• Da li ostavljate peškire na plaži da sačuvate mjesto? Naši susjedi su to zabranili, kazne i do 7.000 eura!

Na pojedinim popularnim plažama u Evropi, turisti su počeli pribjegavati neprihvatljivoj i neprimjerenoj metodi kako bi ujutru osigurali dobro mjesto na plaži. Naime, uveče ostave peškir kako bi bili sigurni da će sutradan imati gdje da se sunčaju. Na pojedinim plažama je to zabranjeno, dok druge naplaćuju rezervacije za ovu uslugu.

Rezervacija mjesta u hladu ili “prvog reda do mora” postala je uobičajena pojava na pojedinim plažama u Evropi, što izaziva reakcije turista, mještana, kao i lokalnih vlasti. Žena koja iznajmljuje stanove na Jadranu, bijesno bilježi situaciju u svom mjestu, jer se i sama našla u problemu zbog rezervacije mjesta peškirima. Ona je snimak objavila na društvenim mrežama, a srpska voditeljka Alisa Jovanović podijelila ga je na svom Instagram nalogu.

“Ima li ovo smisla, ja sam na plaži, 8 sati ujutru. Gledajte ovo, gledajte ove rezervacije. Vidite, svi želimo turiste, svi želimo da troše novac, ali da li ovo ima smisla. Da nemam gdje da dođem u 8.30 i spustim peškir jer… Udahnula sam koliko sam bila uznemirena. Vrste gostiju neću imenovati po imenu. Ali reći ću samo da su moji Austrijanci i Nijemci ljuti kao psi. Mole me, pošto ja jedina govorim njemački, da nešto uradim. Katastrofa, katastrofa!”, kaže dok snima peškire postavljene jedan pored drugog. Na njih su stavili kamenje da ih vjetar ne odnese, a vlasnika nema.

Objava je u međuvremenu obrisana sa Instagrama, ali je izazvala dosta komentara od kojih su neki savjetovali da se svi peškiri pokupe i stave na jednu veliku gomilu na kraju plaže.
U Tribunju kazne do 260 eura za ovakve “rezervacije”

Tribunjske vlasti su organizovale uklanjanje peškira i ostalih stvari kojima ljudi pokušavaju da sačuvaju mjesto na plaži.

“Vraćamo peškire, prostirke, ležaljke i rasklopne stolice. Samo mali detalj. Vraćamo, u zamjenu za lične podatke, kako bismo poslali uplatnicu na adresu za neovlašćeno korišćenje pomorskog dobra. Od 11:00 do 13:00 se javiti u odjeljenje komunalnog redarstva”, napisao je prvi čovjek Tribunja na zvaničnom Fejsbuk profilu.

Ovo nije prvi put da se u Tribunju uklanjaju “rezervacije” na plaži. Na svim plažama postoje višejezične table kojima upozoravaju kupače kako takvo ponašanje nije dozvoljeno. Kazne idu do čak 260 eura.
I Crnogorci se bore sa istim problemom

Prošle godine Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor Tivata i lokalno komunalno preduzeće organizovali su akcije uklanjanja peškira i drugih predmeta kojima posjetioci pokušavaju sebi da “rezervišu” mjesto. Kazna za kršenje je 100 eura za fizička lica, dok za pravna lica ona ide do 7.000 eura. Službenici Komunalne policije upozorili su da će oni koji na plažama ostavljaju predmete biti kažnjeni, a njihove stvari uklonjene.
Grčka ima drugačije “muke”

Grčka se posljednjih godina suočava sa masovnim turizmom zbog čega je lokalno stanovništvo isfrustrirano. Uvedena su nova pravila, prema kojima najmanje pola površine plaže mora da ostane dostupno javnosti. Mještani preduzimaju akcije u okviru “pokreta peškira za plažu”, dok vlasti koriste satelite, vještačku inteligenciju i aplikacije kako bi provjerili i iskorijenili “nezakonito” korišćenje ležaljki.

Prvi letovi dronova počeli su sa nadlijetanjem u maju ove godine i uočili prekršioce pravila na plaži u Pefkohoriju, jednoj od omiljenih destinacija srpskih turista.

Vlasti na španskom mediteranskom otoku Mallorci odlučile su stati na kraj takozvanim utrkama peškira, kada turisti rano ujutro istrčavaju na plaže i stavljajući peškir ili neki dio odjeće na ležaljku, pokušavaju osigurati najpovoljnija mjesta za opuštanje tokom dana. Ovo je loša praksa koja se primjenjuje i na balkanskim primorskim gradovima, nadamo se da će početi sa kažnjavanjem i kod nas.

Od iduće godine pet plaža u glavnom gradu Palma de Mallorci promijenit će ovu praksu, uključujući i čuvenu šest kilometara dugu Playa de Palma. Bit će potrebna online rezervacija, slično kao kod kupovine avionske karte ili karte za voz ili autobus. Turiste koji ne poštuju novo pravilo i peškir ostave na odabranoj ležaljci ili suncobranu očekuje kazna. Osim toga, spasioci će biti ovlašteni ukloniti peškire.

• Dnevna naknada za mjesto na plaži iznosi do 18 eura.

Iako spasioci već pokušavaju suzbiti utrke s peškirima, spretni turisti počeli su označavati željena mjesta zabijajući peškire u suncobrane. Njihovo uklanjanje stoga oduzima više vremena za spasioce.

Budući sistem trebao bi sadržavati i mogućnost rezerviranja mjesta na samo nekoliko sati. Za sada je u ponudi samo cjelodnevna tarifa. No, rasponi cijena za iduću godinu još nisu utvrđeni.

Osim toga, pet spomenutih plaža – Ciutat Jardí, Cala Estància, Playa de Palma, Can Pere Antoni i Cala Major – bit će opremljene kamerama na solarni pogon, kako bi operateri mogli bolje pratiti šta se događa na plaži. Pomoći će im i dronovi.

U okviru opsežne akcije suzbijanja općeg kriminaliteta, interventna jedinica policije u Novom Pazaru sprovela je uspješnu raciju sa zapaženim rezultatima. Tokom kontrole lica, vozila i više ugostiteljskih objekata, pronađeno je pet noževa, nekoliko metalnih boksera, kao i manja količina opojne droge kokain.

Ova akcija dio je šire strategije Ministarstva unutrašnjih poslova za suzbijanje kriminala i poboljšanje sigurnosti građana. Pored navedenog, jedno lice je zatečeno kako upravlja vozilom pod dejstvom narkotika.

Policija je, nakon detaljnih provjera, privela nekoliko lica radi daljeg ispitivanja i procesuiranja. Kontrole su sprovedene u više popularnih lokala u centru grada, kao i na ključnim saobraćajnicama.

“Ovakve akcije su neophodne kako bismo održali red i sigurnost na našim ulicama. Nastavit ćemo s intenzivnim kontrolama i u budućnosti,” izjavio je jedan od učesnika policijske akcije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova poziva građane da sarađuju s policijom i prijave sve sumnjive aktivnosti kako bi zajedničkim naporima stvorili sigurniju sredinu za sve.

Ulični kriminal doslovno je eksplodirao u njemačkim gradovima. Broj uličnih pljački dramatično je porastao, pokazuje policijska statistika. Situacija je posebno alarmantna u Hannoveru, glavnom gradu pokrajine Donja Saska, gdje se broj pljački na javnim mjestima u četiri godine više nego udvostručio.

Tridesetosmogodišnji Patrick S. jedna je od brojnih žrtava uličnog kriminala. Doživio je trenutke straha, bespomoćnosti i poniženja. I nakon nekoliko mjeseci teško mu je govoriti o tom iskustvu.

Nakon zabave u hannoverskoj četvrti Steintor, u subotu ujutro oko šest sati vratio se u svoj stan. Vjeruje da su se počinitelji s njim vozili u tramvaju i čekali svoju priliku. Čim je izašao, nasrnuli su na njega.

“Udaren sam s leđa u noge, pao sam. Dvojica mladića su sjela na mene i pretraživali mi džepove. Jedan mi je prijetio da će me izbosti ako uzvratim. Užasno sam se bojao i nisam se micao. Zatim su mi uzeli novčanik i mobitel. Postao sam oprezniji, češće se osvrćem oko sebe, prestao sam voziti se tramvajem, više ne idem sam u grad navečer”, opisao je svoje iskustvo za list Bild.

Udio osumnjičenih koji nisu Nijemci u spomenutim je gradovima natprosječan, pljačkaši su uglavnom tinejdžeri ili mladići. U slučaju Patricka S., počinitelji su uhvaćeni, a trojica Iračana u dobi od 18, 20, 22 sada se suočavaju sa suđenjem za svoja djela. Prema optužnici, napadali su, između ostalih, pješake, bicikliste, ali i anesteziologa koji se vozio e-skuterom do klinike, a čak su mu i ukrali stetoskop.

Ne samo u Hannoveru, već i u Bremenu, Münchenu i Düsseldorfu, statistika ovih zločina dramatično je porasla. Mnogi ljudi, posebno žene, više se ne usuđuju napustiti svoje domove kad padne mrak, piše stranica wir-informieren.org.

U 2019. godini u Hannoveru, s više od pola miliona stanovnika, bilo je 189 pljački. Lani ih je bilo 503, što je povećanje od 166 posto. Glasnogovornik Grada ističe kako je sigurnost građana na prvom mjestu. Gradsko vodstvo stoga planira povećati broj policajaca u gradu. Postoje i prijedlozi za uspostavljanje zona bez oružja, ali njihova provedba još nije precizno planirana.

Broj razbojništava u Bremenu je porastao za 108 posto. Grad se kladi na policajce na tajnom zadatku da osiguraju dokaze i izvrše hapšenja. Čini se da je metoda upalila, pa je tamo stopa kriminala pala za 50 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Frankfurt i Berlin proširuju CCTV sisteme i uvode specijalizirane policijske stanice kako bi se fokusirali na područja posebno opterećena kriminalom.

Düsseldorf i Minhen ciljaju na opasna mjesta, povećavaju policijske patrole i uvode zone bez oružja i alkohola.

Nekadašnja Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ), koja je postojala do 1992. godine, obuhvatala je današnje države Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. Iako je SFRJ nestala sa političke mape svijeta, njeni podaci iz prošlosti i dalje fasciniraju mnoge. Tekst objavljen 1984. godine u poznatom dječijem časopisu donosi zanimljive statističke podatke koji oslikavaju život u Jugoslaviji nakon četiri decenije postojanja.

• Ekonomski i društveni pokazatelji

Prema podacima iz prve polovine osamdesetih, Slovenija je prednjačila u ekonomskoj razvijenosti sa najvišim ličnim dohotkom i najmanjim brojem nepismenih osoba. Bosna i Hercegovina, s druge strane, imala je najmanju potrošnju vina po stanovniku, dok je Srbija bila lider po broju telefonskih priključaka. Makedonija je mogla da se pohvali najvećim brojem trosobnih stanova, kao i najmlađim nevestama i mladoženjama.

U Crnoj Gori je zabilježena najmanja stopa povratka iz inostranstva i najveća potrošnja mlijeka po stanovniku, dok je Hrvatska imala najveći broj ljekara specijalista na 1.000 stanovnika i najveći broj automobila. Vojvodina je imala najmanji prirodni priraštaj i najveću stopu razvoda.

Jugoslavija je imala četvrt miliona više žena nego muškaraca, a žene su bile prosečno godinu dana starije od muškaraca. Prosječna starost stanovništva iznosila je 33 godine, s najstarijim stanovnicima u Vojvodini i najmlađima na Kosovu.

• Stanovanje i infrastruktura

U Jugoslaviji je bilo 6.196.000 domaćinstava, od kojih su dvije trećine činile četvoročlane porodice. Statistika iz 1984. godine pokazuje da je 95 posto stanova bilo elektrificirano, više od dvije trećine priključeno na vodovod, nešto manje na kanalizaciju, svaki drugi stan imao je kupatilo i WC, dok je tek svaki 27. stan bio bez osnovnih instalacija.

• Zapošljavanje i obrazovanje

Od prvog popisa stanovništva, broj zaposlenih je značajno porastao, dok je broj onih koji se bave poljoprivredom opao. U 1984. godini, više od 6,5 miliona ljudi bilo je zaposleno, što je četiri miliona više nego 1948. godine. Međutim, 900.000 Jugoslovena tražilo je posao, što je 11 puta više nego tokom ranih pedesetih.

Početkom osamdesetih, u Jugoslaviji je bilo 1.790.900 nepismenih, od čega je milion žena. Posjeta pozorištu pet puta je povećana od 1948. godine, dok je bioskop zadržao svoju popularnost. Televizija je krivac za promjene u navikama, jer je čak 6,5 miliona Jugoslovena svakodnevno gledalo TV program.

• Slobodno vrijeme i rekreacija

Stanovnici Jugoslavije nisu se mogli pohvaliti velikom fizičkom aktivnošću. Tek svaki deveti punoljetni i četvrti maloljetni Jugosloven birao je fizičku rekreaciju umjesto kućne posjete, kafane ili hobija, i to uglavnom tokom vikenda.

Statistika iz 1984. godine pruža uvid u raznolikost i specifičnosti svakog dijela bivše Jugoslavije. Svaka republika i pokrajina imala je svoje prednosti i mane, što je činilo Jugoslaviju jedinstvenom. Iako SFRJ više ne postoji, sjećanje na nju i dalje živi kroz statističke podatke koji govore o njenom bogatom i kompleksnom naslijeđu.

Budimpešta, 26. juli 2024. – Ministar unutrašnjih poslova Mađarske, Šandor Pinter, izjavio je da se očekuje uvođenje novog sistema granične kontrole u Evropskoj uniji od oktobra do novembra ove godine. Prema njegovim riječima, ovaj korak će značajno unaprijediti unutrašnju sigurnost i pomoći u borbi protiv terorizma.

Pinter je ovo saopštio na konferenciji za novinare održanoj nakon neformalnog sastanka ministara unutrašnjih poslova EU u Budimpešti. Govorio je o paketu interoperabilnosti EU, koji ima za cilj povezivanje velikih IT sistema u oblasti granične kontrole i azila.

• Poboljšanje sigurnosti i efikasnija kontrola

Prema belgijskoj ministrici unutrašnjih poslova, Anelies Verlinden, novi sistem za ulazak i izlazak (EES) iz EU biće automatizovani IT sistem za registrovanje državljana zemalja izvan EU koji putuju radi kraćeg boravka. Ovaj sistem će bilježiti informacije o ulasku, izlasku i odbijanju ulaska državljanima zemalja koje nisu članice EU, a prelaze vanjske granice Šengen zone.

• Sigurnost i saradnja kao ključni faktori

Na sastanku ministara u Budimpešti, razgovarano je o sigurnosti bloka, povezivanju velikih IT sistema i vanjskoj dimenziji migracija. Pinter je ukazao na potrebu za saradnjom u cilju garantovanja sigurnosti EU, naglašavajući da blok mora brže odgovarati na izazove.

Ministri su se složili oko osnivanja centralnog ekonomskog fonda kako bi se obavljali neophodni zadaci i unaprijedila sigurnost. Također, razgovarano je o vanjskoj dimenziji migracija, gdje su se učesnici saglasili da je napredak nemoguć bez saradnje s trećim zemljama.

• Efikasnija repatrijacija

Jedna od tema sastanka bila je potreba za razvojem institucionalnog sistema za repatrijaciju onih koji ne ispunjavaju uvjete za azil. Cilj je ubrzanje repatrijacije i povećanje njene efikasnosti, što je, prema Pinterovim riječima, moguće samo kroz saradnju i osnivanje zajedničkog ekonomskog fonda.