OKO ZA OKO, ZUB ZA ZUB: Krvna osveta u Albaniji

4574

Unatoč svijesti da je ubojstvo u potpunosti neprihvatljiv čin koji je proturječan svim moralnim, etičkim i socijalnim načelima, u ruralnim dijelovima Albanije na krvnu osvetu se gleda kao nešto sasvim normalno. Prema tradicionalnom zakonu, kanunu, krvna osveta u Albaniji je dozvoljena kod ubojstva, uvrede časti, laganja i uvrede žena. Ovaj kulturni fenomen prolijevanja krvi zbog kojeg su mnoge obitelji postale žrtve tradicionalnih zakona i kodeksa časti na snazi je već stotinama godina, a takva praksa postoji i danas, često ne štedeći ni žene ni djecu.

„SELO KAO SUD“: OSVETA SE TREBA IZVRŠITI I SVAKI DUG TREBA BITI ZADOVOLJEN
Albansko običajno pravo već stoljećima regulira život brojnih ljudi i dozvoljava krvnu osvetu. Ako se radi o ubojstvu, običaj nalaže da ono mora biti osvećeno isključivo ubojstvom. Osveta se mora izvršiti i svaki dug treba biti zadovoljen pa čak i nakon nekoliko desetaka godina kada se članovi obitelji osobno ne sjećaju zlodjela. Ono što ovaj običaj čini dodatno zastrašujućim je to da nije nužno da se osveta izvrši nad krivcem, već da se osvetnici zadovoljavaju bilo čijom smrću u obitelji krivca. Prema staroj tradiciji, osoba koja je u opasnosti može biti sigurna jedino u svom domu jer pravilo nalaže da se osveta ne vrši u domu krivca. Zbog toga mnoge obitelji iz straha cijeli svoj život provedu zatvoreni među svoja četiri zida, a djecu čak ne šalju ni u školu.

Neobični običaji: Zašto Šveđani ne vole čavrljati (i zašto to ne znači da su hladni)

Gradić Berat.
Iako običaj nalaže da su žene i djeca oslobođeni osvete, postoje situacije u kojima su dvije strane godinama u svađi pa se dogodi rat između cijelih obitelji: jedni drugima urušavaju krovove, spaljuju kuće i ubijaju stoku. I sve to pod izlikom jer tako nalaže običaj. Ako neprijateljstvo potraje duže vrijeme, postoji mogućnost mirenja koje započinje po nalogu vladike. U slučaju mirenja dogovara se veliko okupljanje, broje se štete počinjene u obje obitelji te se ugovara cijena za sve postupke. Jedina iznimka na krvnu osvetu je ženin preljub. Naime, ako žena prevari muža i on ju ubije, njena obitelj nema pravo na osvetu.

Kraljevstvo ratnika, perja i cvijeća: upoznajte pleme Huli koje bogatstvo mjeri u svinjama
ŽENE ODGAJAJU DJECU, MUŠKARCI BRINU O ČASTI I POŠTENJU, A DRŽAVA GOTOVO DA I NE POSTOJI
Kultura patrijarhata ugrađena je u život brojnih ruralnih područja u Albaniji, koja slovi za jedno od najtradicionalnijih društava u Europi. Uloge muškaraca i žena u obitelji su u potpunosti odvojene. Ženama je namijenjena uloga supruge i majke te uzdržavane članice obitelji koja ovisi o plaći muža. One su u prvom planu imovina muža ili oca, a primarna funkcija im je reprodukcija.

S obzirom na to da su u Albaniji “dječaci poželjniji od djevojčica”, žene su pod snažnim pritiskom da rode muškog nasljednika pod svaku cijenu. U slučaju izostanka muškog nasljednika, žena je opet krivac. Održavanje loze je bilo od velike važnosti pa u slučaju da obitelj ne bi imala sina, odabrali bi kćer koja bi od tog trenutka morala postati muškarac. Odijevala bi se u mušku odjeću, radila muške poslove, a bilo joj je dopušteno da pije i puši. Iz svega toga jasno je vidljivo koliko je dominantna uloga muškarca u albanskom društvu za kojeg su čast i poštenje najbitnije moralne vrijednosti, a u slučaju njihove povrede često se poseže za oružjem i krvoprolićem.

Iako su brojke stradalih od krvne osvete danas nepoznate vladinim organizacijama, nemoguće ih je procijeniti jer se zakon bez milosti često koristi i kao paravan za mafijaške obračune. Neki izvori govore da je kroz takve obračune život izgubilo nekoliko desetaka tisuća ljudi. No, s obzirom na to da je Albanija kroz povijest bila pod vlašću različitih naroda, a do 90-tih godina je imala jedan od najrepresivnijih režima u Europi, komunističku diktaturu, među stanovnicima je vladalo veliko nepovjerenje prema sustavu te politici koja ih nije čuvala i branila od sile i nepravde pa su ljudi odlučili uzeti stvar u svoje ruke. Tako je krvna osveta za mnoge pripadnike albanskog društva postala sveta dužnost.




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *