ne zaledi
Među neobičnim prirodnim fenomenima koje bilježi, posebno mjesto zauzima izvor koji nikada ne zaledi, čak ni tokom najhladnijih zimskih dana, kada temperatura na visoravni pada duboko ispod nule. Iznad izvora uzdiže se brdo Trojan, visoko 1.340 metara, mjesto o kojem starosjedioci pričaju legende pune misterije i simbola.
View this post on Instagram
Prema predanju, ovuda je nekada prošao car Trojan, očaran ljepotom Peštera. Toliko mu se dopalo prostranstvo da je odlučio ostati nekoliko dana, a, kaže legenda, baš s tog uzvišenja počeo je graditi svoje carstvo.
U tim vremenima, tvrdi narod, na Pešteru se prostiralo ogromno jezero u kojem je živjela troglava aždaja. Bila je opasna i svake godine je zahtijevala žrtvu – djevojku iz sela. Kada je na red došla careva kći, pojavio se junak za kojeg stariji vjeruju da je bio Sveti Đorđe.
Udario je maljem u stijenu, iz koje je potekao izvor Đurđevića, a zatim ubio aždaju. Mnogi današnji toponimi, kažu, nastali su upravo iz tih događaja: Braćak – mjesto gdje se aždaja “braćaknula”, Pružanj – gdje se ispružila, Krnja jela – šuma okrnjena njenim repom, Točilovo – gdje je istekla njena krv, te Ninaja – planina koja se zanjihala od njenog pada.
Poziv da se Pešter vidi drugim očima.
View this post on Instagram
Za Pešterskog rendžera, ove legende nisu samo priče – one su neraskidivi dio identiteta kraja. Njegov rad je poziv svima da Pešter vide iz nove perspektive: ne samo kao hladnu i vjetrovitu visoravan, već kao živu knjigu prirode, historije i mašte.
– Ljepota Peštera je u njenoj tišini, u pričama koje šapuću vjetrovi i u ljudima koji je čuvaju, kaže on.
I dok njegove fotografije i video-zapisi putuju internetom, Pešter ostaje tu – vječna, mistična i neponovljiva, čekajući one koji će je upoznati srcem, a ne samo pogledom.
View this post on Instagram