Sead Ramdedović, jedan od najistaknutijih pisaca iz Bihora, kroz svoj roman „Strah od imena“ nastavlja bogatu tradiciju stvaralaca iz ovog kraja, koji su snažnim literarnim izrazom trajno obogatili savremenu književnost. Ovaj roman, stvoren na relaciji Luksemburg-Crna Gora, oslikava univerzalne teme identiteta, straha i borbe za opstanak, dok istovremeno čvrsto ostaje ukorijenjen u lokalnim motivima i arhaičnom jeziku, koji vjerno oslikava duh vremena i tradiciju Bihora.
Ramdedovićev jezik u romanu ima posebno značajnu ulogu. Korišćenjem arhaičnih izraza i dijalekta, autor uspješno prenosi čitaocima autentičnost prošlih vremena, istovremeno pružajući živopisan portret života u planinskim selima. Dijalektizmi i lokalizmi u tekstu ne samo da osnažuju atmosferu, već služe i kao most između prošlosti i sadašnjosti, omogućavajući čitaocima da osjete težinu svakodnevnih borbi likova. Također, ovaj jezički izbor pridonosi kulturnoj vjerodostojnosti romana, u kojem jezik postaje sredstvo za prikaz identiteta i istorijskog nasljeđa.
Priča romana fokusira se na porodicu Rama, čija sudbina kroz generacije reflektuje univerzalne borbe ljudi u ruralnim sredinama. Glavni lik, Šeko Rama, odrasta u siromaštvu, u maloj planinskoj kući, suočen s teškim životnim izazovima, ali i s dubokim unutrašnjim previranjima. Njegova porodica, koju predvode roditelji Ahmo i Ismihan, prolazi kroz niz tragičnih događaja, a centralna tema romana postaje borba za preživljavanje u surovim uslovima. Kroz bogate opise prirode i svakodnevnih izazova, Ramdedović oslikava surovost života, gdje su siromaštvo, glad i nesigurnost stalni pratioci likova.
Jedna od ključnih scena u romanu odnosi se na gradnju kuće, simbol težnje za stabilnošću i sigurnošću. Međutim, ovaj simbolički čin biva prekinut tragičnom nesrećom, kada eksplozija odnosi život Ahmovog komšije Banju. Ovaj tragični događaj nagovještava težinu života koji će likovi nastaviti da vode, bremeniti nesrećama i praznovjerjem. Ramdedović na poseban način istražuje i temu porodične časti i identiteta, gdje prošlost likova oblikuje njihove sadašnje odluke i odnose, ističući cikličnu prirodu istorijskih dešavanja i međuljudskih sukoba.
Rat, kao još jedan značajan motiv, donosi nasilje i smrt u živote likova. Lik Fate, mlade nevjeste, naglašava krhkost ljudske egzistencije u ratnim vremenima, dok njena tragična smrt simbolizuje besmislenost rata i njegov razarajući uticaj na porodice. Nasuprot tome, lik Ljuba Sakića, bogatog i moćnog čovjeka, nudi Šeku priliku za bolji život, predstavljajući svijetlu tačku u mračnom narativu romana.
Motivi kuće, zemlje, gladi i rata vješto su isprepleteni kroz cijelu priču, gdje svaki od njih reflektuje dublje slojeve značenja. Kuća postaje simbol stabilnosti i sigurnosti, zemlja predstavlja identitet i naslijeđe, dok glad i rat osvjetljavaju surovost i borbu za preživljavanje. Ramdedović kroz svoje likove i njihovu sudbinu istražuje složene odnose između prošlosti i sadašnjosti, ličnih trauma i kolektivnih izazova.
Sead Ramdedović je svojim romanom „Strah od imena“ uspio da stvori djelo koje prelazi granice lokalnog i postaje univerzalna priča o ljudskoj borbi, strahu i nadi. Njegov vjerni prikaz tradicije i običaja Bihora, obogaćen arhaičnim jezikom i snažnim emotivnim tonom, pruža čitaocima duboko reflektivno i emotivno iskustvo. Ovo djelo ne samo da čuva kulturno naslijeđe jednog kraja, već i pruža univerzalnu poruku o važnosti identiteta, prošlosti i borbe za bolje sutra. „Strah od imena“ će sigurno ostaviti trajan trag u književnom svijetu, a Ramdedović će ostati upamćen kao pisac koji je s velikom vještinom uspio da spoji tradiciju sa savremenim književnim izražajem.