Srijeda, 25 Marta, 2026
Subscribe
Pošalji vijest

Devet novih komunalnih milicionara stupilo na dužnost u Novom Pazaru

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Devet novih komunalnih milicionara danas je zvanično stupilo na dužnost u Novom Pazaru, čime je ova služba dobila dodatni podsticaj u jačanju reda i komunalne discipline u gradu.

Načelnik Gradske uprave, Džemil Divanefendić, istakao je da je cilj proširenja kadra stvaranje stabilne veze između građana i lokalne samouprave.

  • „Naša komunalna milicija, iako jedna od najmlađih organizacionih jedinica, ostvarila je impresivne rezultate. Uspjeli smo da uspostavimo saradnju s kolegama iz drugih gradova, što je doprinijelo efikasnijem radu. Sada nastavljamo s unapređenjem radnih uslova i jačanjem položaja komunalnih milicionara, koji svakodnevno nose veliki teret odgovornosti“, poručio je Divanefendić.

Rukovodilac Komunalne milicije Irmer Jahović naglasio je da sadašnji tim od 21 člana predstavlja ozbiljnu snagu za unapređenje komunalnog reda i sigurnosti.

  • „Naš cilj je da radimo još efikasnije, na zadovoljstvo svih građana. Novim kolegama ćemo pomoći da se što brže uklope, jer samo zajedničkim radom možemo ostvariti dobre rezultate. Novi ljudi donose i novu energiju, što će se sigurno osjetiti na terenu“, rekao je Jahović.

On je najavio i da će, osim prostorija u hali Pendik, uskoro biti otvorena i ispostava na šetalištu u Ulici 28. novembra, čime će građanima biti olakšan pristup službi i prijava komunalnih problema.

Novi pripadnici komunalne milicije izrazili su zadovoljstvo obukom i zahvalnost zbog ukazanog povjerenja. Istakli su da su svjesni izazova koji ih očekuju, ali i odlučni da posao obavljaju profesionalno i u interesu zajednice.

  • „Svjesni smo odgovornosti, ali i značaja ovog posla. Naš zadatak je da doprinesemo uređenijem i sigurnijem gradu“, poručili su novi milicionari.

U Njemačkoj iznenada preselio na Ahiret Sjeničak Selver Camović (1980)

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Njemačka – Tužna vijest pogodila je Sandžak i brojnu dijasporu širom Njemačke. U Berlinu je iznenada preselio na Ahiret Selver Camović, rođen 1980. godine. Živio je i radio na baušteli u Berlinu i okolnim gradovima, gdje je bio poznat kao vrijedan, miran i pošten čovjek.

Prema riječima njegovih prijatelja i poznanika, Selver je bio primjer dobrog insana, uvijek spreman pomoći drugima i nikada nije zaboravljao svoje sandžačke korijene. Njegova iznenadna smrt duboko je potresla porodicu, prijatelje i sve koji su ga poznavali.

  • „Teško je povjerovati da nas je napustio tako dobar čovjek. Bio je duša od insana, uvijek nasmijan i spreman pomoći svakome“, kazao je jedan od njegovih prijatelja iz Berlina.

Datum i mjesto dženaze bit će naknadno objavljeni.

Smrt mladog čovjeka daleko od rodnog kraja posebna je bol za porodicu i cijelu sandžačku zajednicu. U dijaspori, gdje se ljudi bore za egzistenciju, svaka prerana smrt odzvanja dvostruko jače – kao tuga za izgubljenim životom i podsjetnik na težak životni put onih koji traže bolje sutra van domovine.

Srpske porodice albanskog porijekla u Crnoj Gori i Sandžaku

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Autor Suad K Zoranić

Pojam Malisori (alb. Malësorë, što znači „gorštaci“ odnosno „brđani“) odnosi se na tradicionalna albanska plemena nastanjena u planinskoj oblasti sjeverne Albanije i Crne Gore poznatoj kao Malesija. Najveća među tim bratstvima bila su Kelmendi (Klimenti) i Škrelji, čiji su se ogranci tokom osmanskog perioda naseljavali i u sandžačkom regionu. Krajem 17. i početkom 18. vijeka, usljed ratova i osmanske demografske politike, zabilježene su značajne migracije Malisora prema Sandžaku. Godine 1700. osmanske vlasti su, pokušavajući obuzdati pobunjenička plemena, protjerale oko 251 porodicu (blizu 2.000 ljudi) plemena Kelmendi na Peštersku visoravan.

Opšte je poznato da su u bunama protiv turskih vlasti najčešće zajednički nastupala crnogorska i albanska plemena. Albanska plemena su, počev od 16. i tokom 17. stoljeća, naročito dok su bila hrišćanska, „predstavljala kičmu otpora balkanskih naroda turskim osvajačima“. Da su to bili ozbiljni pokreti svjedoči podatak da je beglerbeg Rumelije 1681. godine krenuo s 6.000 vojnika kako bi ugušio pobunjene Arbanase.

O prisutnosti brojnih katolika na crnogorsko-albanskim prostorima postoje brojni podaci. Crnogorska i albanska plemena imala su tada mnogo zajedničkog, osobito kada je riječ o egzistencijalnim pitanjima, pa su u turskim vlastima vidjela zajedničkog neprijatelja. Glavno zanimanje im je bilo stočarstvo, a mnoge običaje, pa čak i religiju, dijelili su tokom gotovo čitavog 17. stoljeća. Težak život, oskudica i prirodni uslovi koji nisu mogli osigurati egzistenciju, često su ih tjerali na bune i nemire.

Piperi i Bjelopavlići – katolici do 1610. godine

Za 17. stoljeće u Crnoj Gori karakteristične su pojačane aktivnosti pravoslavne crkve na širenju pravoslavlja među crnogorskim plemenima, što je imalo izuzetne rezultate. Sima Milutinović navodi da je cetinjski vladika Ruvim preveo u pravoslavlje Kuče, Drekaloviće i Bratonožiće, tako da je „iz tih plemena malo ko ostao katolik“. Prema njegovim riječima, 1635. godine u Zeti i Morači nije bilo više od hiljadu katolika, a oko 200 Bjelopavlića ostalo je u katoličkoj vjeri. Piperi, koji su 1610. godine još bili katolici, već sredinom 17. stoljeća prelaze u pravoslavlje. Govoreći o tom vremenu, Andrija Bogdani zapisuje: „Pravoslavni su isto toliko protivnici katolika koliko i Turci…“

Sasvim je izvjesno da su akcije pravoslavne crkve u Crnoj Gori imale za cilj i suzbijanje dalje islamizacije Crnogoraca. O tome postoje brojni podaci, naročito iz kasnijeg perioda, među siromašnijim slojevima muslimanskog stanovništva. Iako usporen, proces islamizacije je postojao i u 17. stoljeću. Tako je 1619/1620. godine oko 6–7.000 ljudi oko Sutjeske i 90 porodica Bjelopavlića primilo islam. U prizrenskoj oblasti tada je s katoličanstva na islam prešlo oko 3.000 lica, a Petar Mašarek obavještava Rimsku kuriju 1624. godine da dvije trećine stanovništva Bosne čine muhamedanci.

U to vrijeme, na teritoriji današnje Srbije muslimani su činili brojno, u gradovima čak i većinsko stanovništvo. U izvještaju Frana Leonardija iz 1640. godine navodi se da u Skadru i okolini živi 20.000 katolika, ali da „nemaju biskupa, pa nije čudo što su Markovići primili islam, ne mogavši više podnositi dazbine i terete“.

Islamizacija primorja i povratak Kelmenda

Tokom 17. stoljeća Primorje je imalo specifičnu situaciju u pogledu islamizacije. U južno-jadranskim gradovima ona je bila izraženija. Navodi se da je 1631. godine, za potrebe tamošnjeg muslimanskog stanovništva, crkva Sv. Marije iznad Bara pretvorena u džamiju. Nakon mletačkih napada 1649. godine, katoličko stanovništvo Bara bilo je izloženo velikim stradanjima. Od 5.000 barskih katolika, 1663. godine ostalo ih je svega 2.000 – mnogi su poginuli, izbjegli, ili su primili islam i pravoslavlje. Prema tadašnjim podacima, čak je i bajraktar (vođa) plemena Kelmendi prešao na islam i obećao da će i svoj narod pokrstiti u novu vjeru.

Većina prognanih Kelmenda pokušala je kasnije da se vrati u svoj zavičaj – poznato je da su 1705. godine uspjeli probiti osmansku blokadu, a 1711. godine organizovali su veliki oružani pohod na Pešter kako bi povratili preostale saplemenike.

Islamizacija i slavizacija u Sandžaku

Oni Kelmendi koji su ostali u Sandžaku postepeno su primili islam, tako da su početkom 19. vijeka već bili potpuno islamizirani. Istovremeno su napustili albanski jezik i vremenom preuzeli lokalni južnoslavenski govor, postavši slavofoni – govorili su bosanski/srpski jezik. Sličan proces dogodio se i s plemenom Škrelji, koje se poslije 1700. godine doselilo u Sandžak (preko Rugove na Kosovu) i u 18. vijeku prešlo na islam. Tokom narednih generacija, i oni su asimilirali slavenski jezik i kulturu. Posljedica toga jeste da se danas većina potomaka Škrelja i Kelmenda u Sandžaku smatra Bošnjacima islamske vjere i južnoslavenskog jezika. Manji dio malisorskih doseljenika ostao je u hrišćanstvu i s vremenom se utopio u pravoslavno stanovništvo – primjer je porodica Ćilerdžić, potomci plemena Škrelj koji su zadržali hrišćansku vjeru.

Primjeri porodica malisorskog porijekla u Tutinu i Novom Pazaru

Prekići i Ćope (selo Dolovo, općina Tutin)

U selu Dolovo na Pešterskoj visoravni (općina Tutin) i danas žive potomci plemena Škrelji. Prema antropogeografu Milisavu Lutovcu (1957), u Dolovu postoji pet kuća porodice Prekić, porijeklom od Škrelja. Njihovi preci su se među prvima naselili u Dolovo, najprije u zaseoku Debeljak, a kasnije u dijelovima Čardačine i kod brda Glavica. Prezime Prekić vjerovatno potiče od albanskog imena Preka (skraćeno od Prenk – Franjo), što ukazuje na katoličko nasljeđe. Porodica je vremenom prešla na islam i danas se smatra dijelom bošnjačkog stanovništva Dolova. Jedan ogranak iselio se krajem 19. vijeka u Toplicu – porodica Ćulafić (kasnije Milić) iz sela Zdravinje kod Prokuplja vodi porijeklo od dolovskih Prekića i smatra ih rođacima. Ta grana je prešla u pravoslavlje i danas slavi krsnu slavu Svetog Nikolu (NikoljdAN), dok su njihovi rođaci na Pešteri potpuno islamizirani.

Pored Prekića, u dolovskom i okolnim pešterskim selima žive i porodice Ćope, bliski srodnici Prekića. Lutovac navodi da se ogranci iste porodice nalaze u Boljarima i Dolićima. I oni vuku porijeklo od plemena Škrelj. Danas su Ćope, kao i Prekići, muslimani i Bošnjaci, ali čuvaju sjećanje na svoje malisorske pretke.

Prdonjići, Nikići, Nikolići i Milosavljevići (selo Rajetiće, općina Novi Pazar)

Selo Rajetiće u općini Novi Pazar naseljeno je porodicama malisorskog porijekla iz plemena Kelmendi. Prema istraživanju Petra Ž. Petrovića (Raška, 2010), u Rajetićima su zabilježene četiri porodice takvog porijekla: Prdonjići, Nikići, Nikolići i Milosavljevići. Svaka ima po dvije kuće, a sve slave krsnu slavu Svetog Stefana. Po narodnom predanju, to su „posrbljene Klimente“ – potomci albanskog plemena Klimenti (Kelmendi). Potpuno su se integrisali u srpsku zajednicu: pravoslavne su vjere i govore srpskim jezikom. Njihova prezimena izvedena su od imena predaka (npr. Nikić/Nikolić od Nikola, Milosavljević od Milosav), što ukazuje da su već tada bili kršteni. Moguće je da su prešli u pravoslavlje u 18. ili ranom 19. vijeku i kao hrišćani naselili Rajetiće. Danas su potpuno srpskog identiteta, ali se putem usmene predaje pamti da potiču „od Klimenata“.

Slavska tradicija i vjersko-etnička transformacija

Porodice malisorskog porijekla u Sandžaku predstavljaju vrijedan primjer vjersko-etničke transformacije. Krsna slava, tradicionalni pravoslavni običaj posvećen porodičnom svecu, postala je obilježje onih rodova koji su prihvatili pravoslavlje. Kod malisorskih porodica slava svjedoči o procesu konverzije i asimilacije – tako rodovi iz Rajetića koji slave Svetog Stefana vjerovatno potiču od zajedničkog pretka koji je, po dolasku među Srbe, uzeo tog sveca za porodičnog zaštitnika. S druge strane, porodice Prekić i Ćope, koje su prihvatile islam, ne slave krsnu slavu, dok njihovi rođaci Milići u Srbiji slave Nikoljdan, što pokazuje prilagođavanje običajima većinskog naroda.

Proces etničke transformacije ovih porodica bio je postepen. Prvobitno katolički ili bogumilski Malisori iz Malesije, naseljavajući nova područja, prihvatali su islam u većinski muslimanskoj sredini (kao na Pešteri) ili pravoslavlje u srpskoj sredini. Tako su Prekići i Ćope postali dio bošnjačkog korpusa, izgubili albanski jezik i prešli na bosanski, dok su Malisori u pravoslavnim krajevima postali Srbi. Iako su kroz vijekove izgubili posebna plemenska obilježja, njihovo porijeklo i danas živi kroz porodična predanja, arhivske zapise i etnološka istraživanja.

Reference: U pripremi ovog teksta korišteni su akademski i istorijski izvori koji svjedoče o prisustvu i nasljeđu Malisora u Sandžaku. Među ključnim referencama su radovi Jovana Tomića o Kelmendima na Pešteru, etnografska studija Milisava Lutovca (Rožaje i Štavica, SANU 1957), te zbornik Petra Ž. Petrovića Raška (2010), kao i podaci Ejuba Mušovića. Dodatno su konsultovani podaci online arhiva porodične genealogije (projekat Poreklo.rs), kao i zapisi iz usmene tradicije prenešeni putem lokalnih historiografskih članaka. Ovi izvori jednoglasno potvrđuju bogato, ali dugo skrivano poglavlje o malisorskim (albanskim) korijenima dijela srpskih i bošnjačkih porodica u Crnoj Gori i Sandžaku, što današnjem naučnom i kulturnom pogledu na region daje dodatnu dubinu i kompleksnost.

Kada su muslimanske Klimente iz Sandžaka 1737. godine osvetile Novi Pazar

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Sandžak između ratova, gladi i prisilnih naseljavanja

Nakon krvavog Bečkog rata (1683–1699), Sandžak je ostao razoreno i opustošeno područje. Brojna bošnjačka sela su spaljena, stanovništvo pobijeno ili raseljeno. Osmanske vlasti morale su obnoviti razorene krajeve i naseliti nove stanovnike.
Tada dolazi do prisilne kolonizacije malisorskih katoličkih plemena iz Malesije — Klimenta (Kelmendi), Šalja, Hota, Škrelja i drugih. Najviše ih je bilo upravo iz plemena Klimenta, poznatih po ratobornosti i nezavisnosti.

Skadarski sandžak-beg Hodaverdi Mahmudbegović odlučio je 1702. godine da „riješi dva problema“ – pacifikaciju nemirnih brdskih teritorija i popunjavanje puste Pešteri i tutinskog kraja. Oko 251 klimentska porodica deportovana je na njegov spahiluk u Sandžaku.

Sa Klimentama su stigli i katolički misionari, koji su na Pešteri izgradili crkvu i nastavili misionarski rad. Međutim, već početkom XVIII stoljeća započinje postepena promjena – miješanje sa bošnjačkim stanovništvom, sklapanje brakova i prihvatanje islama, jezika i kulture.
Prva džamija u selu Uglu sagrađena je 1711. godine, simbolizujući novi identitet Klimenti koji su sada postajali dio bošnjačkog naroda.

Kada je izbio austrijsko-osmanski rat 1737. godine, Klimenti katolici — uključujući i one koji su se ranije naselili u Sandžaku — pridružili su se austrijskoj vojsci i srpskim ustanicima u napadu na Novi Pazar.
Grad je tada doživio strašan masakr. Stotine bošnjačkih muslimana su ubijene, a grad opljačkan i spaljen.

Nedugo zatim, osmanske snage iz Bosne pod komandom Ali-paše Hekimoglua izvršile su kontraofanzivu, oslobodile Novi Pazar i protjerale ustanike. Klimenti su se povukli ka Šumadiji i naselili podno Rudnika i Avale, kao i u Hrtkovcima i Nikincima u Srijemu.

Tri decenije kasnije, dogodio se nevjerovatan preokret. Muslimanske Klimente iz Sandžaka formirale su oružanu četu i napale katoličke Klimente koji su se naselili u Šumadiji, osvetivši masakr nad Bošnjacima u Novom Pazaru.
U krvavom sukobu na planini Rudnik stradalo je mnoštvo katoličkih Klimenti, dok su se preživjeli rasuli širom Srbije. Tokom narednih generacija, asimilirali su se u Srbe.

Iz tih porodica, prema istorijskim izvorima, potiču Karađorđevići i Nenadovići – dvije najznačajnije srpske dinastičke loze.

Do sredine XVIII stoljeća, proces islamizacije Klimenti i drugih malisorskih plemena bio je završen. Oni su postali stub odbrane Sandžaka, istaknuti borci i nosioci kulturne tradicije.
Danas su potomci Klimenti nerazdvojni dio bošnjačkog identiteta i kulturnog nasljeđa Sandžaka. Oni koji su ostali u Malesiji ostali su katolici, dok su se oni iz Srijema i Šumadije vremenom asimilirali u Srbe i Hrvate.

Autor: Esad Rahić
Izvor: Historijski zapisi o doseljavanju Klimenti u Sandžak (1702–1737)

Grad Novi Pazar pokrenuo anketu o uvođenju sistema „Oko sokolovo“

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Novi Pazar – Gradska uprava Novog Pazara pokrenula je online anketu kako bi ispitala mišljenje građana o uvođenju modernog sistema nadzora „Oko sokolovo“, čiji je cilj unapređenje saobraćajne kulture i efikasnija kontrola nepropisnog parkiranja u gradu.

Prema saopštenju lokalne samouprave, anketa je jednostavna, traje svega jedan do dva minuta, a svi učesnici mogu anonimno da iznesu svoje mišljenje o tome da li podržavaju uvođenje ovog sistema. Na zvaničnim kanalima Grada poručeno je: „Vaše mišljenje je važno!“, uz poziv građanima da aktivno učestvuju u kreiranju saobraćajne politike.

Reč je o sistemu koji koristi vozila opremljena kamerama za automatsko prepoznavanje registarskih tablica. Softver zatim analizira da li je vozilo parkirano u skladu sa propisima ili se nalazi na zabranjenim mestima – poput trotoara, travnjaka, pešačkih prelaza, biciklističkih staza ili autobusnih stanica.

„Oko sokolovo“ već funkcioniše u više gradova Srbije, uključujući Beograd, Novi Sad i Niš, gde je, prema dostupnim podacima, znatno smanjen broj saobraćajnih prekršaja i povećana bezbednost učesnika u saobraćaju.

Uvođenje ovog sistema u Novom Pazaru, gradu poznatom po gustoj saobraćajnoj mreži i hroničnom problemu parkiranja, imalo bi za cilj da doprinese boljoj organizaciji saobraćaja i zaštiti javnih površina.

KLIKNITE OVDE DA UČESTVUJETE U ANKETI!

Lokalne vlasti ističu da će rezultati ankete biti važan pokazatelj stavova građana i osnov za eventualno donošenje odluke o implementaciji sistema.

  • „Ovo nije samo tehničko pitanje, već korak ka uređenijem i sigurnijem gradu“, poručili su iz Gradske uprave.

Sjenica kao Bangladeš! Traktor blokirao ulicu, pješaci bježe između auta! /VIDEO/

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Sjenica – Snimci koji su se pojavili na društvenim mrežama izazvali su lavinu reakcija građana i pokazali koliko je stanje u saobraćaju u ovom sandžačkom gradu postalo zabrinjavajuće. Na video snimku, vidi se traktorista kako se na glavnoj gradskoj ulici prestrojava u suprotnu traku i time potpuno blokira prolaz vozilima iz drugog smjera — dok istovremeno pješaci, među njima i roditelji s djecom u kolicima, hodaju po samom kolovozu.

Snimak, koji je objavio portal Sjenica.com, prikazuje kako se traktor u improvizovanoj prikolici bez ikakve signalizacije kreće sredinom ulice, zaustavlja kod semafora i ometa saobraćaj u oba smjera. Dok vozači pokušavaju da prođu, pješaci se kreću između automobila, što dodatno povećava rizik od nesreće.

„Ovo nema ni u Bangladešu“, „Saobraćaj kao u Indiji“, „Kod nas izgleda centrala budala“, samo su neki od komentara građana koji su ispod videa izrazili nevjericu i ogorčenost.

U komentarima ispod objave korisnici su pokušali i da se našale na račun haotične situacije, ali ton većine je bio zabrinut.

„Ma ovo nije ništa, dođi u Novi Pazar pa vidi šta je saobraćaj“, napisala je korisnica Diki.
„Znam, tamo je još žešće. Divim vam se kako izdržavate“, odgovorio je administrator stranice.
„Sjenica je kasaba i selo baš kao Pazar“, dodao je drugi korisnik, dok su se ostali složili da se ovakve scene „ne mogu vidjeti ni u Bangladešu“.

Činjenica da se teški poljoprivredni strojevi slobodno kreću centralnim gradskim ulicama, bez nadzora i zaštitnih mjera, govori o ozbiljnom nedostatku nadzora i odgovornosti nadležnih službi. POgledajte video ispod teksta.

@sjenicacom NISAM znao da je naša glavna ulica u Sjenici, Milorada Jovanovića (Rifata Burdževića) postala jednosmerni bulevar 😂🤣😂 Gospoče samo prešlo u drugu traku. Ali ja mislim da znam što je to uradio, da bi napravio mesta majci sa detetom u kolicima, koja nije mogla TROTOAROM da normalno da ide, baš kao i ova druga gospođa. Zato mu hvala. Makar on misli, po cijenu prekršaja, na nas pešake, kad to već ne rade nadležne službe 🤣😂🤣 . . . #bulevar #sjenica #sjenicacom #ulica #prekrsaj ♬ Keep Moving (Instrumental) – Eberhard Eby Hierl

/VIDEO/ Kenan Škrijelj: “Zana Dolićanin koristi poslednje trzaje moći”

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
/VIDEO/ Kenan Škrijelj: “Zana Dolićanin koristi poslednje trzaje moći”

Student koji je pešačio do Novog Sada poručuje da je odluka rektorke Dolićanin jasna poruka zastrašivanja i pokušaj da se uguši studentski pokret.

Student Državnog univerziteta u Novom Pazaru Kenan Škrijelj, poznat po maršu studenata od Novog Pazara do Novog Sada u znak sećanja na stradale u padu nadstrešnice, dobio je danas rešenje o prestanku statusa studenta. Dokument potpisuje rektorka Zana Dolićanin, a u njemu se navodi da je Škrijelju status ukinut zbog “neupisivanja nove školske godine”.

Međutim, prema rečima samog Škrijelja, ovo je samo politički potez i vid targetiranja.

“Zana Dolićanin je u meni i mojim kolegama videla problem — videla je ljude koji se bune, koji dižu energiju i ne pristaju na nepravdu. Jasno je da se radi o targetiranju, jer je samo meni stiglo ovo rešenje. Bio sam u Novom Sadu u trenutku upisa, ali to ne znači da sam izgubio pravo da se reupisujem,” izjavio je Kenan za N1.

Škrijelj naglašava da će ovaj čin samo dodatno osnažiti studentski pokret koji se zalaže za smenu rektorke i uvođenje prinudne uprave.

“Ovo je pokušaj da se uguši naš glas, ali svaka nova represija budi još veću energiju. Mi nećemo stati. Narod vidi šta se dešava, ljut je, a i sam ministar prosvete je priznao da na DUNP-u postoji problem. Zana Dolićanin koristi poslednje trzaje, ali to neće trajati dugo,” poručio je Škrijelj.

Konkurs za izbor novog rektora nedavno je poništen, čime je Savet Univerziteta praktično produžio mandat Zani Dolićanin, sada u statusu vršioca dužnosti. Studenti su najavili da će blokada zgrade DUNP-a biti nastavljena.

“Zgradu nećemo napustiti dok se ne smeni Zana Dolićanin, Senat i Savet. Dok ne dođe prinudna uprava — nema odustajanja. Ovo je sistem koji je godinama pravljen da uništi Univerzitet, ali mi ćemo se boriti do kraja,” kazao je Kenan.

Prema njegovim rečima, nekoliko profesora već je podnelo otkaz zbog atmosfere pritisaka i neslobode na Univerzitetu, dok studenti trpe različite oblike represije.

“Mene su uklonili, druge zastrašuju, ali mi nećemo stati. U Osnovnoj školi ‘Bratstvo’ se sada odvija administrativni rad, dok mi organizujemo onlajn nastavu i nećemo odustati,” zaključuje Škrijelj.

Državni univerzitet u Novom Pazaru već mesecima je u žiži javnosti zbog sukoba između rukovodstva i studenata. Protesti su započeli nakon što su studenti zatražili uvođenje prinudne uprave i smenu rektorke Dolićanin, koju optužuju za zloupotrebe, nepotizam i progon neistomišljenika.

Situacija na DUNP-u sada je kulminirala — dok studenti najavljuju “još jače akcije”, rektorka Zana Dolićanin pokušava da zadrži kontrolu u atmosferi opšteg nezadovoljstva i odliva profesora.

Zana Dolićanin protjeruje studente: Kenanu Škrijelju ukinut status na DUNP-u

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
Zana Dolićanin protjeruje studente: Kenanu Škrijelju ukinut status na DUNP-u

Novi Pazar – Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru (DUNP) ne prestaju potresi. Studentu građevinskog fakulteta, Kenanu Škrijelju, poznatom po tome što je zajedno sa kolegama pješačio gotovo 400 kilometara od Novog Pazara do Novog Sada u znak protesta zbog blokade Univerziteta, jutros je uručeno rješenje o prestanku statusa studenta.

Dokument, koji potpisuje rektorka Zana Dolićanin, navodi da se Škrijelju status ukida zbog “neupisivanja školske godine”, uz napomenu da student ima pravo da ponovo podnese zahtjev za reupis u skladu sa Zakonom i opštim aktima ustanove.

Ova odluka izazvala je val ogorčenja među studentima i građanima koji su na društvenim mrežama izrazili solidarnost sa Kenanom.

“Sada je krenula da protjeruje studente! Narode, bajraktaru bošnjačke zastave, simbolu otpora i ponosu Sandžaka, uručen je dokument koji potpisuje osoba koja je nanijela ogromnu štetu ovoj zajednici. E, Zana – neće moći! Pozivam sve da se dignu na noge, jer ovo nije samo nepravda prema Kenanu, nego prema svakom studentu koji se usudio da misli svojom glavom”, poručili su građani i kolege na društvenim mrežama.

Kenan Škrijelj bio je među najistaknutijim učesnicima studentskog marša, koji je postao simbol borbe za istinu, dostojanstvo i slobodu akademskog izražavanja u Sandžaku. Škrijelj je kratko izjavio da nije iznenađen odlukom rektorke Dolićanin.

“Ovo je samo još jedan vid pritiska i pokušaj da se ućutka glas studenata koji su pokazali građansku odgovornost. Mi smo tražili dijalog, a dobili smo otkaze i zabrane. O svemu ću uskoro detaljnije govoriti medijima”, rekao je Škrijelj.

Njegova izjava dodatno je potvrdila sumnje dijela javnosti da je u pitanju politički motivisana odluka, koja ima za cilj da se obračuna sa studentima koji su prethodnih mjeseci ukazivali na krizu i blokadu rada Univerziteta.

Rektorka Dolićanin već mjesecima je u centru pažnje zbog sukoba sa profesorima, studentima i dijelom akademske zajednice, a odluka o ukidanju statusa jednom od najpoznatijih studenata samo je produbila krizu povjerenja.

Iz studentskih organizacija poručuju da je ovo “napad na ideju slobodnog univerziteta” i da će o slučaju obavijestiti nadležne institucije.

“Rektorka Zana Dolićanin, umjesto da rješava probleme i vraća povjerenje u instituciju, kažnjava one koji su pokazali najviše dostojanstva i snage. Ovo nije samo napad na jednog studenta, već na čitavu generaciju mladih koji vjeruju da znanje i hrabrost mogu mijenjati društvo”, navodi se u zajedničkom saopštenju studentskih krugova.

Kenan Škrijelj postao je lice studentskog pokreta iz Sandžaka – bajraktar bošnjačke zastave, mladić koji je danima hodao do Novog Sada da ukaže na stanje u visokom obrazovanju. Njegov slučaj danas prelazi granice akademske borbe i prerasta u pitanje društvenog otpora i dostojanstva.

Muftija Dudić: Vrijeme je za širi bošnjački dijalog i zajedničko djelovanje

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
Mevlud Dudic

Novi Pazar – Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, muftija dr. Mevlud Dudić, uputio je snažan poziv na širi dijalog među bošnjačkim političkim akterima, upozoravajući da trenutne društveno-političke okolnosti u Sandžaku mogu ugroziti stabilnost i prosperitet regije ako izostane zajedničko djelovanje.

U saopćenju koje je dostavljeno javnosti, muftija Dudić ističe da Mešihat Islamske zajednice u Srbiji pokreće inicijativu za otvoren i odgovoran razgovor između svih bošnjačkih političkih subjekata, kako bi se uspostavila platforma zajedničkog djelovanja u zaštiti vjerskih i nacionalnih prava, te u očuvanju mira i stabilnosti.

“Mešihat Islamske zajednice u Srbiji pokreće inicijativu za širi dijalog sa bošnjačkim političkim faktorima u državi, kako bi se razgovaralo o zajedničkim koracima u pravcu zaštite prava pripadnika islama i jačanja međusobnog povjerenja”, naveo je muftija Dudić.

Naglasio je da su društvene prilike u Sandžaku izuzetno osjetljive i zahtijevaju mudrost, jedinstvo i odgovornost svih koji djeluju u interesu zajednice. Prema njegovim riječima, u vremenu rastućih podjela i političkih sukoba, dijalog nije luksuz – nego nužnost.

“Samo kroz razgovor, međusobno uvažavanje i zajednički rad možemo sačuvati dostojanstvo našeg naroda i stvoriti preduslove za napredak cijelog Sandžaka”, poručio je Dudić.

Poziv muftije Dudića dolazi u trenutku kada su političke tenzije među bošnjačkim strankama izražene, a javnost sve češće ukazuje na potrebu uspostavljanja jedinstva i saradnje oko ključnih nacionalnih pitanja – od obrazovanja i ekonomije, do vjerskih i kulturnih prava Bošnjaka.

Sud poručio Zukorliću: Ne možete tužiti istinu!

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Beograd – 4. novembar 2025. Viši sud u Beogradu, sudija Marijana Nikolić Milosavljević, donio je presudu kojom se odbija svaka tačka tužbe ministra Usamea Zukorlića protiv Radio-televizije Novi Pazar i njenog direktora Denisa Mavrića, jasno utvrđujući da nije bilo povrede časti, ugleda niti zakona.

Sud je zaključio da su sporni članci RTV Novi Pazar „legitimno novinarsko istraživanje“, te da u njima „nema uvreda, već iznijetih činjenica i javno dostupnih podataka“. Ova odluka faktički razotkriva pokušaj ministra Zukorlića da zloupotrijebi sudski sistem kako bi cenzurisao medije koji istražuju njegov rad i porodične veze u ministarstvu.

Ministar Zukorlić je tražio da se sa portala rtvnp.rs uklone tri teksta:

  1. „Neviđeno do sada: Familijarno-stranačka podjela novca Usamea Zukorlića – preko 85 hiljada evra rođacima i najbližim saradnicima“,

  2. „Nepravilnosti i nepoštovanje zakona u okviru konkursa Zukorlićevog ministarstva“,

  3. „Ministar piši-briši se nije odrekao rodbinskih veza“.

U tužbi je zahtijevao i naknadu od 300.000 dinara zbog navodne povrede časti, kao i zabranu daljeg objavljivanja njegovog imena u sličnom kontekstu.

Međutim, Viši sud je odbacio sve njegove zahtjeve, navodeći u presudi:

“Odbija se tužbeni zahtjev tužioca Usamea Zukorlića iz Novog Pazara… kojim je traženo da se obaveže tuženi Radio televizija Novi Pazar i Denis Mavrić da tužiocu isplate iznos od 300.000 dinara zbog povrede časti i ugleda – jer nije dokazano postojanje štete niti nezakonitosti u radu medija.”

Sud je time potvrdio da je RTV Novi Pazar postupila u skladu sa Zakonom o javnom informisanju i medijima, te da objavljeni tekstovi spadaju u okvir „informisanja javnosti o pitanjima od opšteg interesa“.

Zukorlić je tražio da se sa portala izbrišu dijelovi tekstova u kojima se navodi da je u okviru dva konkursa njegovog ministarstva „podijeljeno preko 80.000 eura rođacima i najbližim saradnicima“, među kojima se spominju i imena Žukljida Zukorlić i Salauhudin Fetih, direktor Sandžak medie.

Citirajući sporne rečenice, sud podsjeća da je RTV Novi Pazar objavila i izjave tipa:

“Nije zapamćeno do sada da su bliski rođaci, stranački šefovi i najbliži saradnici ministra dobijali novac na konkursima namijenjenim građanima.”

“Podjela novca bila je bez stručnih i profesionalnih komisija.”

Sud je jasno utvrdio da nema neistinitih tvrdnji, već da se radi o analizi zvaničnih konkursa i javno dostupnih informacija, koje je medij imao pravo da objavi.

Zukorlić je tražio i uklanjanje dijelova tekstova pod naslovima „Nepravilnosti i nepoštovanje zakona u okviru konkursa Zukorlićevog ministarstva“ i „Ministar piši-briši se nije odrekao rodbinskih veza“, tvrdeći da narušavaju njegov ugled.
Sud je i te zahtjeve odbio, navodeći:

“Odbija se tužbeni zahtjev Usamea Zukorlića… da se obaveže Denis Mavrić da ukloni informacije sa internet sajta RTV Novi Pazar jer objavljeni sadržaj ne predstavlja klevetu, niti iznošenje neistinitih činjenica.”

Sud posebno ističe i Zukorlićevu javnu izjavu u kojoj je sam priznao da su pojedine osobe „njegovi rođaci“, čime je praktično potvrdio osnov istraživačkih navoda RTV Novi Pazar.

Zukorlić izgubio na svim tačkama – i mora platiti troškove

Na kraju, Viši sud je presudio:

“Obavezuje se tužilac da tuženima nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 90.000 dinara.”

Drugim riječima, Zukorlić sada mora platiti medijima koje je pokušao ućutkati.Ova presuda nije samo pravna, već i moralna pobjeda novinarstva nad političkom arogancijom. RTV Novi Pazar je dokazala da se profesionalno i odgovorno novinarstvo ne može zastrašiti ni ministarskom funkcijom, ni tužbama.

Ovom presudom Višeg suda u Beogradu, RTV Novi Pazar i njen direktor Denis Mavrić dobili su punu pravnu satisfakciju, a ministar Usame Zukorlić – javnu lekciju o slobodi medija. Sud je jasno stavio do znanja da „kritičko izvještavanje o radu javnih funkcionera predstavlja osnov demokratije“, te da političari ne mogu birati koje će istine biti objavljene.RTV Novi Pazar je, kako se pokazalo, samo uradila ono što se od novinara i očekuje – da pita, istražuje i informiše javnost, dok je sud svojim riječima potvrdio da istina ne može biti predmet cenzure.

1...221222223...3.651Page 222 of 3.651

Kontakt – Sandžak Danas Viber / WhatsApp / Poziv: +381 65 333 9741 Email: [email protected]

Sandzak danas

U trendu

Kategorije

© Sandzak Danas 2025