Rasprava koja se posljednjih dana vodi na društvenim mrežama o pitanju davanja zekata i sadekatu-l-fitra ponovo je otvorila stare podjele među vjernicima u Bosni i Sandžaku. Povod za polemiku su stavovi Islamske zajednice koja kroz fetve insistira da se ove obavezne islamske obaveze uplaćuju isključivo putem institucija Islamske zajednice. Na ovu temu oglasio se i selefijski učenjak Fuad Abdullah Seferagić, koji je na svom Facebook profilu objavio status u kojem kritički komentariše takvo tumačenje.

„Ne čudim se ja nekim efendijama i uposlenicima Islamske zajednice koji slatkorječivo izvrću i tumače značenja ajeta i hadisa o zekatu i sadekatu-l-fitru, šireći tobožnje fetve po socijalnim mrežama“, napisao je Seferagić.

On tvrdi da su pojedini ljudi, kako navodi, spremni da se povinuju odlukama svojih muftija „ljubeći ruku koja ih hrani“, čak i kada se, prema njegovim riječima, time ide „na štetu islama“. Seferagić u svom statusu navodi da Islamskoj zajednici treba pomagati i jačati je u mnogim segmentima društvenog djelovanja, ali smatra da se, kako kaže, ne smije „reklamirati otimanje zekata i sadekatu-l-fitra“. Posebno se osvrnuo na praksu da se, prema određenim fetvama, ne preporučuje davanje zekata ili sadekatu-l-fitra direktno onima kojima ta pomoć pripada.

„Posebno ne iz razloga što oni, maltene, trapaju u džehennem svakoga ko se usudi dati zekat ili sadekatu-l-fitr tamo gdje zaista pripada, a ne u njihov ‘Bejtul-mal’“, naveo je Seferagić.

U svojoj objavi ističe i da u Bosni i Hercegovini postoji veliki broj pojedinaca i zajednica koje spadaju u kategorije kojima su zekat i sadekatu-l-fitr namijenjeni.

„BiH je puna pojedinaca i zajednica koje spadaju u kategorije zekata i sadekatu-l-fitra, mimo mramornih palača i luksuznih džamija“, poručio je.

Na kraju svog statusa dodaje da ne želi, kako kaže, „pametovati“, već samo iznosi lično čuđenje zbog načina na koji se vodi ova rasprava.

„Ali, nije moje da pametujem, ja se samo čudim. Čudom čudim“, zaključio je.

Rasprava o načinu prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatu-l-fitra u Bosni i Sandžaku traje godinama, a posebno se intenzivira tokom mjeseca ramazana, kada se ova vjerska obaveza najčešće izvršava. Dok Islamska zajednica insistira na centralizovanom prikupljanju sredstava kroz svoj Bejtul-mal, dio islamskih učenjaka i aktivista smatra da vjernici imaju pravo da ovu obavezu ispune i direktno prema siromašnima i onima kojima je pomoć najpotrebnija.

U Hrvatskoj je otkriven ozbiljan krivični slučaj koji je potresao javnost nakon što je 50-godišnja žena osumnjičena da je pokušala unajmiti osobu kako bi ubila njenog supruga. Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu potvrdilo je da je žena ispitana zbog sumnje da je poticala na teško ubistvo 55-godišnjeg hrvatskog državljanina, a nakon saslušanja joj je određen istražni zatvor u trajanju od mjesec dana.

Prema informacijama iz istrage, osumnjičena je u periodu od februara do 6. marta ove godine na području Ličko-senjske županije kontaktirala osobu koju poznaje i od nje zatražila da likvidira njenog supruga. Međutim, osoba kojoj je ponuđen takav “posao” to je odbila i slučaj je prijavljen nadležnim institucijama.

Istraga je dodatno otkrila da je u cijeli slučaj uključen i 51-godišnji muškarac koji je od iste osobe navodno tražio da počini ubistvo 39-godišnjeg hrvatskog državljanina. Tužilaštvo navodi i da postoji osnovana sumnja da su osumnjičeni pokušali angažovati istu osobu i za još jedno krivično djelo – dovođenje u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom, na štetu dvije osobe starosti 39 i 42 godine. I taj zahtjev je, prema navodima iz istrage, odbijen.

Zbog težine krivičnih djela i opasnosti da bi osumnjičeni mogli utjecati na svjedoke ili ponoviti krivično djelo, Županijski sud u Karlovcu prihvatio je prijedlog Državnog odvjetništva i odredio istražni zatvor za sve osumnjičene. Istraga u ovom slučaju se nastavlja, a nadležne institucije prikupljaju dodatne dokaze kako bi se rasvijetlile sve okolnosti ovog neobičnog i ozbiljnog pokušaja naručivanja ubistva.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se država priprema za potencijalne sigurnosne prijetnje iz regiona, navodeći da vojna saradnja između Hrvatske, Albanije i Kosova izaziva ozbiljnu zabrinutost u Beogradu. Govoreći o političkoj i bezbjednosnoj situaciji u regionu, Vučić je poručio da kao predsjednik “male zemlje” snosi veliku odgovornost za sigurnost građana Srbije i očuvanje stabilnosti.

“Ja nisam Donald Trump ili Vladimir Putin, lideri velikih sila koji mogu lako donositi odluke. Kao predsjednik Srbije moram voditi računa o svakom građaninu i o miru u zemlji. Naravno da postoji doza straha kada se u regionu formiraju vojni savezi”, rekao je Vučić.

On je istakao da Beograd sa posebnom pažnjom prati saradnju između Hrvatske, Albanije i Kosova u oblasti bezbjednosti i odbrane. Iako je hrvatski premijer Andrej Plenković ranije izjavio da takva saradnja nije usmjerena protiv Srbije, Vučić smatra da razlozi za zabrinutost ipak postoje. Predsjednik Srbije prvi put je javno govorio i o određenim vojnim kapacitetima kojima raspolaže Vojska Srbije, uključujući i kineske raketne sisteme, naglašavajući da država posjeduje i opremu koja nije javno predstavljena.

“Ne bih potcjenjivao snagu Vojske Srbije, ali ni snagu drugih zemalja u regionu. Kada su vidjeli koje rakete imamo, mnogi su bili iznenađeni. Postoje stvari koje Srbija ima, ali ih ne pokazuje javno”, rekao je Vučić.

Govoreći o globalnim geopolitičkim kretanjima, on je ocijenio da pojedine države čekaju povoljan trenutak za političke i vojne poteze, posebno u kontekstu mogućih većih sukoba između Zapada i Rusije, kao i eskalacije na Bliskom istoku.

“Srbija se priprema za sve scenarije. Naš cilj nije napad, već odbrana zemlje. Mi ne možemo napadati članice NATO-a, ali moramo biti spremni da zaštitimo svoj teritorijalni integritet i sigurnost građana”, poručio je Vučić.

Na kraju je naglasio da građani Srbije nemaju razloga za paniku, jer država, kako tvrdi, posjeduje dovoljno snažan sistem odvraćanja koji može garantovati stabilnost i sigurnost.

“Građani mogu mirno spavati. Srbija ima dovoljno snage da sačuva svoj suverenitet i teritorijalni integritet”, zaključio je predsjednik Srbije.

Objava muftije sandžačkog dr. Mevluda ef. Dudića, u kojoj je upozorio vjernike da budu oprezni prema pojedincima koji putem društvenih mreža prikupljaju zekat i sadekatu-l-fitr, izazvala je veliku pažnju javnosti. Nedugo nakon toga oglasila se i poznata humanitarka Selma Hasić Manić, čije su akcije prikupljanja pomoći posljednjih dana snažno odjeknule na društvenim mrežama. U svojoj objavi Selma Hasić poručila je da ne vidi ništa sporno u pozivanju ljudi na dobročinstvo, posebno kada je riječ o pomoći bolesnoj djeci. Istakla je da se ne stidi takvih akcija, već da je na njih ponosna.

„Ako je pozivati ljude da pomognu bolesnom djetetu i podsticati ih na dobro ono što danas nazivaju ‘promoterstvom’, onda sam ponosna na tu ulogu“, napisala je Hasić u objavi koja je ubrzo izazvala veliki broj reakcija.

Podsjetila je i na riječi Poslanika Muhameda, s.a.v.s., naglašavajući da su najdraži ljudi Allahu oni koji su najkorisniji drugim ljudima. Prema njenim riječima, svaka riječ podrške, podijeljeni apel ili poziv na sadaku može nekome olakšati životnu borbu.

„Svaki podijeljeni post, svaka riječ podrške i svaki poziv na sadaku može biti razlog da Allah nekome olakša bolest, a nekome podari ogromnu nagradu. Ne širim ništa osim poziva na dobro i ne promovišem ništa osim dobročinstva kojem me uči moja vjera“, navela je ona.

Hasić je poručila i da se zbog činjenja dobra nikada ne treba izvinjavati, ističući da je ponosna na sve ljude koji učestvuju u humanitarnim akcijama i pomažu onima kojima je pomoć najpotrebnija. U objavi je podsjetila i na rezultate nedavne humanitarne akcije, navodeći da je u samo deset dana prikupljena gotovo milion eura pomoći za liječenje bolesnog djeteta.

„Idemo dalje, bližimo se prikupljenoj cifri od milion eura za samo deset dana od pokretanja najveće historijske akcije u Sandžaku. Ponosna sam i prepuna zahvalnosti na sve dobre ljude“, poručila je Selma Hasić.

Njena reakcija dodatno je pokrenula raspravu na društvenim mrežama o načinu organizovanja humanitarnih akcija i ulozi društvenih mreža u prikupljanju pomoći za ljude u teškim životnim situacijama. FB objavu pročitajte ispod teksta.