Join our community of SUBSCRIBERS and be part of the conversation.
To subscribe, simply enter your email address on our website or click the subscribe button below. Don't worry, we respect your privacy and won't spam your inbox. Your information is safe with us.
NOVI PAZAR – U cilju daljeg unapređenja urbanističkog planiranja i infrastrukturnih projekata u Novom Pazaru, mr. Borko Drašković, direktor Republičkog geodetskog zavoda, sastao se sa gradonačelnikom Nihatom Biševcem. Sastanak je bio fokusiran na projekte koji su ključni za razvoj grada, uključujući izradu Generalnog urbanističkog plana (GUP) i studiju saobraćaja.
Gradonačelnik Biševac je detaljno predstavio trenutno stanje i izazove s kojima se grad suočava, istaknuvši značaj sinergije lokalne uprave i republičkih institucija. S druge strane, mr. Drašković je izneo rezultate rada Službe za katastar nepokretnosti i planove za poboljšanje sistema upravljanja nepokretnostima, podvlačeći ulogu geoprostornih podataka u ovim procesima.
Obe strane su izrazile spremnost za maksimalnu saradnju u realizaciji urbanističkih planova, pri čemu je naglašeno da je infrastruktura Republičkog geodetskog zavoda na raspolaganju Novom Pazaru. Na kraju, mr. Drašković je zahvalio gradonačelniku na podršci u organizaciji nedavne Konferencije za urbanizam i održivi razvoj, koja je okupila stručnjake iz oblasti urbanizma i infrastrukture, uz podršku relevantnih ministarstava.
Edim Pepić, učenik osmog razreda iz Tutina, nosi epitet najmlađeg naučnika u svojoj zajednici zahvaljujući svojim izuzetnim dostignućima u oblasti nauke i obrazovanja. Ovaj talentovani učenik Osnovne škole “Rifat Burdžović Tršo” nedavno je učestvovao na Ljetnoj naučnoj školi u Naučno-istraživačkoj stanici Petnica, gdje je imao priliku upoznati se s različitim naučnim disciplinama i posebno se posvetiti vještačkoj inteligenciji.
Edimova posvećenost i strast prema naučnim istraživanjima doveli su ga do učešća na Takmičarskim danima mladih inovatora i preduzetnika, gdje je njegov projekt “Neuroptix” osvojio drugu nagradu među više od 300 učesnika. Pored toga, izborio se za plasman na okružna takmičenja iz čak sedam različitih predmeta, uključujući fiziku, hemiju, programiranje, informatiku, srpski, engleski i njemački jezik.
Njegova ljubav prema fizici posebno se ističe, budući da je osvojio prvo mjesto na okružnom takmičenju u Kraljevu, direktno se plasirajući na državno takmičenje. Zahvalnost za svoj uspjeh duguje mentorima kao što su Bešir Camić, Safeta Eminović, i direktoru škole, Nazimu Haliloviću, koji su mu pružali podršku i usmjeravali ga kroz njegovo obrazovanje.
Edim također vodi aktivan život van škole, baveći se košarkom i biciklizmom, što ga čini uzorom za zdrav život među vršnjacima. Njegovi uspjesi su inspiracija za mlade ljude u Tutinu i šire, ukazujući na to koliko mladi mogu postići uz posvećenost i podršku zajednice.
Obrt u istrazi: Tragedija u Skadru mogla bi biti umiješana sa obmanom
SKADAR – Najnovija istraživanja skadarske policije i tužilaštva dovode u pitanje ranije teorije o samoubistvu Alme Arazi, majke troje djece čija su tijela pronađena u rijeci Bojani. Novi obrt u istrazi uslijedio je nakon što je ispod novog mosta pronađena lutka za koju se vjeruje da je pripadala jednoj od njenih kćeri.
FOTO: ALMA BUSHATI ARRAZI
Alma Arazi, koja je nedavno saznala za suprugovu vanbračnu vezu, navodno je pokušala spasiti svoj brak prije nego što je nestala. Ergis Arazi, njen suprug, već sedam mjeseci bio je u vezi sa 18-godišnjom djevojkom, koja trenutno zbog teškog psihičkog stanja nije mogla dati iskaz policiji.
S druge strane, Anila Hodža, novinarka, izvijestila je da je ključna osoba u ovoj priči jetrva Alme Arazi, koja je s njom razgovarala neposredno prije tragedije. Sumnja se da jetrva nije iskreno govorila o sadržaju tog razgovora, što je dovelo do daljnjih sumnji i ponovnog saslušanja.
Šta je jetrva prećutala?
Još jedan važan detalj je da policija sumnja u iskrenost izjave Almine jetrve, pa će ona biti ponovo saslušana.
Novinarka Anila Hodža rekla je za ” Top čenel” da je jetrva Alme Arazi pod istragom, jer postoje sumnje da nije dala iskren iskaz.
– Ključna osoba u ovoj priči je žena sa kojom se Alma videla neposredno prije nego što će sa djecom nestati u Skadru, a onda biti pronađena mrtva u rijeci Bojani, baš kao i njena djeca. Sumnja se da njena jetrva nije iskreno rekla o čemu je zapravo razgovarala sa Almom. Istražitelji smatraju da se tokom dvočasovnog razgovora između Alme i njene jetrve desilo nešto krupnije, da postoji “kap koja je prelila čašu” –
Po saznanju da je suprug vara, Alma je pokušala da spasi brak, ali u tome nije uspjela. Požalila se i članovima svoje porodice, čak je jedno vrijeme boravila u roditeljskoj kući, ali se ipak vratila nevjernom suprugu.
Obrt u istrazi
Teorija po kojoj su Alma i njeno troje djece skočili sa starog ili novog mosta na Bojani, trenutno nije zadovoljavajuća za skadarsku policiju i tužilaštvo, jer se sumnja da je samoubistvo izvršeno ispod mosta, a ne preko mosta.
Istraga je dovela do ovog novog obrta nakon što je pronađena lutka za koju se sumnja da je pripadala jednoj od njenih kćerki, a koju je lokalna policija Skadra pronašla ispod novog mosta na Bojani. Lutka je promijenila tok istrage za policijske snage iz sela Daragjat, gdje je pronađena njena devetogodišnja kćerka.
“Postoji ‘kap koja je prelila čašu’ tokom njihovog dvočasovnog sastanka,” izjavila je Hodža za Top čenel. Policija i dalje istražuje detalje koji bi mogli razjasniti ovaj mračni događaj.
U koordiniranom nastojanju da povrati javne prostore, komunalna policija Novog Pazara pokrenula je danas obimnu operaciju sprovođenja zakona na više od 20 lokacija. Na čelu sa načelnikom komunalne policije, Imerom Jahovićem, i službenicima Edinom Brunčevićem, Elvirom Mahmutovićem, Irfanom Hukićem i Alijom Rahićem, tim je ciljao na nezakonita zauzimanja trotoara i drugih javnih površina koje su sve više ometale kretanje pješaka i urbanu estetiku.
Ova akcija uslijedila je kao odgovor na rastuće pritužbe građana na blokirane prolaze i nepravilno korištene javne zone. Tokom dana, službenici su sistematski posjećivali poznata žarišta prekršaja, provodili propise i uklanjali prepreke koje su se kretale od nepropisno parkiranih vozila do neovlaštenih tezgi prodavača i prekomjerno proširenih izloga trgovina.
Fotografije s mjesta događaja prikazuju kako službenici komuniciraju s lokalnim trgovcima, kojima je naloženo da očiste prolaze i uklone bilo kakvu robu koja se nalazila na trotoarima. Dok mnogi stanovnici pozdravljaju inicijativu zbog poboljšanja sigurnosti i pristupačnosti za pješake, neki prodavači izražavaju zabrinutost zbog potencijalnih uticaja na njihove poslove.
“Ova akcija je neophodna kako bi se osiguralo da Novi Pazar ostane grad pogodan za šetnju i siguran,” izjavio je načelnik Jahović za Sandžak Danas. “Poštujemo potrebe naših lokalnih poslovanja, ali javni prostori moraju biti zaštićeni za dobrobit cijele zajednice.”
Odeljenje komunalne policije najavilo je planove za dalje inspekcije i kontinuirani nadzor kako bi održali oslobođene prostore bez prepreka. Dok grad preduzima ove odlučne korake, ravnoteža između urbanog trgovinskog prostora i javne udobnosti nastavlja u smjeru za dobrobit svih građana Novog Pazara.
BUDVA — U tragičnom incidentu koji se dogodio jučer popodne u naselju Podkošljun, Andrija Kovačević (30) izgubio je život nakon što je izboden nožem. Sukob između dvojice muškaraca, kako navode izvori, započeo je zbog nesuglasica oko parking mjesta.
Prema informacijama dobivenim od Odeljenja sigurnosti Budva, incident se odigrao jučer oko 17.10 sati u blizini jednog ugostiteljskog objekta. Nakon verbalne rasprave, sukob je eskalirao u fizički obračun u kojem je jedna osoba upotrijebila nož, zadajući fatalne povrede drugoj strani.
Tuči prethodila svađa oko parkinga
Kako poznanici ubijenog mladića pričaju, Andrija i osumnjičeni Marko P. su se juče ujutru posvađali oko parkinga.
– Marko ga je onda čitav dan tražio. Našao ga je juče popodne i tad ga je izbo nožem. Marko je pobegao, a Andrija je preminuo na putu do bolnice – navodi izvor Kurira.
Andrija Kovačević preminuo je tijekom transporta u vozilu Hitne medicinske pomoći, na putu prema bolnici u Kotoru. “Marko ga je onda cijeli dan tražio, našao ga je jučer popodne i tada ga je izbo nožem,” rekli su poznanici ubijenog.
Policija je brzo reagovala i identificirala osumnjičenog za ovaj zločin, M.P. (35), koji je uspio pobjeći s mjesta događaja. Tužilaštvo u Podgorici preuzelo je slučaj, a krivično djelo je kvalificirano kao ubistvo.
Na lokalnim izborima u općini Nova Varoš, jučer je zvanično proglašena izborna lista “Bošnjačko srpski savez – BOSS – Samir Tandir” pod rednim brojem 5. Samir Tandir, vođa liste, izrazio je zahvalnost građanima koji su podržali njihovu kandidaturu.
“Zahvaljujem svim građanima koji su svojim potpisom omogućili da naša lista bude dio izborne trke. Ovo je vaša lista, lista za sve nas”, izjavio je Tandir na konferenciji za medije.
Ova lista je jedina predstavnica Bošnjaka na lokalnim izborima u Novoj Varoši, što izaziva dodatnu pažnju.
“Činjenica da nijedna stranka sa sjedištem u Novom Pazaru nije se prijavila za učešće na lokalnim izborima u Novoj Varoši pokazuje nedostatak brige za interese sandžačkih općina,” dodao je Tandir.
Izborna lista “Bošnjačko srpski savez – BOSS – Samir Tandir” ima za cilj da se bavi pitanjima od ključnog značaja za zajednicu, uključujući infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvo, oslanjajući se na podršku svojih glasača da ostvare promjene koje su im neophodne.
Mia Borisavljević, poznata srpska pjevačica, i njen suprug Bojan Grujić, nedavno su nastupili u simbolu Dubaija – Burj Khalifi, gdje su oduševili publiku svojom energijom i hitovima. Njihov koncert privukao je pažnju brojnih obožavatelja, među kojima i poznatog milijardera iz Sjenice, Arifa poznatog kao Rifko, koji godinama živi u Dubaiju i izdvaja značajna sredstva za uživanje u muzici sa Balkana.
– Milijarder po imenu Arif, koga svi zovu Rifko iz Sjenice, godinama živi u Dubaiju i bavi se kriptovalutama, a srpsku muziku i naše pevače obožava. Ne propušta nijedan nastup naših izvođača, a za svoj ćef i zadovoljstvo ne žali da potroši čitavo bogatstvo – ispričao je dobro obavešteni izvor, pa dodao:
Poznat po svojoj strasti prema srpskoj muzici, Rifko je na koncertu Mia Borisavljević potrošio nevjerovatnih 29.000 eura, čime je još jednom potvrdio svoju reputaciju najvećeg potrošača na koncertima naših pjevača u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. “On pije samo ‘Dom Perignon’ i votku ‘Belvedere’, a ekskluzivna usluga u Dubaiju samo dodatno uvećava cijene”, objašnjava izvor blizak organizatorima.
Ovaj koncert samo je jedan u nizu događaja na kojem je Rifko pokazao svoju velikodušnost. Prethodno je na koncertu Ace Pejovića iskeširao 115.000 eura, što je rekord za ovaj klub. Mia i Bojan su izrazili zadovoljstvo organizacijom i atmosferom, a Mia je dodala: “Sjajno smo se proveli i uživali do jutra. Rado ćemo doći opet, publika u Dubaiju je sjajna.”
Tim povodom se oglasio i jedan od organizatora ovog koncerta.
– Tačno je da je Rifko najveći potrošač na svim nastupima koje sam do sada organizovao. Samo na koncertu Ace Pejovića, koji je bio pre tri nedelje, iskeširao je neverovatnih 115.000 evra! To je bio najveći račun ikada napravljen u ovom klubu i na jednom takvom nastupu – rekao je on za Informer.
U svjetlu ove priče, ne može se negirati da srpski pjevači i dalje uživaju veliku popularnost u inostranstvu, a Dubai ostaje jedna od omiljenih destinacija za njihove spektakularne nastupe.
Emira Šaćirović, 68-godišnja žena iz Novog Pazara, bori se sa teškim životnim izazovima. Nakon što je požar pogodio njen dom, situacija u kojoj živi postala je gotovo nepodnošljiva. Emira živi u malom, trošnom stanu bez osnovnih životnih potreba kao što su kupatilo i tekuća voda, a nedavna tragedija samo je dodatno pogoršala njene uslove. Požar koji je izbio u njenoj stambenoj zgradi počeo je od šporeta.
“To nije gorelo jako, Boga mi,” priča Emira. “Vatrogasac mi je rekao da je to odavno puklo, dugo je tinjalo i moralo je da se zapali.” Šok i strah od požara ostavili su traga na njoj, do te mere da je izgubila glas. “Kad sam vidjela plamen, šokirala sam se,” dodaje ona.
Nakon požara, stan u kojem živi prokišnjava sa svih strana, a potkrovlje je skoro potpuno uništeno. Kiša predstavlja konstantnu pretnju, jer su grede koje drže krov stare više od 160 godina i već su ranije predstavljale opasnost.
“Ništa nema, niti imam vodu, niti išta,” objašnjava Emira. Ona živi od male penzije i već je preživela dva srčana udara. “Pijem lekove za pritisak koje moram platiti. A otkud? Ne mogu više,” kaže očajna Emira, moleći za pomoć.
Jedan od najstarijih pripadnika romske populacije u Limskoj dolini, Meho Selimović, gostovao je u emisiji “Gledajmo se” kako bi podijelio svoje viđenje života Roma, izazova s kojima se suočavaju i promjena koje su zadesile njegovu zajednicu u novijim vremenima.
Meho Selimović predstavlja čergare, podgrupu romske zajednice koja je na prostorima Limskog regiona prisutna još od 14. vijeka. Njegova priča otkriva kako su Romi nekada živeli nomadskim životom, noseći svoje čerge od mjesta do mjesta, ali kako su u poslednjih pedeset godina većinom prešli na stacionarni način života.
Đurđevdan, praznik koji čergari slave, simbolizuje proleće i obnovu, ali za Selimovića nosi i nostalgičnu notu za vremenima kada su Romi bili slobodniji da se kreću i žive u skladu sa svojim tradicionalnim običajima.
“Nema naroda, nema ljudi, nema više starevine i onih romskih običaja”, lamentira Selimović, ukazujući na značajan gubitak kulturnog identiteta i običaja koji su nekada bili srž romske kulture.
Haris Selimović, još jedan pripadnik romske zajednice, iznosi slična osjećanja, ali s dodatnom zabrinutošću:
“Romi se sada stide svojih korijena i tradicije, i hoće da budu ono što nisu.“
Ova izjava reflektuje složenu dinamiku identiteta unutar romske zajednice, koja se bori između očuvanja svojih tradicionalnih vrijednosti i prilagođavanja savremenom društvu.
Interesantno je da iako se svi Romi ujedinjuju pod zajedničkim nazivom, velike su unutrašnje razlike među grupama. Kao što je Rom na romskom jeziku reč za ‘čovek’, ističe Selimović, tako ni svi Romi nisu isti.
Ova priča ne samo da otkriva specifičnosti i unutrašnje razlike unutar romske zajednice, već i na opšte promene koje su zahvatile ovu zajednicu. Harisa Selimović iskrena izjava pruža važan uvid u život i transformaciju Roma u Limskoj dolini, te služi kao podsjetnik na bogatstvo i složenost romske kulture.
Na konkurs za regionalnu pjesničku nagradu „Ismet Rebronja“ koji organizuje narodna biblioteka „Dositej Obradović“ iz Novog Pazara, pristiglo je 58 zbirki pjesama iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Žiri u sastavu: Petar V. Arbutina (predsjednik žirija), Nadija Rebronja (član) i Enver Muratović (član) odlučio je jednoglasno da je najbolja zbirka pristigla na konkurs i samim tim dobitnik nagrade „Ismet Rebronja“ za 2024. godinu zbirka Dejana Aleksića – Odavde se vidi, u izdanju Kulturnog centra Novog Sada.
Dejan Aleksić rođen je u Kraljevu 1972. godine. Pjesnik, dramski pisac, romanopisac i stvaralac književnih djela za djecu, Aleksić je diplomirao je na Odsjeku za srpsku književnost i jezik Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.
Objavio je jedanaest pjesničkih zbirki, knjigu drama, jedan roman i preko dvadeset knjiga za djecu. Dobitnik je brojnih značajnih književnih nagrada za poeziju: „Vasko Popa”, „Meša Selimović”, Zmajeva nagrada Matice srpske, „Branko Miljković”, Nagrada SANU iz Fonda „Branko Ćopić”, „Miroslav Antić”, „Risto Ratković”, Prosvetina nagrada, Matićev šal, Brankova nagrada.
Poezija mu je prevođena na desetak evropskih jezika, a posebne knjige pjesama i publikacije objavljene su na španskom, poljskom, francuskom, njemačkom, turskom, slovenačkom, makedonskom i litvanskom. Za roman Petlja dodeljene su mu nagrade „Miloš Crnjanski” i „Vladan Desnica”. Za dramu Vina i pingvina 2010. godine dodijeljena mu je Pekićeva stipendija.
Po ocjeni žirija „ova se zbirka pjesama izdvojila u veoma jakoj konkurenciji poetskom inovativnošću i specifičnim odnosnom prema jeziku, kao osnovnom poetskom medijumu, i sveukupnom poetskom nasleđu ali i intrigantnom otvorenošću pjesničkog iskustva prema savremenom čitaocu.“
Kvalitativna sveukupnost zbirki pristiglih na ovogodišnji konkurs samo još jednom potvrđuje večnu vitalnost književnog djela Ismeta Rebronje koje već godinama zrači jedinstvenom poetskom i književnom inspirativnošću.
