Novi Pazar, juli 1876. — Jedna od ključnih bitaka Prvog srpsko-osmanskog rata odigrala se upravo ovdje, u dolini Raške, gdje su osmanske snage od 6. do 8. jula 1876. godine izvojevale važnu strategijsku pobjedu nad srpskom Ibarskom vojskom. Glavna borba vodila se kod manastira Đurđevi Stupovi, a pokušaj srpske ofanzive završio je neuspjehom i povlačenjem preko granice.
Neuspješna srpska ofanziva
Srpski ratni plan predviđao je višesmjerni napad Ibarske vojske iz Ivanjice i Javora — prema Sjenici, Novom Pazaru i Višegradu. Iako je srpska vojska brojala oko 24.000 boraca raspoređenih u 31 bataljon, samo polovinu su činile borbeno sposobne trupe prve klase, dok su ostale bile slabije naoružane i obučene.
Nasuprot tome, osmanske snage, pod komandom Mehmed Ali-paše i Derviš-paše, bile su brojnije i tehnički nadmoćnije. Samo kod Novog Pazara Osmanlije su imale oko 8.000 vojnika, opremljenih modernim puškama poput Martini-Henrija i Vinčestera.
Prvi sukobi: Oslobođena Raška, ali uz skupe greške
Lijeva kolona srpske vojske, predvođena pukovnikom Ilijom Čolak-Antićem, započela je napredovanje 3. jula. Odred poslat prema Raškoj uspio je zauzeti varoš i potisnuti osmanske straže, ali je tokom noći u selu Anište čačanski bataljon napravio tragičnu grešku — zaspali su bez postavljanja straže. Osmanski graničari iskoristili su to i nožem presudili 11 srpskih vojnika bez sopstvenih gubitaka.
Bitka kod Đurđevih Stupova: Srpski napad se raspada
Glavna bitka uslijedila je 7. jula kod manastira Đurđevi Stupovi, gdje su se branitelji izuzetno dobro utvrdili. Srpski napad, predvođen kapetanom Mihailom Ilićem, naišao je na žestok otpor osmanskih nizama i jednog teškog topa, što je dovelo do povlačenja srpskih snaga nakon višesatne borbe.
Glavnina srpske vojske, umjesto da pruži podršku, ostala je pasivna, posmatrajući borbu s visa iznad grada. Dan kasnije, 8. jula, uslijedio je novi pokušaj napada koji se, usljed konfuzije i straha, pretvorio u panično povlačenje. Komandant Čolak-Antić prvi je napustio položaj, izazvavši opštu pometnju i povratak trupa nazad ka Srbiji.
Borbeni neuspjeh na krilu ka Kosovskoj Mitrovici
Paralelno s glavnim napadom, odred kapetana Ilića pokušao je da presiječe komunikaciju između Novog Pazara i Kosovske Mitrovice. Nakon početnih uspjeha kod sela Košute, srpske trupe su odbile napad deset hiljada bašibozuka. Međutim, kasniji pokušaji da se zauzmu osmanske utvrde na Kadijači i probije prema Mitrovici nisu uspjeli.
Posljedice: Moralni pad i komandna kriza
Nakon povlačenja, čačanska vojska je ostala ukopana na granici sve do kraja jula. Među srpskim oficirima zavladalo je nezadovoljstvo komandantom Čolak-Antićem, kojeg su mnogi optužili za kukavičluk i loše vođenje trupa, ali do smjene nije došlo. U međuvremenu, osmanska vojska je učvrstila položaje i učinila srpsku Ibarsku vojsku defanzivnom do kraja rata.
Istorijski značaj bitke
Bitka kod Novog Pazara, iako vremenski ograničena, imala je dalekosežne posljedice. Srpski plan o povezivanju sa Crnom Gorom preko Sandžaka je propao, a osmanska vojska osigurala je kontrolu nad ključnim komunikacijama u Raškoj. Ova pobjeda predstavljala je jedan od ključnih trenutaka osmanske strategije u očuvanju Sandžaka i pokazala važnost bolje logistike i taktičkog planiranja.
Izvori:
- FB Esad Rahić
-
Mita Petrović, Ratne beleške sa Javora i Toplice 1876–1878
-
Nikola Gažević, Vojna enciklopedija, tom 9
-
Dr Savo Skoko, Vojvoda Radomir Putnik
-
Petar Opačić & Savo Skoko, Srpsko-turski ratovi 1876–1878