Petak, 27 Marta, 2026

Šok priznanje Nataše Bekvalac: “Emina Jahović kada popije rakiju – ne možeš je zaustaviti!”

0

U najnovijem izdanju emisije „In3gantno“ na televiziji K1, pop zvijezda Nataša Bekvalac otvoreno je govorila o svom životu, muzici, ali i o kolegama sa estrade. Posebnu pažnju izazvao je njen komentar o Emini Jahović, s kojom je prije nekoliko godina snimila popularni duet – i tom prilikom otkrila jednu njenu „najveću tajnu“.

Bekvalac je u razgovoru s voditeljem Ognjenom Nestorovićem istakla da se s Eminom uvijek dobro slagala, iako su, kako kaže, potpuno različite.
„Nas dvije smo različite – ona je senzualnija od mene. Ali oduvijek sam joj se divila jer zna da napiše pjesme, ne samo za sebe, nego i za druge. To je pravi talenat“, kazala je Nataša uz osmijeh.

No, zatim je otkrila ono što je, po svemu sudeći, do sada znalo samo njeno najbliže okruženje.

„Moram vam reći – Emina je beskrajno duhovita ako joj date jednu čašicu rakije! Tad kreće pravi šou! Kada smo snimale duet, imale smo nekoliko takvih trenutaka i ja sam se iskreno gušila od smijeha“, priznala je Bekvalac, kroz smijeh.

Bekvalac je duhovito dodala da bi voditelji trebali iskoristiti tu „tajnu formulu“.
„Ako želite da vam emisija bude top – samo Emini dajte čašicu rakije! Garantujem da će tada pokazati svoju najduhovitiju stranu. Ja sam se jednom toliko smijala da me vilica boljela!“, rekla je pjevačica kroz smijeh.

Publika u studiju reagovala je burnim aplauzom, a mnogi su se složili da je ova izjava otkrila novu, šarmantnu stranu ozbiljne i prefinjene pjevačice iz Novog Pazara, koju publika uglavnom vidi kao elegantnu damu i poslovnu ženu.

Na kraju razgovora, Nataša je naglasila da su, uprkos različitim temperamentima, ona i Emina u odličnim odnosima i da među njima nema ni trunke sujete.
„Emina je senzibilna, ali ima nevjerovatan smisao za humor i iskrenost. Ume da se šali i na sopstveni račun – što danas, vjerujte, rijetko ko zna“, zaključila je Bekvalac.

Njihov duet iz 2016. godine bio je jedan od najemitovanijih na domaćim radio stanicama, a sada, nakon ove izjave, fanovi već nagađaju – možda će rakija ponovo „odigrati ulogu“ u nekom novom zajedničkom projektu!

„Ako tata ima moć…“ – Ćerka ajatolahovog savetnika u venčanici bez hidžaba izazvala gnev u Iranu

0

Teheran — Luksuzno venčanje u Teheranu pretvorilo se u politički skandal koji je potresao iransku javnost. Ćerka Ali Šamkanija, dugogodišnjeg savetnika vrhovnog vođe Irana Alija Hamneija, pojavila se na svadbi u otkrivajućoj bijeloj haljini — bez hidžaba, s dubokim dekolteom i zapadnjačkim krojem. U zemlji u kojoj žene bivaju hapšene jer im se vidi pramen kose, ovaj prizor izazvao je pravi društveni potres.

Venčanje, održano u luksuznom hotelu Espinas Palace u Teheranu, snimljeno je i procurelo 17. oktobra na društvenim mrežama, izazvavši buru reakcija. Na snimku se vidi kako mlada, Fatemeh Šamkani, ulazi u dvoranu uz muziku i aplauz brojnih zvanica, dok je njen otac ponosno prati. Procjenjuje se da je ceremonija koštala oko 20.000 američkih dolara, što je za prosječnog Iranca nedostižan iznos u zemlji u kojoj polovina stanovništva živi ispod granice siromaštva.

Fotografije sa venčanja prikazuju mladu u elegantnoj, ali izazovnoj haljini — simbolu zapadnog luksuza koji je u oštroj suprotnosti sa moralnim pravilima koje islamske vlasti strogo nameću običnim građanima. Na društvenim mrežama, korisnici su otvoreno optužili režim za licemjerje.

Iranska aktivistkinja u egzilu Masih Alinedžad napisala je:

“Ćerka Alija Šamkanija, jednog od glavnih sprovodilaca zakona Islamske Republike, udala se u haljini bez bretela. U međuvremenu, žene u Iranu su prebijane jer pokazuju kosu. Ovo nije licemjerje — ovo je sistem. Oni propovijedaju skromnost, dok se njihove ćerke šepure u dizajnerskim haljinama.”

Sličan ton zauzeo je i švedski poslanik iranskog porijekla Alireza Akondi, koji je napisao:

“Ona je slobodna jer njen otac ima moć. Ovo više nije religija — ovo je prikaz korupcije i straha od slobodnih žena.”

Ali Šamkani (70) nije bilo ko u strukturi moći Islamske Republike. Bio je ministar odbrane, komandant Revolucionarne garde i sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost (SNSC), tijela odgovornog za represiju nad demonstrantima. Tokom njegovog mandata, 2022. godine, izbili su masovni protesti zbog smrti Mahse Amini, 22-godišnjakinje koja je umrla u policijskom pritvoru nakon hapšenja zbog „nepravilno nošenog hidžaba“.

U tim protestima, prema organizaciji Human Rights Watch, ubijeno je više od 500 ljudi, uključujući 68 djece, dok je oko 20.000 uhapšeno. Upravo zbog toga, video sa svadbe njegove ćerke mnogi Iranci doživljavaju kao uvredu i podsjetnik da zakoni o skromnosti ne važe za moćne.

Nakon što su snimci preplavili društvene mreže, bliski režimski mediji pokušali su da umanje štetu tvrdeći da je ceremonija bila “ženska zabava” i da je video “zloupotrebljen u političke svrhe”. Međutim, opozicioni mediji u egzilu objavili su da su među zvanicama bili brojni predstavnici političke elite i članovi bezbjednosnog aparata.

Šamkani nije direktno komentarisao slučaj, već je poručio da “unutrašnje razlike ne smiju razarati naš brod”, što su mnogi protumačili kao izbjegavanje odgovornosti.

Dok se običnim Irankama uvodi moralna policija i preti zatvorom zbog vidljivog čuperka kose, elite održavaju venčanja u stilu zapadnih metropola. Prema planovima vlasti, Teheran će uskoro dobiti 80.000 novih “policajaca za moral”, što dodatno pojačava ironiju u ovom slučaju.

Jedan komentar na društvenim mrežama sažeo je osjećanja nacije:

“Moralna policija, nezaposlenost i siromaštvo su za narod. Raskoš i licemjerje — to pripada Islamskoj Republici.”

 

Slučaj venčanja Fatemeh Šamkani ogolio je duboke pukotine unutar iranskog društva. On nije samo pitanje haljine, već simbol sistema koji propovijeda pokornost, a živi u raskoši. Dok su žene poput Mahse Amini izgubile život zbog nekoliko pramenova kose, kćerke moćnika slobodno koračaju bez vela — jer imaju očeve koji stoje na vrhu piramide moći.

Vatromet, suze i “pumpaj”: Požega dočekala studente iz Novog Pazara kao heroje! (VIDEO)

0

Građani Požege priredili su sinoć spektakularan doček grupi studenata koji već danima pješače iz Novog Pazara ka Novom Sadu, kako bi obilježili godišnjicu od tragičnog pada nadstrešnice i poslali poruku solidarnosti, istrajnosti i jedinstva.

Oko 22 sata, studenti su ušli u grad praćeni povicima “pumpaj, pumpaj!”, dok su ih Požežani dočekivali aplauzima, zagrljajima, poljupcima i vatrometom koji je osvijetlio noćno nebo. Mještani su im obezbijedili smještaj i toplu dobrodošlicu, a mnogi su ih dočekali i sa zastavama i transparentima podrške.

“Navikli smo se na tempo, nije nam teško jer osjećamo ogromnu podršku tokom cijelog puta. Najteži dio je što nismo imali policijsku pratnju, pa smo morali da pravimo mnogo pauza. Tek večeras smo vidjeli prve saobraćajce”, rekao je Enes, student iz Novog Pazara koji učestvuje u maršu.

Studenti su tokom puta prolazili kroz brojne gradove gdje su ih građani dočekivali hranom, pićem i podrškom, a njihova misija – kako kažu – “nije politička, već ljudska”. Njihov cilj je Novosadski univerzitet, gdje će zajedno sa kolegama učestvovati u okupljanju posvećenom stradalima i sigurnosti mladih u obrazovnim institucijama.

Danas u 11 sati, kolona nastavlja put ka Kosjeriću, gdje ih očekuje nova etapa na njihovom inspirativnom putovanju koje je već osvojilo srca cijele Srbije.

Haris Džinović BRUTALNO o Melini: „Sve je moguće, ali prvo – fizički izgled!“

0

Pjevač o novoj ljubavi bivše supruge: “Ako vas zanima, idite u Monako!”

Jedan od najpoznatijih muzičkih veterana s domaće scene, Haris Džinović, ponovo je privukao pažnju javnosti — ovaj put ne zbog koncerata ili novih pjesama, već zbog komentara na veridbu svoje bivše supruge, modne kreatorke Meline Džinović.

Nakon što su domaći i regionalni mediji objavili vijest da se Melina verila sa milionerom u Monaku, okupljeni novinari nisu propustili priliku da čuju reakciju popularnog pjevača.

Na pitanje o Melininoj veridbi, Haris je odgovorio u svom prepoznatljivom, direktnom stilu:

“Što se tiče bivše supruge i veridbe, to me uopšte ne interesuje. Ako vas interesuje, idite u Monako, pa tamo pitajte.”

Dodao je i da ne razmišlja o prošlosti:

“Nemam pojma, verujte mi. To je moja prošlost, niti me zanima. Ja sa prošlošću ne mogu ni da razgovaram, ni da kalkulišem, niti da je menjam.”

Ovim riječima, Džinović je jasno stavio do znanja da ne želi da bude dio medijske priče o novom poglavlju života svoje bivše supruge.

Ipak, novinari su pjevača pitali da li bi i on ponovo stao na “ludi kamen”. Haris, poznat po svom šarmu i duhovitosti, odgovorio je uz osmijeh:

“Sve je moguće. Prva stavka je fizički izgled.”

Ovim je, na svoj način, pokazao da i dalje vjeruje u ljubav — ali i da visoko postavlja kriterijume.

Podsjetimo, Melina Džinović se nedavno verila sa 69-godišnjim biznismenom koji, kako pišu strani mediji, posjeduje nekoliko luksuznih nekretnina na Azurnoj obali. Par je ljeto proveo na njegovoj jahti, obilazeći prestižne destinacije Sredozemlja.

Veridba je održana u Monaku, u krugu bliskih prijatelja i članova porodice, gdje Melina već duže vrijeme živi. Njihova veza, prema pisanjima tabloida, započela je prije više od godinu dana, a Melina je nakon razvoda od Harisa potpuno okrenula novi list u životu.

Haris i Melina Džinović važili su godinama za jedan od najskladnijih parova na domaćoj sceni. Njihov razvod početkom 2023. godine izazvao je lavinu komentara u javnosti, jer su zajedno proveli više od dvije decenije i imaju dvoje djece.

Žena srušila presudu uz pomoć ChatGPT-a: Sudija ostao bez riječi!

0
novac sud pere kazne
  • Bez advokata, uz pomoć vještačke inteligencije, preokrenula odluku o iseljenju

U nesvakidašnjem pravnom preokretu koji je uzdrmao američko pravosuđe, stanovnica Kalifornije Lin Vajt (Lynn White) uspjela je da poništi presudu o iseljenju — i to bez advokata, koristeći vještačku inteligenciju kao svog „pravnog savjetnika“.

Nakon što je izgubila prvobitni slučaj i suočila se s ogromnim troškovima, Lin je prekinula saradnju s lokalnom organizacijom za zaštitu stanara i obratila se ChatGPT-u i platformi Perplexity za pomoć. Uz detaljne upute, AI joj je pomogao da pronađe proceduralne greške u vođenju postupka i da napiše žalbu kojom je oborila presudu.

„Nikada ne bih uspjela bez ChatGPT-a. Dala sam mu sve podatke, a on mi je objasnio gdje je sud pogriješio i čak mi pripremio pravni tekst. Bila sam očajna – i upravo mi je AI spasio dom“, rekla je Vajt za lokalne medije.

Sudija koji je vodio slučaj navodno je bio „zatečen preciznošću i argumentima žalbe“, a Vajt je dobila mogućnost da ostane u svom stanu.

Fenomen Lin Vajt nije usamljen. U američkim državama poput Teksasa i Novog Meksika sve više građana koristi vještačku inteligenciju za pisanje žalbi, prigovora i tužbi.

Vlasnica male firme iz Novog Meksika ispričala je da je ChatGPT-u „naredila“ da se ponaša kao profesor prava sa Harvarda i da joj objasni svaku pravnu grešku u njenom podnesku. Nakon nekoliko iteracija, dokument je bio toliko uvjerljiv da su i advokati s druge strane priznali da bi mogla imati karijeru u pravu.

Ovi slučajevi pokazuju novu realnost – da vještačka inteligencija više nije samo alat za istraživanje ili pisanje, već postaje partner običnih građana u borbi za pravdu.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da ovakav trend nosi velike rizike. AI alati često „haluciniraju“ – izmišljaju presedane, pogrešno citiraju zakone ili daju zastarjele informacije. Jedan američki advokat je čak kažnjen jer je sudu predao podnesak pun izmišljenih pravnih presuda koje je generisao ChatGPT.

„AI nije advokat. On može pomoći, ali ako ga koristite bez znanja, rizikujete da sami sebi nanesete štetu“, upozorava profesor prava sa Stanforda, dr. Majkl Ričardson.

Tehnološke kompanije poput OpenAI i Googlea već su izdale upozorenja korisnicima da njihovi alati nisu pravni servisi i da se odluke ne smiju donositi samo na osnovu AI savjeta.

Pravnici širom svijeta svjedoče o sve većem broju „samostalnih tužilaca“ koji, zbog nedostatka novca, uz pomoć AI sami vode svoje slučajeve. Sudije upozoravaju da to stvara nove izazove – sudnice postaju mjesta gdje se susreću pravo, tehnologija i etika.

Ono što je nekada bila prednost bogatih i velikih korporacija – pravna ekspertiza i pristup vrhunskim advokatima – sada, barem djelimično, postaje dostupno svima koji imaju internet vezu.

„AI ne može zamijeniti advokate, ali može demokratizirati pravdu. To je revolucija koja tek počinje“, navodi američki tehnološki komentator Džejms Hanli.

Ono što se desilo Lin Vajt moglo bi postati prekretnica u historiji pravosuđa. Vještačka inteligencija otvara vrata pristupačnijem pravu, ali i novim etičkim dilemama.

Budućnost će, kažu stručnjaci, zavisiti od toga hoće li društvo uspjeti pronaći ravnotežu – da koristi prednosti tehnologije bez ugrožavanja istine, pravde i profesionalnih standarda.

Evropski parlament usvojio najstrožu rezoluciju o Srbiji: POLITIČKI ZEMLJOTRES U STRAZBURU

0

Brisel / Strazbur, 22. oktobar 2025. — Evropski parlament usvojio je danas rezoluciju kojom oštro kritikuje stanje demokratije, vladavine prava i slobode medija u Srbiji, ocjenjujući da je zemlja pod vlašću predsjednika Aleksandra Vučića „zarobljena političkom polarizacijom i pojačanom represijom“.

Dokument pod nazivom „Rezolucija o polarizaciji i pojačanoj represiji u Srbiji, godinu dana nakon tragedije u Novom Sadu (2025/2917(RSP))“ usvojen je sa 457 glasova za, 103 protiv i 72 uzdržana, čime je, prema riječima evropskih poslanika, „poslata najjasnija poruka Beogradu do sada“.

U tekstu rezolucije Evropski parlament izražava duboku zabrinutost zbog urušavanja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu u novembru 2024. godine, u kojem je više osoba izgubilo život. Parlament traži nezavisnu i transparentnu istragu tog događaja, uključujući ulogu državnih institucija, izvođača i nadzora nad projektom.

Ali, tragedija u Novom Sadu samo je povod. Evropski poslanici navode da je Srbija suočena sa ozbiljnim pogoršanjem demokratskih standarda — od političkih pritisaka i kontrole medija, do zloupotrebe javnih resursa u izbornim kampanjama.

“Evropska unija ima mjesto za Srbiju, ali samo za demokratsku Srbiju”, stoji u tekstu rezolucije.

Evropski parlament poziva Evropsku komisiju da razmotri zamrzavanje finansijskih sredstava Srbiji ukoliko se ne pokaže napredak u vladavini prava, slobodi medija i borbi protiv korupcije.
Takođe, od Beograda se traži usaglašavanje spoljne politike sa Evropskom unijom, uključujući i sankcije Rusiji, te prekid kampanje dezinformacija i propagande koja, prema ocjeni EP-a, “podriva evropske vrijednosti”.

“Srbija ne može napredovati na evropskom putu ako nastavi podržavati autoritarne obrasce i politike koje su u suprotnosti s evropskim standardima,” navodi se u rezoluciji.

Poseban dio rezolucije posvećen je protestima građana i studenata koji su se tokom 2025. godine suočavali s pritiscima i zastrašivanjima.
Evropski parlament “izražava solidarnost sa srpskim građanima koji se bore za slobodu, pravdu i istinu”, pozivajući vlasti da prestanu s „neopravdanom upotrebom sile“ protiv mirnih okupljanja.

„Evropski parlament stoji uz mlade ljude u Srbiji koji su izgubili vjeru u institucije, ali ne i u demokratiju“, stoji u završnom dijelu dokumenta.

Dok su evropski poslanici iz redova zelenih, liberala i socijaldemokrata pozdravili rezoluciju kao “istorijsku”, vlast u Beogradu reagovala je burno, nazivajući je “politički motivisanom i antiserbskom”.

Opozicione partije i građanski aktivisti, s druge strane, ocjenjuju da je ovo prva ozbiljna podrška međunarodne zajednice njihovoj borbi za demokratsku Srbiju.
Nevladine organizacije iz Sandžaka i Vojvodine ističu da je rezolucija “važna i zbog regionalnih neravnopravnosti, gdje se selektivna pravda i politički pritisci najviše osjećaju”.

Usvajanje ove rezolucije ne nosi direktne sankcije, ali ima veliku političku težinu. Ona je znak da je strpljenje Brisela na izmaku, te da se buduće evropske odluke o Srbiji neće temeljiti na obećanjima, već na mjerljivim reformama.

Evropski parlament jasno poručuje: put ka članstvu u EU ostaje otvoren, ali samo ako Srbija pokaže da može biti demokratska, slobodna i pravedna država.

Rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji (usvojena 21. oktobra 2025.)

“On the polarisation and increased repression in Serbia, one year after the Novi Sad tragedy”

 Ključni zahtjevi Evropskog parlamenta

  1. Nezavisna istraga o tragediji u Novom Sadu
    EP zahtijeva od vlasti Srbije da sprovedu nezavisnu i transparentnu istragu o urušavanju nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu (2024), u kojem je poginulo više osoba.
    Parlament traži da se utvrdi odgovornost lokalnih i državnih institucija koje su izdale građevinske dozvole i vršile nadzor.

  2. Osuda političke polarizacije i pritisaka
    Parlament izražava duboku zabrinutost zbog rastuće političke polarizacije u Srbiji i represe prema građanima, opoziciji i medijima.
    U tekstu se navodi da vlasti u Beogradu “koriste govor mržnje i dezinformacije da bi diskreditovale nezavisne novinare i demonstrante”.

  3. Upozorenje o mogućem zamrzavanju EU sredstava
    EP poziva Evropsku komisiju da razmotri obustavu finansijske pomoći Srbiji ako se ne pokažu konkretni pomaci u vladavini prava i slobodi medija.
    Pominje se mehanizam Rule of Law Conditionality kao instrument kontrole EU fondova.

  4. Zahtjev za slobodu medija i izbore pod nadzorom
    Parlament traži hitno poboljšanje izbornih uslova i slobodnog rada REM-a.
    Predloženo je da sledeći izbori u Srbiji budu održani uz punu međunarodnu superviziju OSCE-a.

  5. Usklađivanje spoljne politike sa EU
    Srbija se poziva da usklađuje spoljnopolitičke poteze s Evropskom unijom, posebno u kontekstu sankcija prema Rusiji.
    Citirano:

    “Srbija ne može napredovati u pristupnom procesu ako nastavi da podriva zajedničke spoljnopolitičke odluke EU.”

 Politička poruka Briselu i Beogradu

  • Rezolucija je najstroža do sada o Srbiji, sa 457 glasova “za”, 103 “protiv” i 32 “uzdržana”.

  • EP šalje jasnu poruku da “Evropski put Srbije nije zagarantovan ukoliko vlast ne promijeni kurs”.

  • Ističe se da je “vladavina prava, sloboda medija i borba protiv korupcije” temeljni uslov za nastavak pregovora o članstvu.

Omer-ef. Hodžić drhtavim glasom: „Svake godine teže, jer pravda još spava“/VIDEO/

0

Trideset tri godine prošle su od zločina koji je ostavio ranu što ne zarasta — otmice i ubistva šesnaest Bošnjaka iz Sjeverina, nedužnih ljudi koji su tog jutra 22. oktobra 1992. godine samo krenuli na posao. Autobus na redovnoj liniji Priboj–Rudo–Višegrad zaustavili su pripadnici paravojne jedinice „Osvetnici“, pod komandom Milana Lukića. Nakon legitimisanja, iz vozila su izvedeni Bošnjaci, prebačeni kamionom u pravcu Višegrada, brutalno mučeni i ubijeni na obali Drine.

Njihova imena danas odzvanjaju Sjeverinom kao šehidski amanet:
Alija Mandal, Derviš Softić, Esad Džihić, Hajrudin Sajtarević, Idriz Gibović, Medo Hodžić, Medredin Hodžić, Mehmed Šebo, Mevlida Koldžić, Mithad Softić, Mujo Alihodžić, Mustafa Bajramović, Ramahudin Ćatović, Ramiz Begović, Sead Pecikoza i Zafer Hadžić.

Veče prije otmice, ispred svoje porodične kuće otet je i Sabahudin Ćatović. Među žrtvama su i otac i tetka Omer-ef. Hodžića, koji je danas imam i jedan od onih koji svjedoče sjećanjem i vjerom.

Na ovogodišnjem skupu pod nazivom „Sjećanje na Sjeverin“, održanom 22. oktobra u organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Srbiji i Medžlisa Islamske zajednice Priboj, prisutnima su se obratili muftija dr. Mevlud-ef. Dudić, glavni imam Harun-ef. Eminagić, te Omer-ef. Hodžić, sin jednog od ubijenih.

Njegove riječi potresle su sve prisutne:

– „Sudbine porodica šehida Sjeverina mogle bi ispisati stotine knjiga i snimiti desetine filmova. Trideset tri godine boli, tišine i čekanja. Svaka godina je teža od prethodne jer pravda nije stigla, a ni kraj ove nepravde se ne nazire.“

Govoreći mirno, ali glasom koji je nosio teret tri decenije tuge, Omer-ef. Hodžić citirao je stihove koje mu je, kako kaže, poslao prijatelj ne znajući da opisuje upravo sudbinu sjeverinskih porodica:

– „Samo je sad ostao da kuca pred starim krovom kuće gdje sam rođen.
Tamo više nema niti jednog srca, tamo je tuga pustila korijen…
Suze sam krio kad sam odlazio, da ne vidi majka da mi lahko nije…“

I dok su mnogi prisutni brisali suze, Hodžić je nastavio:

– „Kako godine prolaze, mislio sam da će bol postati manja, ali postaje teža. Svaki vaš pogled, svako vaše lice podsjeća me da se ova nepravda nastavlja i da joj se kraj ne vidi.

U svom emotivnom govoru, Hodžić je podijelio i jednu sliku koja je mnogima ostala urezana u sjećanje:

– „Rahmetli majka Hadžira istrčala je sina Esada koji je bio u najljepšem dobu života. Neoženjen. I dugo nakon otmice, svakog dana pomjerala je zavjesicu na prozoru, čekajući da se njen Esad vrati. Taj pokret te zavjese bio je znak nade, nade koja nikad nije došla.“

Tišina koja je zavladala nakon njegovih riječi bila je dublja od svake molitve. Među prisutnima su bili i članovi porodica žrtava, predstavnici Islamske zajednice i građani koji svake godine dolaze da se poklone uspomeni na nevino ubijene.

Omer-ef. Hodžić podsjetio je i na male korake ka priznanju, spomenuvši odluku Skupštine opštine Priboj o godišnjoj pomoći porodicama žrtava, kao i nacrt zakona o nestalim osobama koji još čeka usvajanje.

– „Nije nam do materijalne satisfakcije, koliko do priznanja istine o onome što se desilo. Država mora pokazati da priznaje ovu bol i da joj se klanja istinom.“

Ipak, kao i svake godine, zaključak je isti: pravda spava, a porodice čekaju.

U ime Mešihata, muftija Mevlud-ef. Dudić naglasio je da „nema zaborava bez pravde, ni mira bez istine“, dok je glavni imam Harun-ef. Eminagić istakao da Islamska zajednica ostaje uz porodice sve dok posljednji mezar ne dobije ime.

Skup je, kao i svake godine, završen spuštanjem ruža u rijeku Lim, koja je i sama svjedok teškog vremena. Cvijet po cvijet, ruka po ruka — u znak sjećanja, u ime onih koji su otišli bez oproštaja.

/VIDEO/ SJEVERIN – 33 GODINE POSLIJE: Sjećanje na 16 otetih i ubijenih Bošnjaka

0

U mjestu Mioče, na granici između Srbije i Bosne i Hercegovine, 22. oktobra 1992. godine, pripadnici paravojne jedinice „Osvetnici“, koja je djelovala u sastavu Vojske Republike Srpske (VRS), zaustavili su autobus koji je saobraćao na liniji Priboj–Rudo–Višegrad. Nakon legitimisanja putnika, iz vozila su izveli 16 Bošnjaka, državljana tadašnje Savezne Republike Jugoslavije. Odvezeni su vojnim kamionom prema Višegradu, gdje su brutalno pretučeni i ubijeni na obali Drine.

  • Među ubijenima su bili:
    Alija Mandal, Derviš Softić, Esad Džihić, Hajrudin Sajtarević, Idriz Gibović, Medo Hodžić, Medredin Hodžić, Mehmed Šebo, Mevlida Koldžić, Mithad Softić, Mujo Alihodžić, Mustafa Bajramović, Ramahudin Ćatović, Ramiz Begović, Sead Pecikoza i Zafer Hadžić.
    Veče uoči tog događaja, ispred svoje porodične kuće, otet je i Sabahudin Ćatović, a u istom periodu stradali su i mještani Ramo Berbo i Hasan Mujović.

Tokom protekle 33 godine, pronađeni su posmrtni ostaci samo jedne žrtve – Medredina Hodžića, dok se ostali i dalje vode kao nestala lica.

Za zločin u Sjeverinu Okružni sud u Beogradu je 2005. godine osudio komandanta jedinice „Osvetnici“ Milana Lukića i pripadnike Olivera Krsmanovića i Dragutina Dragićevića na po 20 godina zatvora, dok je Đorđe Šević osuđen na 15 godina. Ipak, porodice žrtava i dalje čekaju da se pronađu posmrtni ostaci i da država prizna status civilnih žrtava rata.

Povodom 33. godišnjice otmice i ubistva Bošnjaka iz Sjeverina, Mešihat Islamske zajednice u Srbiji i Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Priboj organizovali su 22. oktobra komemorativni skup pod nazivom „Sjećanje na Sjeverin“.
Program je započeo u 11:30 učenjem sure Ja’sin kod spomen-obilježja u Sjeverinu, nakon čega su se prisutnima obratili predsjednik Mešihata, muftija dr. Mevlud-ef. Dudić, i glavni imam MIZ Priboj Harun-ef. Eminagić. Skup je završen tradicionalnim spuštanjem ruža u rijeku Lim, u znak sjećanja na žrtve.

Prijevoz do mjesta obilježavanja bio je organizovan, a polazak planiran u 10:30 sati ispred ugostiteljskog objekta “Rele” u Priboju.

Glavni imam Harun-ef. Eminagić podsjetio je da se obilježava 33 godine od jednog od najstrašnijih zločina nad Bošnjacima u Sandžaku, koji su, iako državljani Srbije, odvedeni i ubijeni samo zbog svoje vjere i nacionalne pripadnosti.

– “Okupljamo se svake godine da proučimo dovu pred duše nevino odvedenih i da ustrajemo u zahtjevima prema državnim organima da napokon pristupe otkrivanju i identifikaciji posmrtnih ostataka. Žrtve zaslužuju obilježene mezare i dostojanstvo koje im je oduzeto,” kazao je Eminagić za Agenciju MINA.

On je podsjetio da je Islamska zajednica od samog početka bila uz porodice otetih, klanjala dženazu u odsustvu i izgradila kompleks spomen-obilježja na vakufskoj parceli porodice Begović. Upravo tu se svake godine okupljaju članovi porodica, građani i vjerski predstavnici.

Islamska zajednica u Srbiji i porodice žrtava ponovo su zatražile da se žrtvama sjeverinskog zločina prizna status civilnih žrtava rata, čime bi se, makar simbolično, ispravila dugogodišnja nepravda i žrtvama odalo priznanje i dostojanstvo koje zaslužuju.

– “Nećemo zaboraviti. Nećemo odustati. Sjeverin je simbol bola, ali i istrajnosti našeg naroda da se izbori za pravdu,” poručeno je na kraju komemoracije.

Mirza Ćatović iz Tutina na radaru Mančester Sitija: “Želim se prvo dokazati u Štutgartu”

0
  • Mladi vezista iz Sandžaka privukao pažnju evropskih velikana, ali ostaje skroman i fokusiran na razvoj

Evropski fudbalski skauti sve češće u svojim beleškama zapisuju ime Mirza Ćatović, osamnaestogodišnjeg veziste iz Tutina, koji trenutno nastupa za VfB Štutgart II, rezervni tim poznatog njemačkog bundesligaša. Njegove zrele igre i taktička inteligencija na sredini terena nisu prošle nezapaženo — među zainteresovanima je navodno i Mančester Siti.

Kako prenosi “Sky Sport” Njemačka, Ćatović se već duže vreme nalazi pod prismotrom skauta iz više evropskih klubova, uključujući i engleskog prvaka. Prema istim izvorima, Mančester Siti je u nekoliko navrata poslao svoje predstavnike na utakmice treće lige, u kojoj nastupa drugi tim Štutgarta, upravo kako bi procenili mladog Tutinca.

Ipak, mladi fudbaler, poznat po svojoj skromnosti i zrelom pristupu karijeri, trenutno nije zainteresovan za odlazak.

“Želim da se izborim za svoje mjesto u prvom timu Štutgarta. Transfer će doći kad za to dođe vrijeme, ali sada želim napredovati ovdje”, izjavio je Mirza za njemačke medije.

Mirzin put do profesionalnog fudbala počeo je na travnjacima njegovog rodnog grada, gde je kao dječak nosio dres FK Jedinstvo Tutin. Rano je pokazao izuzetan talenat i osjećaj za igru, što je ubrzo prepoznato i u njemačkom sistemu.
Porodica Ćatović se preselila u Njemačku, gde je Mirza nastavio školovanje i fudbalski razvoj, a danas se s ponosom ističe njegovo bošnjačko i sandžačko porijeklo, iako ima njemačko državljanstvo.

Sportski analitičari u Njemačkoj procjenjuju da bi Ćatović mogao već u 2026. godini debitovati za prvi tim Štutgarta, ukoliko nastavi s napretkom i konzistentnim igrama. Njegov stil igre poredi se s klasičnim “box-to-box” vezistima – igračima koji pokrivaju ogroman prostor, imaju pregled igre i taktičku disciplinu.

Iako je nastupao za omladinsku selekciju Bosne i Hercegovine, Ćatović još uvijek nije debitovao za seniorski tim, što otvara pitanje za koju bi reprezentaciju mogao zaigrati u budućnosti.
Pored BiH, kako tvrde izvori bliski Savezu, interes su pokazali i reprezentativci Srbije, ali Mirza za sada ne želi da otkriva planove:

“Igraću srcem, tamo gde osjetim da me žele i poštuju,” kratko je rekao mladi vezista.

Sandžak već ima dugu tradiciju u stvaranju vrhunskih sportista, a Mirza Ćatović postaje novo ime koje bi moglo obogatiti tu listu. Njegov uspjeh je još jedan dokaz da talenti iz malih sredina mogu doći do evropskih terena — uz rad, upornost i vjeru u sebe.

HAOS ISPRED SUDA U NOVOM PAZARU: Muškarcu odgrizeno uvo nakon izlaska iz tužilaštva!

0

Ispred zgrade Osnovnog suda u Novom Pazaru danas se oko 14 sati odigrao šokantan incident koji je uznemirio prolaznike i zaposlene u pravosudnim institucijama.

Prema informacijama do kojih je došao portal Sandžak Danas, fizički obračun izbio je neposredno nakon što je muškarac, identifikovan kao Dž. T., završio davanje izjave u tužilaštvu. Na samom izlazu iz zgrade, prišao mu je napadač koji ga je, nakon kratke prepirke, brutalno napao. Tokom sukoba, napadač mu je odgrizao dio uva, nanoseći mu teške tjelesne povrede.

Povrijeđenom muškarcu odmah je ukazana pomoć u novopazarskoj bolnici, gdje su ljekari konstatovali teške tjelesne povrede i započeli postupak saniranja rane. Policija je ubrzo reagovala, privela napadača i odredila mu zadržavanje do 48 sati. Prema riječima očevidaca, scena je bila jeziva.

Policija je obavila uviđaj, a nadležni organi istražuju motiv sukoba i okolnosti pod kojima je došlo do napada.