Otkrivanje historijskih činjenica: Priča o promjeni bošnjačkih prezimena “Zoronjić” i “Zoranić”

Otkrivanje historijskih činjenica: Priča o promjeni bošnjačkih prezimena “Zoronjić” i “Zoranić”

1017

Nedavno je Kemal Zoronjić dobio knjigu akademika Šerba Rastodera koja se bavi zločinom u Šahovićima 1924. godine. U toj knjizi, pored brojnih zanimljivih detalja, objavljen je i popis poreskih obveznika Bjelopoljskog sreza za 1913. godinu. Jedan od najzanimljivijih otkrića iz te knjige odnosi se na prezime porodice Zoronjić i Zoranić.

Autor Suad K. Zoranić

Prema ovom popisu, Zoronjići i Zoranići su bili upisani pod jednim prezimenom “Zoronja”, a ne “Zoronjići i Zoranići”, kako su ranije objavili neki istraživači poput Miloša Vojinovića i Tomislava Bogavca.

Historijski razvoj prezimena “Zoronjić” prema saznanjima Kemala Zoronjića imao je sledeći tok:

Od korijena orijentalno-persijske riječi “ZOR” što znači “silan, težak, jak, zdrav”, njihov rodonačelnik Džano je dobio nadimak “Zor delija”, što znači “silan junak”. Kasnije su njegovi potomci nosili nadimak ZORO, a zatim ZORONJA. Verovatno je nakon Prvog svjetskog rata, a prije 1921. godine, njihovo prezime dobilo konačan oblik ZORONJIĆ.

Proučavanje historijskih dokumenata kao što je ovaj popis iz 1913. godine pomaže kompletnom bošnjačkom narodu da bolje razumije svoju prošlost i očuva je za buduće generacije. Zato smo ovom prilikom uradili intervju sa magistrom Kemalom Zoronjićem.

**Sandžak Danas**: Gospodine Zoronjiću, hvala vam što ste pristali na ovaj intervju. Nedavno ste dobili knjigu akademika Šerba Rastodera vezanu za zločin u Šahovićima 1924. godine. Možete li nam reći nešto više o tome?

**Kemal Zoronjić**: Hvala vama na pozivu. Da, knjiga koju sam dobio od akademika Rastodera je izuzetno značajna. Ona ne samo da detaljno opisuje zločine u Šahovićima, već sadrži i popis poreskih obveznika Bjelopoljskog sreza za 1913. godinu. Ovaj popis je posebno interesantan jer sam u njemu pronašao važne podatke o našoj porodici.

**Sandžak Danas**: Možete li nam reći koje ste to značajne podatke otkrili?

**Kemal Zoronjić**: Ono što je posebno privuklo moju pažnju jeste da su naši bratstvenici u tom popisu navedeni pod prezimenom “Zoronja”, a ne “Zoronjić”, kako su ranije navodili neki istraživači kao što su Miloš Vojinović i Tomislav Bogavac. Na popisu su svi naši bratstvenici u Ušanoviće, Žiljaku, Trešnjevici i Blatu upisani kao Zoronja.

**Sandžak Danas**: Kako ste dalje istraživali ovu promenu prezimena?

**Kemal Zoronjić**: Kontaktirao sam kancelariju državnog arhiva u Bijelom Polju i njenog načelnika Tadiju Boškovića. On mi je potvrdio da su po popisu iz 1913. godine u Žiljku naši bratstvenici upisani kao Zoronja. Takođe, isto prezime je upisano i u selima Trešnjevica i Blato kod Sjenice. Prema njegovim rečima, prezime je promenjeno između dva rata, verovatno odmah posle 1918. godine, jer po popisu iz 1921. i u svim kasnijim dokumentima stoji prezime Zoronjić.

 

**Sandžak Danas**: Da li ste imali prilike da istražujete dalje u arhivama?

**Kemal Zoronjić**: Da, tražio sam popis iz 1921. godine, ali on ne postoji po prezimenima domaćinstava već su prikazani samo ukupni podaci broja stanovnika nekog sela. Ovaj popis sam tražio ne samo u Bijelom Polju nego i na Cetinju i u Beogradu, ali ni oni nemaju drugačije podatke.

**Sandžak Danas**: Da li ste ranije imali saznanja o ovom prezimenu?

**Kemal Zoronjić**: Da, u knjizi “Istrajni kroz vrijeme” sam u fus noti naveo informaciju o prezimenu “Zoronja”, jer sam taj podatak čuo od našeg a.r. Jakuba Zoronjića iz Nikšića. Takođe, ovu informaciju sam našao i u knjizi “Bihor i Korita” akademika SANU-a Milisava Litovca koji na stranici 135 navodi da su Čampari doselili u Žiljak u 19. vijeku na zemlju Ibra Zoronje.

**Sandžak Danas**: Kako biste opisali razvoj vašeg prezimena kroz istoriju?

**Kemal Zoronjić**: Smatram da je naše prezime prošlo kroz istorijski razvoj na sledeći način: od korena orijentalno-persijske reči “ZOR”, što znači “silan, težak, jak, zdrav”, naš rodonačelnik Džano dobio je nadimak “Zor delija” u prevodu “silan junak”. Kasnije su njegovi potomci uz ime nosili nadimak Zoro, a zatim njihovi potomci Zoronja. Verovatno je nakon Prvog svijetskog rata, a prije 1921. godine, naše prezime dobilo konačan oblik Zoronjić.

**Sandžak Danas**: Hvala vam puno na ovom razgovoru, gospodine Zoronjiću. Vaša saznanja su veoma dragocena za sve nas.

**Kemal Zoronjić**: Hvala vama. Sellam.




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *