Nekadašnja Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ), koja je postojala do 1992. godine, obuhvatala je današnje države Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. Iako je SFRJ nestala sa političke mape svijeta, njeni podaci iz prošlosti i dalje fasciniraju mnoge. Tekst objavljen 1984. godine u poznatom dječijem časopisu donosi zanimljive statističke podatke koji oslikavaju život u Jugoslaviji nakon četiri decenije postojanja.

• Ekonomski i društveni pokazatelji

Prema podacima iz prve polovine osamdesetih, Slovenija je prednjačila u ekonomskoj razvijenosti sa najvišim ličnim dohotkom i najmanjim brojem nepismenih osoba. Bosna i Hercegovina, s druge strane, imala je najmanju potrošnju vina po stanovniku, dok je Srbija bila lider po broju telefonskih priključaka. Makedonija je mogla da se pohvali najvećim brojem trosobnih stanova, kao i najmlađim nevestama i mladoženjama.

U Crnoj Gori je zabilježena najmanja stopa povratka iz inostranstva i najveća potrošnja mlijeka po stanovniku, dok je Hrvatska imala najveći broj ljekara specijalista na 1.000 stanovnika i najveći broj automobila. Vojvodina je imala najmanji prirodni priraštaj i najveću stopu razvoda.

Jugoslavija je imala četvrt miliona više žena nego muškaraca, a žene su bile prosečno godinu dana starije od muškaraca. Prosječna starost stanovništva iznosila je 33 godine, s najstarijim stanovnicima u Vojvodini i najmlađima na Kosovu.

• Stanovanje i infrastruktura

U Jugoslaviji je bilo 6.196.000 domaćinstava, od kojih su dvije trećine činile četvoročlane porodice. Statistika iz 1984. godine pokazuje da je 95 posto stanova bilo elektrificirano, više od dvije trećine priključeno na vodovod, nešto manje na kanalizaciju, svaki drugi stan imao je kupatilo i WC, dok je tek svaki 27. stan bio bez osnovnih instalacija.

• Zapošljavanje i obrazovanje

Od prvog popisa stanovništva, broj zaposlenih je značajno porastao, dok je broj onih koji se bave poljoprivredom opao. U 1984. godini, više od 6,5 miliona ljudi bilo je zaposleno, što je četiri miliona više nego 1948. godine. Međutim, 900.000 Jugoslovena tražilo je posao, što je 11 puta više nego tokom ranih pedesetih.

Početkom osamdesetih, u Jugoslaviji je bilo 1.790.900 nepismenih, od čega je milion žena. Posjeta pozorištu pet puta je povećana od 1948. godine, dok je bioskop zadržao svoju popularnost. Televizija je krivac za promjene u navikama, jer je čak 6,5 miliona Jugoslovena svakodnevno gledalo TV program.

• Slobodno vrijeme i rekreacija

Stanovnici Jugoslavije nisu se mogli pohvaliti velikom fizičkom aktivnošću. Tek svaki deveti punoljetni i četvrti maloljetni Jugosloven birao je fizičku rekreaciju umjesto kućne posjete, kafane ili hobija, i to uglavnom tokom vikenda.

Statistika iz 1984. godine pruža uvid u raznolikost i specifičnosti svakog dijela bivše Jugoslavije. Svaka republika i pokrajina imala je svoje prednosti i mane, što je činilo Jugoslaviju jedinstvenom. Iako SFRJ više ne postoji, sjećanje na nju i dalje živi kroz statističke podatke koji govore o njenom bogatom i kompleksnom naslijeđu.

Budimpešta, 26. juli 2024. – Ministar unutrašnjih poslova Mađarske, Šandor Pinter, izjavio je da se očekuje uvođenje novog sistema granične kontrole u Evropskoj uniji od oktobra do novembra ove godine. Prema njegovim riječima, ovaj korak će značajno unaprijediti unutrašnju sigurnost i pomoći u borbi protiv terorizma.

Pinter je ovo saopštio na konferenciji za novinare održanoj nakon neformalnog sastanka ministara unutrašnjih poslova EU u Budimpešti. Govorio je o paketu interoperabilnosti EU, koji ima za cilj povezivanje velikih IT sistema u oblasti granične kontrole i azila.

• Poboljšanje sigurnosti i efikasnija kontrola

Prema belgijskoj ministrici unutrašnjih poslova, Anelies Verlinden, novi sistem za ulazak i izlazak (EES) iz EU biće automatizovani IT sistem za registrovanje državljana zemalja izvan EU koji putuju radi kraćeg boravka. Ovaj sistem će bilježiti informacije o ulasku, izlasku i odbijanju ulaska državljanima zemalja koje nisu članice EU, a prelaze vanjske granice Šengen zone.

• Sigurnost i saradnja kao ključni faktori

Na sastanku ministara u Budimpešti, razgovarano je o sigurnosti bloka, povezivanju velikih IT sistema i vanjskoj dimenziji migracija. Pinter je ukazao na potrebu za saradnjom u cilju garantovanja sigurnosti EU, naglašavajući da blok mora brže odgovarati na izazove.

Ministri su se složili oko osnivanja centralnog ekonomskog fonda kako bi se obavljali neophodni zadaci i unaprijedila sigurnost. Također, razgovarano je o vanjskoj dimenziji migracija, gdje su se učesnici saglasili da je napredak nemoguć bez saradnje s trećim zemljama.

• Efikasnija repatrijacija

Jedna od tema sastanka bila je potreba za razvojem institucionalnog sistema za repatrijaciju onih koji ne ispunjavaju uvjete za azil. Cilj je ubrzanje repatrijacije i povećanje njene efikasnosti, što je, prema Pinterovim riječima, moguće samo kroz saradnju i osnivanje zajedničkog ekonomskog fonda.

Od proglašenja epidemije malih boginja u Novom Pazaru 7. maja, Zavod za javno zdravlje (ZZJZ) registrovao je 80 oboljelih, od kojih je kod 40 bolest serološki potvrđena. Načelnik Zavoda, Šefadil Spahić, ističe da se svakodnevno registruju dva do tri nova slučaja i naglašava da to nije slučaj samo u Novom Pazaru, već se epidemija može očekivati i u drugim područjima sa niskom stopom vakcinacije.

„Na ovom području godišnji procenat vakcinacije MMR vakcinom iznosi između 25 i 60%, dok je za adekvatnu zaštitu stanovništva neophodno da taj procenat bude 98%. Svjesni smo da će doći do povećanja broja oboljelih, posebno među djecom i odraslima koji nisu redovno vakcinisani,“ izjavio je dr Spahić.

Direktor ZZJZ je naglasio da su preduzete sve neophodne mjere kako bi se suzbila epidemija.

„Imamo dovoljno vakcina, izvršili smo reviziju kartoteke i pozvali sve roditelje da dovedu svoju djecu na vakcinaciju. Podijelili smo sve protokole vezane za ovu bolest domovima zdravlja i bolnicama,“ rekao je dr Spahić.

ZZJZ Novi Pazar je u saradnji sa UNICEF-om pokrenuo novi program unapređenja sprovođenja imunizacije na području Novog Pazara.

„Ugovor je već potpisan, i očekujemo da će program startovati za mjesec dana. Drago mi je što su sve kliničke slike blaže i što nemamo nijedno dijete ni odraslu osobu hospitalizovanu, ali svijest o vakcinaciji mora biti povećana kako bi se izbjegle komplikacije u budućnosti,“ dodao je dr Spahić.

U posljednjih sedam dana primijećeno je blago povećanje broja vakcinisane djece.

„Kroz ovaj program ćemo pokušati da edukujemo roditelje, razgovaramo sa njima i identifikujemo probleme. Nažalost, antivakcinaški lobi je itekako jak, ne samo kod nas u Novom Pazaru, već i u svijetu. Ovo nije jedina epidemija morbila u Srbiji, a pitanje je kada će se pojaviti i u drugim gradovima sa niskim procentom vakcinacije,“ zaključio je dr Spahić.

Izvor A1