Kahina Bahloul kaže da se nije samo jednog dana probudila i odlučila postati imam, već da je to “bio dug put”. Diplomirana pravnica radila je kao posrednik u osiguranju.
Rođena u Francuskoj od oca muslimana iz Alžira i majke Francuskinje kršćanskog i jevrejskog porijekla, 42-godišnjakinja je odrasla u Alžiru. Po povratku u Francusku, doktorirala je islamske studije na prestižnoj École Pratique des Hautes Études i kaže da ju je “kriza smisla unutar islama” ono što ju je nagnalo da se angažira.
“Vjerujem da ova kriza dolazi uglavnom iz činjenice da postoji skleroza muslimanske misli. To znači da danas još uvijek živimo ideju koja je nastala u srednjem vijeku”, rekla je za Euronews.
“Pravne škole islama danas, ili cijeli normativni dio muslimanske vjere, proizlaze iz srednjovjekovne misli. To više nije moguće.” Bahloul kaže da ima način kako riješiti krizu: “Muslimani moraju povratiti svoj sveti tekst i dati sebi ovlaštenje da ga čitaju i tumače pomoću alata koje imamo danas u dvadeset i prvom stoljeću”.
Možda je najkonkretniji način za ilustraciju kako je Bahloul krenula da “povrati islamske svete tekstove” njena odluka da postane imam, nešto za što ona kaže da nije zabranjeno, “jer se to ne prakticira, ljudi misle da je zabranjeno”. Bahloul kaže da su patrijarhalna čitanja i tumačenja svetih tekstova dovela do ideje da žene ne mogu biti imami, “ali Kur'anski tekst ne zabranjuje ženi da bude imam”.
“U stvarnosti, to uopće ne govori o ovoj ulozi. To je uloga koja je kasnije stvorena za organiziranje muslimanskog bogoslužja. A kada se vratimo na poslaničku tradiciju, nalazimo primjer žene koju je postavio Poslanik da bude imam“, rekla je.
Nije pohađala poseban kurs ili centar za obuku, niti je dobila certifikat.
“U islamu ne postoji središnji svećenički autoritet koji imenuje imame, tako da je na zajednici hoće li vas prihvatiti ili ne… Ona vam daje legitimitet”, kazala je Bahloul.
Ona je 2018. godine najavila ostvaranje “Fatma džamije”, bogomolje u kojoj se zajedno mole muškarci i žene, gdje namaz predvode i imami i žene, gdje se vazi na francuskom jeziku i gdje su dobrodošli nemuslimani.
Međutim, od pandemije COVID-19 većina aktivnosti ove “inkluzivne džamije” prebačena je na internet.
Posljednjih mjeseci u Francuskoj je ponovo pokrenuta rasprava o sekularizmu. Predsjednik Emmanuel Macron objavio je rat protiv onoga što je opisao kao “islamistički separatizam” i obećao da će vratiti republikanske vrijednosti u zemlji.
Njegova administracija najavila je i počela zatvaranje nekih džamija, otvorila istrage o finansiranju vjerskih institucija i pozvala muslimanske predstavnike da potpišu povelju o principima Republike. I dok su neki članovi najveće muslimanske zajednice u Evropi kritikovali najnovije mjere optužujući vladu za antagoniziranje muslimana, Bahloul kaže da je vrijeme za ‘islam Francuske’.
“Moramo stvoriti institucije koje predstavljaju islam Francuske. To još uvijek nije bio sasvim slučaj do danas, budući da je CFCM (Francusko vijeće muslimanske vjere) predstavljalo ‘konzularni islam’, to jest islam koji je bio finansiran i njime upravlja jedna od muslimanskih zemalja poput Alžira, Turske, Maroka ili zemalja Zaljeva”, dodala je. Bahloul kaže da je ključ, još jednom, da francuski muslimani povrate svoju vjeru “čitanjem i tumačenjem tekstova koji proizlaze od francuskih mislilaca i muslimana u Francuskoj”. “To je ono što pokušavamo učiniti”, rekla je.
Izvor: Stav.ba
