Četvrtak, 26 Marta, 2026

Vlada nije raspisala konkurs – Savjet DUNP-a ipak produžava mandat Zani Dolićanin!

0
Foto Medin Halilovic

Beograd / Novi Pazar – Sjednica Savjeta Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) biće održana u petak u Beogradu, a prema saznanjima Radija Sto plus, aktuelnoj rektorki prof. dr. Zani Dolićanin biće produžen mandat na čelu Univerziteta.

Prema nezvaničnim informacijama, konkurs za izbor novog rektora najvjerovatnije će biti poništen, što znači da Dolićanin ostaje na toj funkciji i nakon isteka trogodišnjeg mandata koji joj je istekao sredinom oktobra.

Prema nezvaničnim informacijama, Vlada Srbije nije raspisala konkurs za izbor rektora, iako je mandat Dolićanin istekao sredinom oktobra, niti je Savjetu poslala svu potrebnu prateću dokumentaciju za sprovođenje procedure. Takav potez tumači se kao signal da republičke vlasti nisu pružile eksplicitnu podršku aktuelnoj rektorki, ali ni pokrenule proces njene smjene.

Uprkos tome, Savjet Univerziteta, kao autonomno tijelo, ima zakonska ovlašćenja da samostalno donosi odluke, pa se očekuje da u petak potvrdi ostanak Dolićanin na čelu ove visokoškolske ustanove.

U prethodnim mjesecima, dio studenata, profesora, ali i pojedine političke organizacije, javno su tražili da Dolićanin podnese ostavku, navodeći kao razloge loše upravljanje Univerzitetom, gubitak akreditacija za pojedine studijske programe i odlazak većeg broja profesora.

Iako je, prema saznanjima Radija Sto plus, prije mjesec dana sama ponudila ostavku državnim organima, ta ponuda nije prihvaćena.

Savjet Državnog univerziteta najviši je organ upravljanja ovom visokoškolskom ustanovom i broji 20 članova – jedanaest iz reda zaposlenih na Univerzitetu, šest predstavnika koje imenuje Vlada Srbije i tri predstavnika studenata.

Predsjednik Savjeta je Benin Murić, dok su među članovima iz reda nastavnika prof. Andrijana Maksimović, Ernad Kahrović, Sabina Zejnelagić, Enes Kačapor i Elvis Mahmutović.
Predstavnici saradnika su Danilo Dragović i Denis Demirović, a iz reda nenastavnog osoblja Biljana Dumić, Selvija Hamidović i Dževad Daca.
Studentski predstavnici su Mina Ćorović, Samra Kurtanović i Anesa Bogućanin.

Vlada Srbije u Savjet je imenovala Branka Kovačevića, Rada Doroslovačkog, Časlava Mitrovića, Izeta Suljovića, Esada Hodžića i Dejana Kulundžića.

Na sjednici u petak Savjet će razmatrati niz tačaka, među kojima i pitanje mandata rektorke, finansijske planove, školarine i strateške dokumente o razvoju DUNP-a.
Očekuje se da će odluka o produženju mandata Zane Dolićanin izazvati brojne reakcije u akademskoj i političkoj javnosti Sandžaka.

Snimci presudili? Viši sud UKINUO PRITVOR Turčinu i Azerbejdžancu!

0
  • UKINUT PRITVOR TURSKOM I AZERBEJDŽANSKOM DRŽAVLJANINU: SUD UTVRDIO DA NEMA OSNOVANE SUMNJE ZA POKUŠAJ UBISTVA NA ZABJELU

Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici ukinuo je pritvor dvojici stranih državljana – Turčinu Y. G. i Azerbejdžancu N. D., koji su bili osumnjičeni za pokušaj ubistva Podgoričanina M. J. tokom incidenta na Zabjelu.

Prema zvaničnom saopštenju Višeg suda, odluka o ukidanju pritvora donijeta je 30. oktobra 2025. godine, dan nakon što je isti sud odredio pritvor osumnjičenima po prijedlogu Višeg državnog tužilaštva. Međutim, nakon ponovnog razmatranja, sudija je utvrdio da ne postoji dovoljno dokaza koji bi potvrdili osnovanu sumnju da su Y. G. i N. D. počinili krivično djelo pokušaja ubistva.

  • – Sudija za istragu je ukinuo pritvor određen rješenjem od 29. oktobra 2025. godine, jer je ocijenjeno da ne postoji osnovana sumnja da su okrivljeni izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju, stavljeno im na teret naredbom o sprovođenju istrage, a shodno predlogu VDT-a – saopštila je savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda, Ivana Vukmirović.

Incident na Zabjelu, u kojem je M. J. zadobio povrede nožem, izazvao je veliku pažnju javnosti i niz kontradiktornih informacija, uključujući i snimke na društvenim mrežama koji su dodatno otvorili pitanje o tačnom toku događaja. Odluka suda da ukine pritvor turskom i azerbejdžanskom državljaninu mogla bi značiti prekretnicu u ovom slučaju, budući da istraga i dalje traje, a konačni zaključci tužilaštva još se očekuju.

SAZNAJEMO: Dragan Bojat napustio Novi Pazar nakon sukoba s navijačima

0

Novi Pazar – Nakon nekoliko dana neizvjesnosti, špekulacija i tenzija, fudbaler Dragan Bojat i FK Novi Pazar danas su sporazumno raskinuli ugovor. Ova odluka uslijedila je nakon otvorenog sukoba igrača s navijačkom grupom “Ekstremi”, koji je eskalirao do tačke s koje, prema riječima izvora iz kluba, “nije bilo povratka”.

Prema saznanjima portala, problem je nastao nakon što je Bojat na svom Instagram profilu objavio fotografiju kojom je odao počast osuđenom ratnom zločincu Nebojši Pavkoviću. Ova objava izazvala je ogorčenje među navijačima Novog Pazara, koji su igrača dočekali žestokim kritikama, prijetnjama i uvredljivim transparentima tokom utakmice protiv Javora.

Iako je klub pokušao da smiri situaciju, uz uključivanje policije i razgovore između igrača, uprave i predstavnika navijača, rješenja nije bilo. “Atmosfera je bila previše zatrovana da bi se mogla popraviti. Igrač se nije osjećao sigurno, a klub nije želio dodatne konflikte”, navodi izvor blizak upravi.

U saopštenju kluba potvrđeno je da je odluka donesena sporazumno i da su obje strane saglasne da je to “najbolje rješenje u datim okolnostima”.

Dragan Bojat je ponikao u omladinskoj školi Partizana, a prve profesionalne korake napravio u njegovoj filijali – Teleoptiku. U Novi Pazar je stigao u ljeto 2023. godine, gdje je brzo postao važan šraf u ekipi i jedan od najzapaženijih vezista. Međutim, kako to često biva u svijetu sporta, jedan trenutak van terena može zasjeniti sav prethodni rad.

“Bio je dobar igrač, vrijedan i profesionalan. Ali ono što je uradio na mrežama nije moglo proći nezapaženo – posebno u sredini kakva je Novi Pazar, gdje se svaka riječ i simbol pažljivo čitaju,” rekao je jedan od članova stručnog štaba.

U lokalnoj zajednici se već danima vodi rasprava o granici između privatnog mišljenja sportiste i odgovornosti koju nosi dres koji predstavlja multietnički grad poput Novog Pazara.

  • “Sport je mjesto pomirenja i zajedništva, ne veličanja onih koji su činili zločine. Ovaj slučaj treba da bude lekcija svima koji zaboravljaju koliko riječi i simboli mogu povrijediti,” navodi jedan od navijača u komentarima na društvenim mrežama.

I dok će Bojat karijeru nastaviti izvan Pazara, iza njega ostaje poruka koju će mnogi pamtiti: Politika, veličanje zločinaca i sport – ne idu zajedno.

Milka otvoreno: “Ćutanje države je gora poruka od mržnje prema Turcima!”

0

Izvršna direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Milka Tadić-Mijović, u snažnom i emotivnom obraćanju javnosti upozorila je da su nedavni događaji u vezi sa građanima Turske u Crnoj Gori rezultat duboko ukorijenjenih i dugo pripremanih procesa, te da najviše zabrinjava – ćutanje državnih institucija i političkih elita.

„Ono što me zaista boli posle svih ovih 35 godina jeste da, nakon svega što smo prošli i naučili o tome koliko košta nacionalizam, danas ni predsjednik države, ni premijer, ni predsjednik Skupštine nisu izašli da kažu: ljudi, stanite, ovo je pogrešno“, kazala je Tadić-Mijović.

Ona je istakla da se u javnosti pokušava stvoriti opasan narativ kojim se Turci poistovjećuju s kriminalcima i silovateljima, što podsjeća na retoriku iz devedesetih godina.
„To smo već vidjeli i znamo kako je završilo“, rekla je ona, dodajući da su takve tvrdnje „duboko pogrešne, opasne i protivzakonite“.

Tadić-Mijović je naglasila da nijedan državni organ – ni policija, ni tužilaštvo, ni pravosuđe – nije reagovao na pojave otvorenog govora mržnje, prijetnji i lažnih vijesti koje se šire medijima i društvenim mrežama. „Kako je moguće da se ulice pune povicima i porukama koje šire vjersku i nacionalnu mržnju, a da niko ne odgovara?“ pitala je.

Posebno je podsjetila da je Turska jedan od ključnih strateških partnera Crne Gore, s velikim doprinosom ekonomiji kroz direktne strane investicije.
„Samo prije nekoliko dana imali smo konferenciju o investicijama, gdje su upravo turski građani i kompanije istaknuti kao značajni doprinosi crnogorskoj ekonomiji. I onda se danas šire laži da su oni opasni, da su silovatelji, da ih ima 110.000 — a to jednostavno nije tačno“, kazala je Tadić-Mijović, reagujući na izjavu političara Milana Kneževića.

„Kako čovjek na tako visokoj funkciji može da izgovori takvu laž i da potom nestane iz javnosti, kao da se ništa nije dogodilo?“ upitala je, ističući da takvo ponašanje dodatno podstiče netrpeljivost i destabilizuje društvo.

Tadić-Mijović je jasno poručila da odgovornost ne treba tražiti van zemlje, već u redovima domaće političke i medijske elite.
„Ne interesuje me stoji li Vučić iza ovoga. Mene zanima naša politička elita. Nema opravdanja da neko sa strane to izaziva — krivica je ovdje, u Crnoj Gori“, naglasila je.

Dodala je da mediji i pojedinci koji na društvenim mrežama šire mržnju i dezinformacije snose najveći dio odgovornosti. „Tužilaštvo i policija moraju reagovati, jer bez njihove odlučnosti, ovo može prerasti u ozbiljan društveni problem“, upozorila je.

Izjava Milke Tadić-Mijović naišla je na veliko odobravanje u javnosti, jer se mnogi intelektualci i građani plaše da otvoreno govore o rastu netrpeljivosti. Njene riječi predstavljaju glas razuma, profesionalne etike i građanske hrabrosti – podsjećanje da Crna Gora mora ostati država građana, a ne podjela.

Kao novinarka i dugogodišnja borkinja za istinu, Tadić-Mijović je još jednom pokazala da slobodno društvo može opstati samo ako ima ljude koji su spremni da jasno i javno kažu ono što mnogi misle, ali ćute. Pogledajte cijelu izjavu ispod teksta.

Ivica Dačić odao počast Halidu Bešliću: “Nedostaju njegova toplina, vedrina i dobrota”

0

Sarajevo – Ministar unutrašnjih poslova Srbije, Ivica Dačić, posjetio je danas mezar nedavno preminule legende narodne muzike Halida Bešlića na Gradskom groblju Bare u Sarajevu, gdje je položio cvijeće i odao počast svom dugogodišnjem prijatelju i umjetniku čiji je glas obilježio cijeli region.

Dačić je u Sarajevo doputovao povodom ministarske konferencije Evropska unija – Zapadni Balkan, koju organizuje Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, a priliku je iskoristio da posjeti grob poznatog pjevača koji je preminuo 7. oktobra u 71. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Na svom Instagram profilu, ministar je objavio nekoliko fotografija sa groblja, uz emotivnu poruku:

“Nedostaje njegova toplina, vedrina, dobrota. Iza sebe je ostavio riznicu emocija satkanih u umjetnost koju je gradio, koja će uvijek svjedočiti o njegovoj veličini. Prijatelju dragi, počivaj u miru.”

Ovaj gest izazvao je brojne reakcije u javnosti, posebno među ljubiteljima Bešlićeve muzike, koji su izrazili zahvalnost što je i visoki državni zvaničnik iz Srbije odao počast muzičkoj legendi koja je spajala ljude bez obzira na vjeru i naciju.

Halid Bešlić, rođen u Knežini kod Sarajeva, bio je jedan od najvoljenijih izvođača narodne muzike na prostoru bivše Jugoslavije. Njegove pjesme poput “Miljacka”, “Romanija” i “Ja bez tebe ne mogu da živim” ostavile su neizbrisiv trag u kolektivnom sjećanju publike.

Bešlić će ostati upamćen ne samo kao izvanredan pjevač, već i kao čovjek jednostavne duše i širokog osmijeha, koji je svojom pjesmom i pojavom spajao generacije.

Načelnik Uroendoskopije Kliničkog centra Dr. Eldin Šabović – čovjek koji vraća vjeru u medicinu

0

Podgorica/Rožaje – Kada se ime dr. Eldina Šabovića pomene među pacijentima i kolegama, ono izaziva poštovanje i povjerenje. Specijalista urologije i načelnik Uroendoskopije Kliničkog centra Crne Gore svojim radom, stručnošću i ljudskošću postao je jedan od simbola savremene medicine u zemlji.

Rođen u Rožajama, gradu poznatom po ljudima čvrstih moralnih načela i iskrenog srca, dr. Šabović je ponio iz rodnog kraja najvažnije životne vrijednosti – humanost, požrtvovanost i odanost čovjeku. Odrastao u porodici Alja i Refadije Šabović, u kojoj su ljubav i međusobno poštovanje bili temelj svega, danas ističe da su upravo ti korijeni oblikovali njegovu ličnost i profesionalni put.

Za dr. Šabovića, medicina nije posao – to je životna misija. Njegovi pacijenti često ističu da u njemu prepoznaju ljekara koji ih ne gleda kao slučaj, već kao čovjeka kojem treba podrška, razumijevanje i nada.
„Kada pomogneš čovjeku da ozdravi, nisi mu dao samo zdravlje – dao si mu novi početak“, kaže dr. Šabović.

Kao načelnik Uroendoskopije, zaslužan je što je ova oblast u Crnoj Gori dostigla savremene evropske standarde. Njegov rad omogućio je da brojni pacijenti budu uspješno liječeni minimalno invazivnim metodama, bez potrebe za odlaskom u inostranstvo. Time je uveo praksu modernih medicinskih protokola i pokazao da Crna Gora ima stručnjake svjetskog ranga.

Dr. Šabović ne pristaje na prosječnost. Redovno učestvuje na međunarodnim kongresima, edukacijama i stručnim seminarima iz oblasti urologije, donoseći najnovija znanja i tehnike u Crnu Goru.
Njegov pristup radu potvrđuje da se vrhunski rezultati mogu postići jedino kontinuiranim učenjem i praćenjem globalnih trendova u medicini.

Kolege ga opisuju kao smirenog, staloženog i izuzetno posvećenog čovjeka, koji svojim primjerom inspiriše mlade ljekare. „Kod dr. Šabovića uvijek prvo vidiš čovjeka, pa tek onda doktora. I to je ono što ga čini posebnim“, ističu njegovi saradnici.

Iako svakodnevno nosi ogromnu profesionalnu odgovornost, dr. Eldin Šabović ostaje čvrsto vezan za svoje korijene i porodicu.
Sa suprugom Jasminom i sinovima Jusufom, Zeinom i Fatihom, dijeli svaku radost i izazov života. „Porodica je moj mir i moja snaga. Oni su razlog zbog kojeg svakog dana želim biti bolji čovjek i ljekar“, naglašava.

Podršku mu pružaju i sestre Elvisa i dr. Elda, te brat Ibrahim, s kojima dijeli neraskidivu porodičnu vezu. Njegov uspjeh, kako sam kaže, „nije samo njegov – već i njihov, jer su zajedno prošli sve životne bitke“.

U vremenu kada su istinske ljudske vrijednosti rijetke, dr. Eldin Šabović ostaje primjer kako se znanje, rad i skromnost mogu sjediniti u jednom čovjeku. Njegov životni put pokazuje da uspjeh ne dolazi preko noći, već kroz godine odricanja, rada i vjere u dobro.

Rožaje s ponosom gleda na svog sugrađanina koji nikada nije zaboravio odakle je potekao – i koji svakim svojim djelom dokazuje da se najveće pobjede postižu srcem.

Đaci iz sela kod Novog Pazara mjesecima bez školskog prevoza: Roditelji očajni

0

Novi Pazar – Dok se u gradovima govori o digitalnim učionicama i modernim nastavnim metodama, u selima Crćevo i Krće kod Novog Pazara osnovno pravo djece na obrazovanje postalo je svakodnevna borba. Više od petnaestoro učenika iz ovih sela već mjesecima ne može redovno da pohađa nastavu, jer je jedini kombi koji ih prevozio do škole u Belim Vodama – u kvaru od samog početka školske godine.

Roditelji kažu da vozilo nije redovno održavano, pa je sada potpuno neispravno. Umjesto sigurnog prevoza, đaci su primorani da svakog dana prelaze i do deset kilometara pješice – bez obzira na vremenske uslove.

  • – Naša djeca ustaju prije svitanja da bi stigla na nastavu. Putuju po deset kilometara u jednom pravcu, često po kiši, blatu i magli. Mi roditelji ih vozimo kad možemo, ali i sami imamo poslove koje ne možemo svakodnevno ostavljati. Direktor škole nam kaže da je popravka skupa i da ne može da obezbijedi drugi kombi, a iz lokalne samouprave niko se ne oglašava – izjavila je za RINU Danka Đoković, majka jednog od učenika.

Ovo, međutim, nije izolovan slučaj. Meštani tvrde da se problem ponavlja iz godine u godinu, a da su institucije, kako kažu, gluve na njihove molbe i apele.

  • – Ovo nije prvi put. Već godinama se ponavlja ista situacija. Kad se kombi pokvari, djeca po nekoliko dana, pa čak i mjesecima, ne mogu da idu u školu. Nastava trpi, jer se i učitelji prevoze istim vozilom. U 21. vijeku, sramota je da djeca nemaju prevoz do škole – kažu roditelji iz Crćeva i Krća.

Pored propuštene nastave, roditelji su zabrinuti i za bezbjednost djece koja svakodnevno pješače uskim i često klizavim seoskim putevima. „Djeca prelaze potoke, hodaju pored šume i magistrale. Samo je pitanje vremena kada će se dogoditi tragedija“, upozorava jedan od mještana.

Roditelji poručuju da ne traže ništa više od osnovnog – da njihova djeca imaju siguran i redovan prevoz do škole, kao i svi drugi učenici u Srbiji.

  • – Mi ne tražimo luksuz, već pravo na obrazovanje. Ako država ne može da obezbijedi ni prevoz djeci, čemu da se nadamo sutra? – pitaju ogorčeni roditelji.

Do trenutka objavljivanja ovog teksta, iz lokalne samouprave i Školske uprave Novi Pazar nije stigao odgovor na pitanje kada će vozilo biti popravljeno i da li će se obezbijediti alternativni prevoz.

Skandal! Šerif Đ. zbog krađe drva dobio kaznu od 10 GODINA ZATVORA /VIDEO/

0

U Bosni i Hercegovini često se čuje da je pravda spora, ali u slučaju Šerifa Đelilovića iz sela Kruščica kod Viteza – bila je i surova. Ovaj 38-godišnjak proveo je gotovo deceniju iza rešetaka zbog krađe drva, pokušavajući, kako kaže, samo da preživi i ugrije svoju porodicu.

Sve je počelo kao borba za egzistenciju. Šerif priznaje da je znao sjeći drva bez dozvole, ali tvrdi da je zbog lažnih prijava šumara dobio daleko težu kaznu nego što je zaslužio. „Za ono što sam priznao trebao sam odležati pet godina, ali su me prijavljivali i kad nisam bio ni blizu šume“, govori on u ispovijesti za novinara Srećka Stipovića.

Dodaje da je čak znao dobijati prijave i dok je bio u zatvoru:

“Snime tragove traktora i kažu da su moji. Jednom sam donio sudiji potvrdu da sam u to vrijeme bio u poluotvorenom zatvoru u Busovači. Sudija je samo spustio pogled – nije znao šta da kaže.”

Nakon osam godina i tri mjeseca zatvora, Đelilović je pomilovan od strane predsjednice Federacije BiH, Lidije Bradare. Danas, sedam mjeseci nakon izlaska, vodi potpuno novi život – miran, radan i dostojanstven.

Na svojoj maloj farmi u Kruščici brine o nekoliko junica, teladi i krava. Radi od jutra do mraka, ponosan što više ne zavisi ni od koga.

“Kupio sam sebi drva ove godine, nisam išao u šumu. Naučio sam lekciju i više nikad ne bih uradio ono što sam tada”, kaže Šerif uz osmijeh.

Za vrijeme provedeno u zatvoru, Đelilović kaže da je naučio što znači sloboda i koliko je teško vratiti povjerenje ljudi. Ipak, ne gubi vjeru u bolje sutra. Planira proširiti farmu i postati samostalan proizvođač mlijeka i mesa.

Njegova životna priča postala je inspiracija mnogima koji su se našli na ivici siromaštva i zakona. „Samo pošten rad i miran san. To mi je danas najveće bogatstvo“, poručuje on.

Sudbina Šerifa Đelilovića otvara i pitanje pravde u BiH — koliko je sistem spreman da razumije socijalne razloge iza “malih” zločina. Dok su mnogi veliki prestupnici na slobodi, običan čovjek koji se bori za opstanak može završiti u zatvoru i na deceniju.

Njegova priča pokazuje da greška ne mora biti kraj, već početak novog, boljeg poglavlja života. VIDEO: Pogledajte reportažu Srećka Stipovića o Šerifu Đeliloviću i njegovom povratku poštenom životu.

Novi Pazar i dijaspora pomažu Zekriji Pljakiću da ponovo izgradi kuću /VIDEO/

0

Izork, Novi Pazar – Kada vatra proguta dom, ostane pepeo, ali i nada. Nakon što je požar uništio kuću Zekrije Pljakića iz Izorka, val solidarnosti i bratske podrške iz Sandžaka i dijaspore pokazao je da čovjek nikada nije sam ako ima zajednicu koja diše srcem.

Humanitarna organizacija El-Ihsan pokrenula je akciju pomoći za Zekriju i njegovu porodicu. „Juče vatra, danas nada. Juče pepeo, danas se kopa za temelje. Snaga vjere i bratstva pokazuje da ni jedna kuća ne gori sama“, poručuju organizatori.

Već narednog dana nakon tragedije, dobri ljudi i volonteri pristigli su da pomognu. Džemat Nur džamije preuzeo je obavezu malterisanja, dok je Ado Plojović sa svojom ekipom radio na plafonu i postavljanju stiropora kako bi se radovi mogli nesmetano nastaviti.

Do završetka kuće preostalo je još mnogo posla, pa iz El-Ihsana pozivaju sve ljude dobrog srca da se uključe i budu dio hajra. Uplate se mogu izvršiti putem Western Union-a ili MoneyGram-a na ime:

  • Zekrija Pljakić
  • PayPal: [email protected]
    Dinarski račun: 155-923972-23
    Kontakt: +381 63 8428048
    www.el-ihsan.rs

„Budi dio hajra! Allah vas obilato nagradio za svako dobročinstvo“, poručuju iz El-Ihsana, podsjećajući na riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:

  • “Ko pomogne muslimanu u nevolji, Allah će njemu pomoći u nevolji na Sudnjem danu.” (Muslim)

U zajedništvu i dobroti, Zekrijina tragedija postala je simbol nade. Njegova nova kuća neće biti samo zidovi i krov, već spomenik bratskoj ljubavi i vjeri u ljude.

Bošnjaci u Istanbulu: Od korijena u Sandžaku, izbjegličkih dana do uspješne dijaspore

0

U najvećem turskom gradu, Istanbulu, u kojem živi više od 15 miliona stanovnika, nalazi se i brojna bošnjačka zajednica. Njihova istorija u Turskoj počinje još od austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, a valovi iseljavanja nastavljeni su i tokom 20. vijeka – naročito nakon Drugog svjetskog rata i agresije na BiH.

Danas Bošnjake možete sresti u gotovo svim turskim provincijama, ali najveće zajednice nalaze se u istanbulskim opštinama Pendik i Bajrampaša, gdje živi oko 200.000 potomaka Sandžaklija i Bosanaca.

Mnogi Bošnjaci u Tursku su stigli nakon progona i stradanja. Porodica Saliha Ak Gjula, porijeklom iz Rožaja, doselila je 1966. godine. Njegov pradjed ubijen je 1918. godine, a porodica je spas potražila u preseljenju. „Moj dedo je tada imao samo 12 godina. Sanjao je da dođe u Tursku, jer nakon onog što je doživio, povratka više nije bilo“, prisjeća se Salih.

Šezdesetih godina prošlog vijeka preseljenje nije bilo lako – sporazum između Jugoslavije i Turske bio je ukinut, pa su mnogi Bošnjaci morali najprije u Makedoniju, odakle su kasnije dobijali dozvole za odlazak u Tursku. „Kada smo polazili iz Skoplja, došlo nas je ispratiti 500 duša. Rastanak je bio težak, ali smo vjerovali da idemo ka sigurnosti“, govori Salih, danas uspješan biznismen i vlasnik fabrike bicikala koja godišnje proizvede više od 250.000 komada.

Bošnjaci su u Turskoj poznati po radu, poštenju i disciplini. „Standard života naših ljudi ovdje je više nego dobar. Sve je stečeno poštenim radom i kulturom koju smo ponijeli iz Sandžaka“, kaže Salih.

U naseljima poput Bajrampaše danas se vidi duh domovine – most nalik na mostarski, parkovi s ljiljanima i cvijetom Srebrenice, a džamija i škola nose ime predsjednika Alije Izetbegovića. Ulice su pune poznatih mirisa – bosanskih jela iz restorana kao što je „Avlija“, čiji vlasnik, porijeklom iz Sandžaka, kaže:
„Nisu više htjeli da im pričam o Bosni. Rekli su – donesi Bosnu u Istanbul. Tako sam otvorio restoran u kojem ima i Bosne i Sandžaka i našeg duha.“

Još 1989. godine osnovano je Udruženje Bosna Sandžak u Bajrampaši, najstarije bošnjačko udruženje u Turskoj. Tokom rata u BiH, kroz njega je prošlo više od 30.000 izbjeglica kojima je pružena pomoć. Danas udruženje ima kulturni centar i misafirhanu, besplatan smještaj za pacijente iz Bosne i Sandžaka koji dolaze na liječenje u Tursku.

„Naš cilj je da čuvamo kulturu i jezik, da pomognemo našim ljudima i da povežemo Bošnjake od Istanbula do Evrope“, kaže prof. dr. Sedat Zijedić, predsjednik udruženja i ugledni pulmolog.

Udruženje organizuje radionice bosanskog jezika i kulturne manifestacije poput „Dana kulture“, gdje učestvuju umjetnici iz Bosne i Sandžaka, a Fondacija za historiju i kulturu prevodi i objavljuje djela bošnjačkih autora poput Mustafe Imamovića i Smajla Čekića.

Simboličnu vezu između Bosne i Turske potvrđuje i imam Aja Sofije, Feruh Muštuar, čiji preci potječu iz Bosne i Sandžaka. „Biti imam u Aja Sofiji je čast i odgovornost. Bošnjaci se ponose time što ih predstavljam u jednoj od najpoznatijih džamija svijeta“, kaže Feruh.

Nova generacija Bošnjaka, poput Emrea Osmanovića iz Istanbula, ponosno govori maternjim jezikom:

  • „U kući pričamo bosanski i svake godine idem u Crnu Goru da posjetim rodbinu. Mi znamo da smo Bošnjaci i to želimo sačuvati.“

Procjene govore da u Turskoj danas živi više miliona Bošnjaka, a profesor Zijedić ističe da je ključno međusobno povezivanje:

  • „Moramo znati gdje živimo, ko smo i šta radimo. Sačuvati jezik i mostove između Sandžaka, Bosne i Turske.“

Bošnjaci u Istanbulu danas su uspješni preduzetnici, ljekari, profesori i kulturni radnici. Iako daleko od rodne zemlje, njihova srca kucaju u ritmu sevdalinke i mirisu bosanske kahve. Pogledajte tv prilog ispod teksta.

  • „Prošao sam trideset zemalja“, kaže jedan od njih, „ali nigdje kultura nije tako lijepa kao naša.“