Nedjelja, 8 Marta, 2026

/VIDEO/ Haos na nebu iznad Tel Aviva: U TOKU JE NAJŽEŠĆI IRANSKI NAPAD

0

Tel Aviv je danas potresla serija snažnih eksplozija koje su izazvale gust dim iznad pojedinih dijelova grada, dok su se na nebu mogli vidjeti tragovi projektila i aktivirani sistemi protivzračne odbrane. Dramatični snimci koji kruže društvenim mrežama prikazuju oblake dima iznad urbanog područja, uz zvuke detonacija i sirene za uzbunu.

Ipak, tvrdnje koje se šire pojedinim profilima da je „dio grada sravnjen sa zemljom“ za sada nisu zvanično potvrđene. Izraelske vlasti još uvijek nisu objavile cjelovit izvještaj o razmjerama štete niti o eventualnim žrtvama.

Na dostupnim video-zapisima mogu se uočiti višestruki tragovi projektila na nebu, što ukazuje na intenzivnu razmjenu vatre, aktivacija sistema protivzračne odbrane, kao i gusti crni i narandžasti dim iznad dijelova grada. Eksplozije su se, prema snimcima, dogodile u urbanom području, ali bez zvanične potvrde o tačnim lokacijama i obimu oštećenja.

Stručnjaci ističu da se u ovakvim situacijama često aktiviraju presretački sistemi, što može dovesti do eksplozija u zraku i na tlu, ali to ne znači nužno da je pogođen veliki broj objekata. VIDEO: U nastavku pogledajte snimak koji prikazuje trenutke snažnih detonacija i oblake dima iznad grada.

Sanin Musa o šijskom Iranu: „Sunijski režimi su vazali, a Iran jedini brani ummet“ /VIDEO/

0

Bivši selefijski alim iz Sarajeva Sanin Musa, danas lider političkog pokreta „Vjera, narod i država“, u govoru koji se dijeli na društvenim mrežama iznio je niz ocjena o aktuelnom sukobu na Bliskom istoku, ali je poseban fokus stavio na ulogu šijskog Irana i, kako tvrdi, položaj sunija u savremenim geopolitičkim odnosima.

Musa poručuje da je Iran napadnut od SAD-a i Izraela, te da se u pozadini, prema njegovom tumačenju, nalazi širi plan povezan s eshatološkim narativima. No, u njegovom izlaganju najviše pažnje izazvao je dio u kojem govori o šijama u Iranu i o tome kako se, uprkos dubokim razlikama, Iran danas posmatra u kontekstu „odbrane muslimana“.

„Iran je šiijski, ali jedini pruža otpor“

Musa otvoreno naglašava da između sunija i šiija postoje ozbiljne razlike, ali tvrdi da je Iran, bez obzira na to, trenutno „jedini faktor“ koji se otvoreno suprotstavlja vojnoj i političkoj sili Izraela i SAD-a.

Prema njegovim riječima, „koliko god nama, sunijama, bilo drago ili nedrago“, Iran je u ovoj fazi sukoba onaj koji „pokazuje zube“ i „indirektno brani čast islama“.

Upravo tim rečenicama Musa pokušava objasniti paradoks: Iran je šiijska država, ali se u njegovoj interpretaciji pojavljuje kao posljednja prepreka potpunoj dominaciji Izraela i njegovih saveznika.

Šija–sunija: razlike u vjeri, ali zajednička meta

U nastavku Musa sugeriše da napad na Iran nije samo udar na jednu državu, već i udar na dio muslimanskog svijeta, s tim da posebno implicira da je šiijski Iran napadnut jer nije „neutralisan“ kao, prema njegovim riječima, većina sunijskih režima.

U tom okviru, on pravi jasnu razliku između:

  • „istinskih sunija“ (vjernika i ummeta),

  • i „sunijskih režima“ (državnih struktura u arapskom svijetu koje opisuje kao potkupljene i politički zavisne).

„Sunijski režimi nemaju veze sa sunnetom“

Najkontroverzniji dio njegovih poruka tiče se ocjene arapskih država koje formalno pripadaju sunijskom krugu. Musa tvrdi da ti režimi, iako se nazivaju sunijskim, „nemaju mnogo zajedničkih dodirnih tačaka“ sa sunnetom, Poslanikom i ashabima.

Njegova poruka je da su ti sistemi „kupljeni, ucijenjeni i vazalski“, te da plaćaju ogromne iznose Americi kako bi očuvali vlast i luksuz, dok se istovremeno, kako navodi, „preko njih prelamaju ratovi i stradanja muslimana“.

Iran i muslimani: „šije, ali brane ummet“

Musa ide i korak dalje, tvrdeći da Iran, iako šiijski, svojim otporom „brani čast ummeta“, posebno nakon, kako kaže, onoga što se dešavalo u Gazi.U njegovoj metafori, Gaza je „četvrtfinale“, Iran „polufinale“, a „finale“ (koje najavljuje) vezuje za Tursku i šire regionalne procese. Pogledajte kompletan video ispod teksta.

 

1. VELIKI PREDZNAK SUDNJEG DANA – DEDŽAL/ANTIHRIST!

KO JE ON, KADA ĆE SE POJAVITI I GDJE…POSLUŠAJTE!

DA LI JE IRAN ZBOG TOGA NAPADNUT?
NAJVJEROVATNIJE DA JESTE. PRVENSTVENO RADI TOGA!

Objavljuje Politički pokret “Vjera Narod Država” u Ponedjeljak, 2. ožujka 2026.

Sandžak pred velikim ispitom humanosti: Hoćemo li spasiti Anela Selmanovića iz Tutina?

0
Anel Silmanović terapija

TUTIN – Dvanaestogodišnji Anel Selmanović vodi najvažniju bitku svog života. Prije dvije godine dijagnosticirana mu je Dišenova mišićna distrofija (Duchenne), teška i progresivna bolest koja iz dana u dan slabi njegove mišiće. Ljekari upozoravaju da je period od 12. do 15. godine najrizičniji – upravo tada bolest najčešće dovodi do gubitka mogućnosti samostalnog hoda.

„Ranije sam mogao da trčim. Sad mi je teško“, tiho kaže Anel, dok mu osmijeh ne silazi s lica. Njegova hrabrost, kako ističe porodica, daje im snagu da izdrže.

Dišenova mišićna distrofija je rijetko genetsko oboljenje koje postepeno razara mišićno tkivo. Roditelji su, kako kažu, ostali bez riječi kada su čuli dijagnozu.

„Jednostavno sve stane. Ne znaš šta ćeš ni kuda ćeš. Teško je, mnogo teško“, priča član porodice. Ipak, Anel, kako ga opisuju, kroz sve prolazi „lavovski“, bez straha.

Prema procjenama ljekara, genska terapija koja se primjenjuje u Dubaiju mogla bi zaustaviti progresiju bolesti i Anelu pružiti šansu za kvalitetniji život. Međutim, cijena terapije iznosi čak 2.900.000 dolara.

Porodica se već dvije godine raspituje o mogućnostima liječenja. Terapija u Sjedinjenim Američkim Državama bila bi još skuplja – više od 3,2 miliona dolara – zbog čega su se odlučili za kliniku u Dubaiju.

„U prvom trenutku pomislite da je nemoguće prikupiti toliki novac. Ali vjerujemo u dobre ljude. Počeli smo akciju i ne odustajemo“, poručuju.

Do sada je prikupljeno oko 50 hiljada dolara, ali svaki dan je od presudne važnosti. U akciju su se uključili brojni humani ljudi, a u Novom Pazaru i Tutinu bit će postavljene donatorske kutije na više od 200 lokacija.

Podršku porodici pružaju i brojni građani Sandžaka. „Tri miliona dolara jeste ogroman iznos, ali za Sandžak i dobre ljude to nije nemoguće. Vjerujem da ćemo uspjeti“, kazala je jedna od majki koja se priključila akciji, naglašavajući da je najveće iskušenje za roditelja potraga za lijekom za vlastito dijete.

Anel, uprkos svemu, ostaje optimista. „Pobijedit ćemo i ovu bolest“, poručuje, uz dječački osmijeh koji osvaja.

PODACI ZA UPLATU ZA ANELA SILMANOVIĆA

Svi koji žele pomoći Anelu mogu izvršiti uplatu putem sljedećih podataka:

Primalac: Dževat Selmanović
Adresa: Novo Naselje Velje Polje 238
RS-36320 Tutin

 Uplate iz Srbije (dinarski račun):

Broj računa: 155000100025660579

 Uplate iz inostranstva:

IBAN: RS35155003010041720622
SWIFT/BIC: CABARS22

 Kontakt telefon: +38166-666-166-3

 PayPal:

[email protected]

Svaki euro, dolar ili dinar znači novu nadu za Anela.
Zajedno možemo prikupiti 2,9 miliona dolara i omogućiti mu terapiju koja mu može zaustaviti progresiju bolesti.

Svi koji žele pomoći mogu donirati sredstva putem računa objavljenih u okviru humanitarne kampanje. Građani Novog Pazara svoj prilog mogu ostaviti i u donatorskim kutijama postavljenim širom grada. Anel ne smije da čeka. Svaki dan je važan. A zajedno – možemo učiniti nemoguće mogućim. Pogledajte emotivni video prilog ispod teksta.

Arapi NEZADOVOLJNI: „SAD štite Izrael bez rezerve, a mi ostajemo izloženi iranskim bombama“

0

Nakon posljednjih američko-izraelskih udara na ciljeve u Iran, sigurnosna situacija na Bliskom istoku dodatno se zaoštrila. Prema dostupnim informacijama iz regionalnih medija, tokom napada je ubijen i vrhovni iranski vođa, što je izazvalo snažan odgovor Teherana i podiglo tenzije na najviši nivo u posljednjih nekoliko godina.

Iran je, kako navode izvori, pojačao vojne aktivnosti usmjerene prema američkim bazama u regiji, teritoriji Izrael, ali i drugim lokacijama koje smatra povezanim s američkim interesima. Takav razvoj događaja izazvao je zabrinutost u više arapskih prijestolnica.

Pojedine arapske države, posebno one u Zaljevu, ne kriju nelagodu zbog mogućnosti da postanu meta eventualnih iranskih odmazdi. U diplomatskim krugovima sve češće se može čuti ocjena da bi eskalacija mogla proširiti sukob izvan trenutnih žarišta i destabilizirati čitav region.

Prema navodima regionalnih izvora, dio zvaničnika smatra da su prioriteti Sjedinjene Američke Države prije svega usmjereni na zaštitu Izraela, dok se druge partnerske zemlje osjećaju ranjivo i nedovoljno zaštićeno. Iako su dugogodišnji saveznici Washingtona, neke arapske države nemaju formalne sigurnosne garancije istog nivoa kakve uživa Izrael.

Analitičari ističu da se u javnosti arapskih zemalja sve češće postavlja pitanje ravnoteže u odnosima sa SAD-om. Dok Izrael dobija brzu vojnu i političku podršku, druge zemlje regiona strahuju od ekonomskih i sigurnosnih posljedica šireg sukoba – posebno u kontekstu energetskih tokova i stabilnosti tržišta.

Ovakva percepcija mogla bi dodatno zakomplikovati odnose unutar postojećih savezništava i otvoriti prostor za nove geopolitičke kalkulacije.

Uprkos oštroj retorici i nastavku vojnih aktivnosti, iz više arapskih prijestolnica upućeni su pozivi na hitnu deeskalaciju i povratak diplomatskim rješenjima. Regionalni lideri upozoravaju da bi dalja razmjena napada mogla prerasti u širu krizu sa dugoročnim političkim i ekonomskim posljedicama.

Bliski istok se tako ponovo nalazi na ivici velike neizvjesnosti, dok savezništva, sigurnosne garancije i geopolitički interesi prolaze kroz ozbiljan test.

Moskva ostavila Teheran bez vojne pomoći u ključnom trenutku: Koliko zapravo vrijedi Putinovo savezništvo?

0

Dok je Teheran bio pod snažnim udarima američkih i izraelskih snaga, iranska diplomatija pokušavala je da pronađe oslonac u Moskvi. Telefonska linija prema ruskom Ministarstvu vanjskih poslova bila je otvorena, ali je odgovor ostao – uglavnom simboličan.

Prema pisanju Politico, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izrazio je saučešće i ponudio verbalnu podršku, bez naznaka konkretne vojne pomoći. Time je Iran, kako navodi analiza, postao još jedan primjer ograničenja ruskog „strateškog prijateljstva“.

Od početka rata u Ukrajini, Kremlj se predstavlja kao predvodnik „multipolarnog svijeta“, suprotstavljen zapadnoj hegemoniji. Međutim, u ključnim trenucima kriza u saveznim državama, reakcije Moskve često su bile odmjerene i bez direktnog vojnog angažmana.

Sličnu lekciju ranije je, prema zapadnim medijima, iskusio i Bašar al-Asad tokom eskalacija u Siriji, dok je Nikolas Maduro ostao bez konkretne ruske intervencije u trenucima snažnog međunarodnog pritiska.

Iako su Rusija i Iran u proljeće 2025. godine potpisali sporazum o strateškom partnerstvu, dokument nije sadržavao klauzulu o uzajamnoj vojnoj odbrani. To je tada javno potvrdio zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko, naglasivši da se ne radi o vojnom savezu.

Takva formulacija ostavila je Moskvi manevarski prostor da politički podrži Teheran, ali bez obaveze da se uključi u direktan sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama ili Izraelom. Nakon napada, iz Moskve su stigle oštre izjave i kritike Zapada. Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev poručio je da su pregovori s Iranom bili „paravan“, aludirajući na politiku Vašingtona.

Sam Vladimir Putin je ranije isticao „neutralan“ pristup, podsjećajući da u Izraelu živi veliki broj ruskog i ruskojezičnog stanovništva, što Moskva, kako je rekao, mora uzeti u obzir. Za Kremlj, direktno uključivanje u još jedan rat – uz već otvoreni front u Ukrajini – značilo bi ogroman politički i vojni rizik. Zato se, umjesto intervencije, odlučio za diplomatsku retoriku i stratešku distancu.

Neaktivnost Moskve mogla bi ostaviti posljedice na percepciju Rusije među njenim partnerima. Ipak, Kremlj će vjerovatno pokušati iskoristiti situaciju kako bi dodatno učvrstio vlastiti narativ o „zapadnoj agresiji“ i opravdao tvrdi stav prema Ukrajini.

Kako navodi analiza, Iran je sada suočen s realnošću da politička bliskost i vojna saradnja – uključujući isporuke dronova i zajedničke vježbe – ne znače automatski i spremnost na zajedničko ratovanje. U geopolitičkoj areni, čini se, prijateljstvo ima granice – a Moskva ih jasno definiše prema vlastitim interesima.

UHAPŠEN PROFESOR, SEKSUALNO UZNEMIRAVAO UČENIKA

0
Zatvor
Zatvor

U Bijelom Polju uhapšen je prosvjetni radnik M. Č. zbog sumnje da je počinio krivično djelo seksualnog uznemiravanja na štetu maloljetnog učenika, saopšteno je iz Uprava policije Crne Gore. Prema navodima policije, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, postupali su u saradnji sa Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju, nakon čega je osumnjičeni lociran i lišen slobode.

Kako je navedeno u zvaničnom saopštenju, postoji sumnja da je M. Č., koji je zaposlen kao prosvjetni radnik i porijeklom je iz Kolašina, tokom izvođenja nastave u jednoj obrazovnoj ustanovi neprimjereno dodirivao maloljetnu osobu.

Iz policije su precizirali da će osumnjičeni u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnom tužiocu radi daljeg postupanja i donošenja odluke o eventualnom određivanju pritvora. Slučaj je izazvao uznemirenje javnosti, a nadležni organi poručuju da će sve okolnosti događaja biti detaljno ispitane u okviru zakonom propisane procedure.

HOROR! Otac zatekao sina (17) krvavog ispred zgrade, napadači u bijegu

0

U beogradskom naselju Rakovica jučer se dogodio brutalan napad koji je potresao Srbiju. Sedamnaestogodišnji mladić pronađen je teško povrijeđen ispred zgrade u kojoj živi, a ljekari mu se bore za život.

Prema informacijama iz istrage, mladića je u večernjim satima ispred ulaza zatekao njegov otac, koji ga je pronašao kako nepomično leži u lokvi krvi. Prema njegovim riječima, sina je prethodno presrela grupa mladića, koji su ga, iz za sada nepoznatih razloga, brutalno pretukli, a potom pobjegli sa mjesta događaja.

Hitna pomoć je brzo reagovala, a teško povrijeđeni tinejdžer transportovan je u Urgentni centar. Ljekari su konstatovali izuzetno ozbiljne povrede, uključujući prelom lobanje i nagnječenje mozga. Njegovo zdravstveno stanje ocijenjeno je kao kritično i nalazi se pod stalnim nadzorom medicinskog tima.

O slučaju su obaviješteni policija i nadležno tužilaštvo, a na mjestu napada obavljen je detaljan uviđaj. Istražni organi intenzivno rade na identifikaciji i pronalasku napadača. Posebna pažnja usmjerena je na snimke sa sigurnosnih kamera iz okoline zgrade, koji bi mogli rasvijetliti okolnosti napada.

Stanovnici ovog dijela grada izrazili su zabrinutost zbog sve učestalijih incidenata nasilja među mladima, dok porodica povrijeđenog mladića apeluje na nadležne da hitno pronađu i procesuiraju odgovorne. Istraga je u toku.

Zvijezda Real Madrida u džamiji: Dijaz postao musliman

0

Fudbalska javnost posljednjih dana bruji o navodima da je poznati igrač madridskog Reala, Brahim Díaz, odlučio javno prihvatiti islam. Informacije su se pojavile nakon njegovog prisustva iftaru tokom mjeseca Ramazana u Islamskom kulturnom centru u Madridu, gdje se, prema pisanju medija iz Maroka, susreo s članovima marokanske zajednice.

Prema dostupnim izvorima, Díaz je tom prilikom boravio u džamiji i navodno se molio zajedno s imamom Adilom Hačmijem. Ipak, zvanične potvrde od samog fudbalera ili njegovog kluba za sada nema.

Díaz je rođen u Malagi u Španiji, u porodici miješanog porijekla. Njegov otac ima berberske, odnosno marokanske korijene, dok mu je majka Špankinja. Upravo ta kombinacija identiteta godinama je budila interes javnosti, naročito nakon što je 2024. godine odlučio nastupati za reprezentaciju Maroka.

Tokom karijere, Díaz je nosio dresove velikih evropskih klubova, uključujući Real Madrid, Manchester City i AC Milan, a važi za jednog od tehnički najpotkovanijih ofanzivnih igrača svoje generacije.

Tema prelaska poznatih sportista na islam nije nova. U prošlosti su brojni fudbaleri javno govorili o svojoj odluci da prihvate islam, među njima Franck Ribéry, Paul Pogba, Eric Abidal, Frédéric Kanouté i Nicolas Anelka.

Za sada ostaje nejasno da li je Díaz formalno promijenio vjeru ili je njegovo prisustvo iftaru dio ličnog i porodičnog identiteta koji nikada nije javno isticao. Ono što je sigurno jeste da je ovaj događaj izazvao veliku pažnju navijača, kako u Španiji, tako i u Maroku, ali i širom svijeta.

/VIDEO/ Evo šta misle Tutinci o trenutnoj situaciji na Bliskom istoku

0

TUTIN – Dok se situacija na Bliskom istoku iz dana u dan usložnjava, pitali smo građane Tutina koliko prate dešavanja, da li osjećaju strah i kakve posljedice očekuju po region i Evropu. Odgovori su različiti, ali jedno je zajedničko – zabrinutost postoji.

„Situacija nije dobra, apsolutno nije dobra ni za Bliski istok ni za Evropu“, kaže jedan od anketiranih sugrađana. Smatra da bi, ukoliko se sukobi nastave ovim intenzitetom, moglo doći do širenja žarišta i destabilizacije šireg prostora.

Prema njegovim riječima, niko sa sigurnošću ne može predvidjeti razvoj događaja, ali strah od prelijevanja krize na evropske zemlje, uključujući Njemačku i druge zapadne države, nije bez osnova. „Ovako kako je krenulo, nije nikako dobro“, dodaje.

Drugi građanin ističe da lično ne osjeća strah, ali priznaje da je zabrinut. „Kao musliman nemam straha, ali kao građanin jesam zabrinut. Pratim vijesti svakog dana, informišem se i želim znati šta se dešava“, kaže on. Naglašava da je zabrinutost prirodna, posebno kada se svakodnevno izvještava o civilnim žrtvama i razaranjima.

Stariji sagovornik poručuje da je najteže gledati stradanje običnog naroda. „Gine sirotinja, strada narod, dok bogati uvijek nađu način da se sklone“, kaže on, aludirajući na osjećaj nepravde koji prati velike sukobe.

Iako među Tutincima nema panike, evidentno je da se globalna dešavanja pažljivo prate i da postoji bojazan od daljnje eskalacije. Građani poručuju da se nadaju smirivanju tenzija i diplomatskom rješenju, jer bi svaka nova eskalacija mogla imati posljedice i po Balkan.

U vremenu kada su informacije dostupne u realnom vremenu, i najmanja vijest iz kriznih područja izaziva reakcije širom svijeta – pa tako i u Tutinu, gdje ljudi, uprkos udaljenosti od ratne zone, osjećaju teret globalne nesigurnosti. Pogledajte video ispod teksta.

Traktorom udario policajce i probio ogradu – Dramatična potjera završena hapšenjem

0
prevnuo se traktor
prevnuo se traktor

ŠABAC – Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Šapcu, u saradnji s Osnovnim javnim tužilaštvom u Loznici, uhapsili su Z.K. (50) zbog sumnje da je počinio krivična djela napad na službeno lice u vršenju službene radnje i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.

Prema navodima istrage, osumnjičeni se oglušio o naređenje policijskih službenika da zaustavi vozilo, nakon čega je traktorom udario u policajce i nastavio kretanje. Incident se dogodio tokom redovne kontrole, a situacija je eskalirala kada je vozač pokušao da izbjegne postupanje policije.

U pokušaju bijega, Z.K. je, kako se sumnja, probio zaštitnu ogradu i kretao se suprotnim smjerom, čime je dodatno ugrozio bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju. Policija je odmah pokrenula potjeru, a osumnjičeni je zaustavljen i uhapšen na Graničnom prelazu Trbušnica. Tokom incidenta dvojica policijskih službenika zadobila su lakše tjelesne povrede i ukazana im je medicinska pomoć.

Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 sati, nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnom tužilaštvu na dalje postupanje. Nadležni organi nastavljaju rad na utvrđivanju svih okolnosti ovog događaja, dok se protiv Z.K. vodi krivični postupak u skladu sa zakonom.