Subota, 28 Marta, 2026

Tijelo ubice pronađeno u šumi: Iskasapio ženu, pa izvršio samoubistvo

0

Boljevci (Surčin), 9. oktobar 2025. – Petodnevna potraga za Zlatkom Đokićem, osumnjičenim za svirepo ubistvo supruge Svetlane, završena je danas tragično. Njegovo tijelo pronađeno je u šumi na putu između Boljevaca i Obrenovca. Prema prvim informacijama, Đokić je izvršio samoubistvo vješanjem.

Prema saznanjima iz istrage, tijelo je oko 11 sati uočio prolaznik koji je odmah obavijestio policiju. Na mjesto događaja ubrzo su stigle ekipe policije i Hitne pomoći, koje su potvrdile da je riječ o Zlatku Đokiću, za kojim je tragala cijela zemlja od 4. oktobra.

Podsjetimo, krvavi zločin dogodio se u večernjim satima u porodičnoj kući u naselju Boljevci kod Surčina. Zlatko je tada, prema navodima istrage, u kuhinji nožem nasmrt izbo suprugu Svetlanu, a potom pobjegao s mjesta događaja. Njeno tijelo pronašao je sin po povratku s posla, u lokvi krvi, što je izazvalo šok i nevjericu među komšijama i rodbinom.

Tokom potrage, policija je pretraživala okolne šume, naselja i obale Save, koristeći pse tragače i dronove. Mještani Boljevaca su danima živjeli u strahu, dok su se društvenim mrežama širile molitve i poruke da se tragični slučaj što prije razjasni.

Prvi rezultati istrage ukazuju na to da se Đokić nakon ubistva krio u šumovitom području, gdje je i okončao svoj život. Motiv zločina još uvijek nije zvanično potvrđen, ali se pretpostavlja da su bračni sukobi trajali duže vrijeme.

Komšije opisuju porodicu kao mirnu, ali navode da su u posljednjih mjeseci čuli česte svađe. „Niko nije mogao ni da pretpostavi da će doći do ovakvog užasa“, kazao je jedan od susjeda.

Istraga je u toku, a tijela supružnika biće upućena na obdukciju kako bi se utvrdile sve okolnosti tragedije koja je potresla Surčin i cijelu Srbiju.

SRAMNO! Šako brutalno izvrijeđao Emira Brunčevića: “Ja sam gigant, on je idiot!”

0

 Novi Pazar / Beograd
Autor: Sandžak Danas

Crnogorski pjevač Šako Polumenta ponovo je u centru skandala, nakon što je javno uvrijedio mladog pjevača iz Novog Pazara Emira Brunčevića, nazvavši ga “idiotom”, a sebe “gigantom”. Ova izjava dolazi svega nekoliko dana nakon što je Brunčević otkrio da je planirani duet propao jer je Šako “slagao da je bolestan”, a potom se pojavljivao po plažama i teretanama.

Podsjetimo, dvojica pjevača su trebala snimiti duetsku pjesmu “Dete ulice”, koju je Polumenta izvorno objavio prije dvije decenije. Emir je, prema sopstvenim riječima, organizovao i platio čitavu ekipu, ali je Šako dan uoči snimanja otkazao dolazak, pravdajući se bolešću. Kasnije se, međutim, pokazalo da je istog dana bio izuzetno aktivan, što je Brunčevića nagnalo da odustane od saradnje.

Umjesto izvinjenja, uslijedila je salva uvreda.

“Moji prijatelji su htjeli da mu učine da snimi spot sa mnom. Tog dana sam bio bolestan i on je to video. Rekao sam mu da ćemo snimiti za nekoliko dana, ali meni se nije svidelo kako on pjeva. Moje pjesme su emocija, a njegovo zavijanje mi se nije uklopilo. Ja sam gigant za njega i imam pravo da ne prihvatim nešto”, izjavio je Šako za Alo!

U svom maniru, Šako se nije zaustavio na tome, već je Brunčevića dodatno prozvao:

“Koliko je samo novca zaradio od mojih pesama, a ispao je nezahvalan i neprofesionalan. Udara u giganta, a ovim udara i na sebe. Svaki Pazarac će mu zameriti laži koje je izrekao na moj račun. Hvala ti, Bože, što si mi sklonio idiota iz života.”

Izjave su izazvale lavinu reakcija u Novom Pazaru, gdje je Polumenta godinama bio omiljen među publikom.

Malo je poznato da je Šako Polumenta svoje prve estradne korake napravio upravo u Novom Pazaru, početkom devedesetih, u vrijeme kada je u regionu vladao rat i kada su Bošnjaci u Srbiji, Crnoj Gori i čitavom Sandžaku bili u teškom položaju.
U to doba, Polumenta je u Pazaru doživljavan kao “naš čovjek”, nastupao je u lokalnim restoranima i klubovima, a brojni muzičari iz Sandžaka su mu pomagali u prvim godinama karijere.

Danas, nakon niza spornih izjava i skandala, mnogi Pazarci osjećaju razočaranje jer čovjek kojeg su nekada smatrali svojim sugrađaninom sada omalovažava mladog pjevača koji nosi duh novopazarske muzičke škole.

Brunčević je ranije u emisiji “AmiG Show” kazao da “to nikad ne bi uradio kolegi” i da mu je “na kraju drago što duet nije snimljen”.

Novopazarac Emir Brunčević prozvao Šaka Polumentu: “Slagao me da je bolestan, a slao poruke djevojci!”

0

Mladi pjevač iz Novog Pazara, Emir Brunčević, čija popularnost na estradi sve više raste, izazvao je pravu buru na društvenim mrežama nakon što je javno prozvao poznatog kolegu Šaka Polumentu. U emisiji je otvoreno ispričao da su planirali zajednički duet, ali da je sve propalo zbog, kako kaže, “Šakovih laži i neprofesionalnog ponašanja”.

“Da, trebali smo da imamo duet. Dogovorili smo se da snimimo njegovu staru pjesmu ‘Dete ulice’, koju je objavio prije dvadeset godina. Zvao sam ga, sve smo isplanirali i rekli da ćemo snimati kada njemu bude odgovaralo. Međutim, na dan snimanja on meni kaže da je bolestan – a istog dana šalje one svoje ‘poznate snimke’ našim zajedničkim prijateljima”, ispričao je Brunčević kroz osmijeh, aludirajući na raniji skandal u kojem se Polumenta dovodio u vezu s mnogo mlađom djevojkom.

Emir je dodao da ga je Šako razočarao:

“Meni je to bilo ružno. Ja to nikad ne bih uradio kolegi. Rekao mi je da je bolestan, a istog dana poziva djevojke na plažu jer je ‘lijepo vrijeme’. Eto, toliko o poštovanju među kolegama.”

Na pitanje u kakvim su danas odnosima, Brunčević je kratko odgovorio:

“Ni u kakvim.”

Brunčević posljednjih mjeseci bilježi zapažen uspjeh – nastupa širom regiona, a njegove pjesme postižu odlične rezultate na YouTube-u. Publika ga sve češće poredi s velikim imenima narodne muzike, a upravo ovakve iskrene izjave doprinose njegovoj autentičnosti na sceni. Pogledajte video ispod teksta!

LEGENDE NE UMIRU: Pazarac Samir o nezaboravnom susretu s Halidom Bešlićem u Švicarskoj

0

Novi Pazar, 7. oktobar 2025.
Piše: Redakcija Sandžak Danas

Priče koje ostaju urezane u sjećanje nisu one o bogatstvu i slavi, već o ljudskosti, jednostavnosti i iskrenosti. Takva je i priča Novopazarca Samira Zoranića, koji je veći dio života proveo u Švicarskoj, a danas penzionerske dane provodi u Novom Pazaru.

U emotivnoj objavi objavljenoj na društvenim mrežama, Samir je podijelio jedno nezaboravno sjećanje iz 1994. godine – trenutak koji ga je trajno povezao s legendom narodne muzike, Halidom Bešlićem.

Te 1994. godine, Zoranić je radio kao glavni menadžer u poznatom restoranu Hirschen–Hagneck, smještenom između Berna i Biela. Bio je to restoran u kojem su se, kako kaže, okupljali ljudi “od Vardara pa do Triglava” – mjesto na kojem se čuvala zajednička emocija i nostalgija za domovinom.

  • „Naše osoblje bilo je izuzetno – profesionalno, vrijedno i nasmijano. Imali smo i jednu od najboljih muzičkih postava u Evropi. U goste su nam redovno dolazili najveći pjevači s prostora bivše Jugoslavije: Enes Begović, Šerif Konjević, Sinan Sakić, Halid Muslimović, Kemal Malovčić, Šemsa Suljaković, Osman Hadžić, Alen Islamović, i mnogi drugi. Ali, kad bi došao Halid Bešlić – to je bio praznik nad praznicima“, prisjeća se Samir.

Jedne nedjelje, sala je bila dupke puna. Više od petsto ljudi željno je čekalo svaku Halidovu pjesmu. Atmosfera je bila električna. No, oko pola noći, muzika je iznenada stala – mikseta je prestala raditi.

  • „Zovemo kolege, saznajemo da na tridesetak kilometara ima mikseta, ali dok se donese i montira – gotovo, sat i po gubiš. Publika nervozna, mi svi pod stresom. A onda Halid prilazi meni i kaže: ‘Samire, nemoj se sekirat, ovo ću ja da sredim.’“

Bešlić je tada, uz harmonikaša Samira Kadića, odlučio da nastavi nastup bez ozvučenja. Od stola do stola, pjevao je “na suho”, samo uz harmoniku – glasom koji je nosio cijelu salu.

  • „To što je uradio publika nikad nije zaboravila. Halid se spustio među ljude, pjevao s njima, grlio ih. Kada je mikseta napokon stigla, niko nije htio da je priključi – Halid je već bio dio svakog stola“, ispričao je Zoranić.

Noć se pretvorila u legendu. Priča o toj večeri prenosila se među dijasporom širom Evrope – od Švicarske i Njemačke do Švedske i Luksemburga.

  • „Bio je to čovjek s dušom, uvijek svoj i uvijek skroman. Neka ti je vječni rahmet, dobri insanu“, završava Samir svoju ispovijest.

Teška nesreća: Poginuo radnik iz Turske, šest sunarodnika povrijeđeno

0

Jedna osoba je poginula, a šest radnika je povrijeđeno u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se jutros dogodila u mjestu Glava Zete, nadomak Bogetića u Crnoj Gori. Prema prvim informacijama, do nesreće je došlo kada se kombi u kojem su se nalazili strani radnici, državljani Turske, prevrnuo pod još neutvrđenim okolnostima.

Kako su potvrdili iz Uprave policije Crne Gore, nesreća se dogodila u ranim jutarnjim satima, a u kombiju su se nalazili radnici koji su bili angažovani na lokalnim građevinskim radovima. Jedan od putnika je na licu mjesta izgubio život, dok je šestoro povrijeđenih prevezeno u Opštu bolnicu Nikšić.

Iz Hitne pomoći Nikšić saopćili su da su ekipe iz Nikšića i Danilovgrada odmah reagovale, uz podršku Službe zaštite i spašavanja Nikšić, koja je pomogla u izvlačenju povrijeđenih iz prevrnutog vozila.

– Zahvaljujući brzoj intervenciji naših službi, svih šest pacijenata je zbrinuto na licu mjesta i transportovano u bolnicu u stabilnom stanju – naveli su iz nikšićke Hitne pomoći.

Policija je obavila uviđaj kojim rukovodi dežurni tužilac, a prema nezvaničnim informacijama, sumnja se da su klizav kolovoz i neprilagođena brzina mogući uzroci prevrtanja vozila. Tačan uzrok nesreće biće poznat nakon završetka istrage i vještačenja.

Mjesto nesreće je bilo blokirano nekoliko sati, a saobraćaj se odvijao otežano do završetka policijskog uviđaja.

Novi Pazar: Silovao maloljetnicu u stanu prijatelja, kazna potvrđena i u ponovljenom postupku

0
silovanje
silovanje

Novi Pazar: Pet i po godina zatvora za silovanje maloljetnice – ponovljeno suđenje potvrdilo prvobitnu presudu

Viši sud u Novom Pazaru ponovo je proglasio krivim D.H. (25) iz ovog grada i osudio ga na pet i po godina zatvora zbog silovanja šesnaestogodišnje djevojke početkom 2021. godine, saznaje Radio Sto plus.

Iako je istu kaznu dobio i na prvom suđenju, presudu je ranije ukinulo Apelaciono sudište u Kragujevcu, koje je naložilo da se postupak ponovi. Nakon ponovnog razmatranja, Viši sud je potvrdio raniju odluku i ponovo donio osuđujuću presudu.

Prema optužnici, D.H. je u noći između 27. i 28. januara 2021. godine u stanu V.P. (24) silovao šesnaestogodišnju djevojku. Nakon događaja, V.P. je, prema navodima tužilaštva, pokušao ukloniti tragove krivičnog djela, čime je pomogao učiniocu.

Više tužilaštvo u Novom Pazaru i branilac okrivljenog imaju pravo žalbe na ovu odluku. V.P. je u ranijem postupku pravosnažno osuđen na šest mjeseci kućnog zatvora zbog pomoći učiniocu nakon izvršenja krivičnog djela.

Ova presuda, iako ponovljena, još uvijek nije pravosnažna i može biti predmet novog odlučivanja Apelacionog suda.

Njemački mediji o Tutincu Dženisu Etemoviću: Sandžački teškaš koji dominira njemačkim ringom

0

Limburg / Novi Pazar – 8. oktobar 2025.

Na njemačkoj bokserskoj sceni sve se više ističe ime Dženisa Etemovića, mladića čije porijeklo vodi u srce Sandžaka – u Tutin i selo Točilovo.
Ovaj snažni teškaš, član poznatog kluba Boxring Condor Limburg, ponovo je potvrdio da se u ringu ne dijele porijekla, već samo – rezultati.

Na državnom prvenstvu pokrajine Hessen, održanom krajem septembra u Limburgu, Etemović je odbranio titulu šampiona u teškoj kategoriji, savladavši Daniela Locksteina iz Gelnhausena u meču koji je prekinut već u drugoj rundi zbog potpune dominacije Sandžaklije.

Njemački portal flw24.de piše:

“Dženis Etemović je stari i novi prvak Hessena u teškoj kategoriji – ‘alter und neuer Hessenmeister im Schwergewicht’. Borba je prekinuta nakon druge runde jer je Etemović jasno pokazao superiornost u snazi, tehnici i kontroli ritma.”

Njegov trener iz kluba Boxring Condor Limburg, Stefan Reitz, o Etemoviću govori s izuzetnim poštovanjem:

“Dženis je primjer discipline i koncentracije. Uvijek dolazi prvi na trening i odlazi posljednji. On ne traži izgovore, već rješenja. Naša sala u Limburgu ima mnogo boraca, ali on ima ono što se ne može naučiti – mirnoću i samopouzdanje.”

Njegov nastup u finalu oduševio je i publiku i stručnjake.
Njemački Sport11.info navodi da je “Etemović kombinovao sigurnu odbranu i precizne udarce s izuzetnim osjećajem za tempo borbe”

Iako je rođen i odrastao u Njemačkoj, Dženis ne zaboravlja odakle potiče.
Njegov otac je iz Tutina, a majka iz sela Točilovo. Porodica Etemović u Sandžaku je poznata po poštenju i trgovini, a djed Adem i pradjed mula Zulf ostavili su dubok trag u lokalnom pamćenju.

“Nosim Sandžak u srcu. Moj djed i pradjed bili su ljudi snage, ali i časti. Ja samo nastavljam ono što su oni živjeli – da se boriš pošteno i nikoga ne gledaš s visine,” kaže Dženis.

U sandžačkim mahalama i danas se prepričavaju priče o mula Zulfu, poznatom snagatoru i čovjeku koji je, kako kažu stariji Tutinci, “radio sve iz inata, ali nikad bez pravde”.

Dženis Etemović već godinama niže uspjehe na amaterskoj sceni.
Prošle godine je osvojio bronzu na državnom prvenstvu Njemačke (Deutsche Meisterschaften) u kategoriji Männer-Elite, a na putu do polufinala savladao je tadašnjeg U22 šampiona Tyrona Amoa.
Njemački sportski portali ga opisuju kao “tehnički zrelog borca čija snaga ne dolazi iz mišića, već iz fokusa i mentalne stabilnosti”.

Njegovi sparing partneri svjedoče da je Etemović “uvijek smiren, čak i kada prima jak udarac”, dok ga kolege u klubu poštuju zbog skromnosti i spremnosti da pomogne mlađima.

“On ne priča mnogo, ali kad uđe u ring – svi znaju da dolazi nešto posebno,” kaže trener Reitz.

U Limburgu je već postao lokalni heroj. Na mečevima se čuje i njemački i bosanski jezik, a publika s ponosom nosi transparente sa njegovim imenom.
Za mnoge mlade Sandžaklije u dijaspori, Dženis je postao uzor – dokaz da se vrijednosti naučene kod kuće mogu pretočiti u sportski uspjeh i poštovanje u inostranstvu.

“Najveća pobjeda za mene je kada čujem da se o meni priča u Tutinu. Kad dijete u Sandžaku kaže da želi biti bokser kao Dženis – to mi znači više od medalje.”

Dženis Etemović nije samo šampion u ringu. On je most između dvije domovine – Sandžaka i Njemačke.
Njegov uspjeh pokazuje da fizička snaga dobija smisao tek kada je udružena s karakterom, čašću i poštenjem.

“Želim jednog dana da se borim na evropskoj sceni, da nosim i njemačku i sandžačku zastavu. Da ljudi vide da se iz male sredine može stići daleko – ako imaš čisto srce i jaku volju.”

Šampanjac u Tel Avivu, baklje u Gazi: Obje strane slave dogovor o miru

0

Nakon što su Sjedinjene Američke Države objavile da je odobren plan o prekidu vatre između Izraela i palestinskog pokreta Hamas, u Gazi i širom palestinskih teritorija zavladala je euforija. Na ulicama se slavilo uz pjesmu, vatromet i zastave, dok mnogi u ovom dogovoru vide prvu pravu nadu za kraj rata koji je do sada odnio više od 67.000 palestinskih života.

Istovremeno, i u Tel Avivu su se okupile porodice izraelskih talaca i njihovi simpatizeri, proslavljajući postizanje dogovora. Trg ispred Muzeja umjetnosti, simbolično preimenovan u Trg talaca, bio je ispunjen emocijama — ljudi su se grlili, dijelili slatkiše i otvarali boce šampanjca. Među okupljenima bila je i Ejnav Zangauker, majka jednog od zarobljenih Izraelaca, danas jedno od prepoznatljivih lica pokreta za njihovo oslobađanje.

Posebnu pažnju izazvao je muškarac maskiran u Donalda Trumpa, američkog predsjednika kome mnogi u Izraelu i u svijetu pripisuju zasluge za to što je natjerao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da pristane na kompromis. Okupljeni su skandirali da Trump zaslužuje Nobelovu nagradu za mir.

Prema informacijama koje prenosi agencija AFP, Hamas je pristao da u prvoj fazi oslobodi 20 izraelskih talaca, dok će Izrael zauzvrat pustiti gotovo 2.000 palestinskih zatvorenika – među njima 250 koji izdržavaju doživotne kazne. Razmjena bi, prema dogovoru, trebala početi u roku od 72 sata od početka primjene sporazuma.

Saudijski portal al-Hadath navodi da će odbrojavanje početi tek kada se izraelske snage povuku na dogovorene linije unutar Pojasa Gaze. Očekuje se da izraelska vlada sporazum formalno potvrdi na sjednici zakazanoj za četvrtak.

Plan predviđa postepeno povlačenje izraelskih trupa i povratak kontrole nad graničnim prijelazom Rafah palestinskim vlastima, čime će se omogućiti slobodniji prolaz ljudi i robe. Povrijeđeni i bolesni Palestinci moći će biti prevezeni u Egipat na liječenje.

Tokom prvih pet dana primirja, u Gazu bi svakodnevno trebalo stizati najmanje 400 kamiona s humanitarnom pomoći, dok će se taj broj kasnije povećavati. Sporazum omogućava i povratak raseljenih stanovnika iz južnog dijela Pojasa Gaze u njihove domove na sjeveru.

Ovaj mirovni dogovor, koji predstavlja prvu fazu Trumpovog plana za okončanje rata u Gazi, objavljen je u srijedu navečer i uz podršku drugih međunarodnih posrednika.

Iako je svijet na početku sukoba stajao uz Izrael, zbog brutalnosti izraelske vojske u Gazi međunarodno raspoloženje se promijenilo. Sve više stručnjaka za ljudska prava, naučnika i predstavnika Ujedinjenih nacija smatra da se nad palestinskim narodom sprovodi genocid.

Izrael, s druge strane, i dalje tvrdi da su njegove akcije dio “samoodbrane” nakon napada Hamasa u oktobru 2023. godine.

Za Palestince, ovaj trenutak predstavlja više od političkog dogovora — to je tračak nade nakon dvije godine najtežeg razaranja u novijoj historiji Pojasa Gaze.

Rasim Ljajić: Gaza – simbol arapske ravnodušnost i zapadnog licemjerja

0
  • Predsjednik Socijaldemokratske partije Srbije (SDPS) Rasim Ljajić objavio je autorski tekst za beogradski nedjeljnik NIN, u kojem analizira dvije godine rata u Gazi, arapsku ravnodušnost i zapadno licemjerje prema palestinskom pitanju. Portal Sandžak Danas u cjelosti prenosi ovaj članak, uz dozvolu autora, zadržavajući njegov originalni sadržaj i ton.

Autor: Rasim Ljajić

Teroristički napad Hamasa od 7. oktobra 2023. godine u Gazi, u kojem je ubijeno oko 1.200 civila i pripadnika bezbjednosnih snaga Izraela, a 250 ljudi zarobljeno i odvedeno kao taoci, bio je casus belli za novi rat. Izrael je već vodio četiri vojna pohoda na Gazu – 2008, 2012, 2014. i 2021. godine.

Ovoga puta Benjamin Netanjahu iskoristio je Hamas kao povod za brutalnu odmazdu, prije svega prema Palestincima u Gazi, ali i na Zapadnoj obali.

Još u martu 2019. izraelski premijer izjavio je: „Svako ko želi da osujeti uspostavljanje palestinske države mora podržati jačanje i prebacivanje novca Hamasu.“ Predsjednik države Isak Hercog, izjavom da „nema nevinih u Pojasu Gaze“, jasno je nagovijestio da će se rat voditi više protiv tamošnjih civila nego protiv Hamasa.

Za one manje upućene – Pojas Gaze dugačak je 41 kilometar, širok 10 kilometara, na njemu živi oko dva miliona ljudi i predstavlja jednu od najnaseljenijih oblasti na svijetu.

Do dana današnjeg niko sa sigurnošću ne može tvrditi šta je Hamas želio da postigne ovim napadom. Posebno ako se zna da je rat protiv Izraela, u ovim okolnostima, zapravo borba „praćke i tenka“.

Moguće je da je namjera bila da se zaboravljeno palestinsko pitanje vrati na međunarodnu scenu. Možda da se zaustavi proces normalizacije odnosa arapskih zemalja, prije svih Saudijske Arabije, sa Izraelom. Vrlo vjerovatno da je Hamas otmicom izraelskih civila htio da izdejstvuje razmjenu za 4.500 Palestinaca koji se nalaze u izraelskim zatvorima. Ili pak da sebe legitimizira kao jedinog pregovarača pred međunarodnom zajednicom.

Šta god da je u pitanju, sa moralnog, političkog ili vjerskog aspekta, radi se o neprihvatljivom i krajnje kontraproduktivnom činu. U konačnom, ljudi se u politici ne vrednuju po namjerama, već po posljedicama.

A posljedice su katastrofalne – preko 65.000 ubijenih Palestinaca, od čega 70% čine žene, djeca i starci. Tu su i desetine hiljada ranjenih, protjeranih, kao i razorena infrastruktura u Pojasu Gaze.

UN komisija za istragu (COI) iznijela je 16. septembra ove godine zaključak da je Izrael počinio genocid u Gazi, navodeći i „izjave zvaničnika“ kao direktan dokaz genocidne namjere.

Netanjahu je imao i lični razlog za otpočinjanje novog rata u Gazi. Prije toga već je bio suočen sa desetinama hiljada ljudi na ulicama koji su protestovali protiv njegove autokratske i neuspješne vladavine. Zbog korupcionaških skandala više je vremena provodio u sudnici nego u premijerskom kabinetu. Svoj opstanak na vlasti jednostavno je izjednačio sa svojom slobodom.

U ratu sa „tradicionalnim neprijateljem“ Netanjahu je vidio spas. Naročito kada dobijete direktan povod za odmazdu. Napoleon je govorio: „Kad protivnik pravi greške, ne smetaj mu.“

Izraelska vlada, ali i dobar dio međunarodne javnosti pokušali su da stvore percepciju da je palestinsko-izraelski sukob započeo 7. oktobra 2023, zanemarujući uzroke ovog problema i posljedice višedecenijske represije koju su izraelske vlade, i desničarske i ljevičarske, sprovodile prema Palestincima.

Naime, prije više od 100 godina, tačnije 1917, Velika Britanija – koja je tada upravljala Palestinom – obećala je cionističkom pokretu državu na mjestu gdje su više od 90% stanovništva činili palestinski Arapi.

Do 1947. broj jevrejskih stanovnika povećao se na 33%, ali su bili vlasnici samo 6% zemlje. Danas Izrael kontroliše 78% teritorije Palestine. Preostalih 22% podijeljeno je na okupiranu Zapadnu obalu, opkoljenu Gazu i Istočni Jerusalim.

I tih 22% je, za Netanjahua, previše. On želi Palestinu bez Palestinaca – teritoriju bez Arapa. Ili, u najboljem slučaju, sa onoliko Arapa koliko su u demografskom i političkom smislu tek statistička manjina.

Ovaj rat pokazao je da ni to nije konačan cilj, već stvaranje „Velikog Izraela“, od Eufrata u Iraku do Nila u Egiptu. Od početka sukoba u Gazi, izraelska vojska intervenisala je u Libanu, Siriji, Jemenu, Iranu i Kataru, a sve pod istim izgovorom da “juri terorističke organizacije i njihove vođe”. Bez ikakvih reakcija ili osuda zbog kršenja međunarodnog prava. Samo je Izraelu to dozvoljeno, drugi bi već bili bombardovani.

Vlada u Tel Avivu računa na svoju vojnu, ekonomsku i političku superiornost u odnosu na susjede. I, što je najvažnije, računa na moćne saveznike u svijetu – prije svih na SAD. Samo za godinu dana Amerika je isporučila Izraelu vanredne pomoći u vrijednosti 17,9 milijardi dolara. Naravno, Tramp to ne radi iz nekakvih moralnih ili emocionalnih razloga već zbog tretiranja Izraela kao strateškog, ključnog i pouzdanog saveznika na Bliskom istoku.

Zbog toga Izrael može da vodi rat sa Palestincima, koji ga na dnevnom nivou košta 269 miliona dolara. A još stiže i politička podrška sa mnogih međunarodnih adresa. Sa drugih dolazi glasna šutnja. Što je za Netanjahua sasvim dovoljno.

Ursula fon der Lajen vrlo je gorljiva kada je u pitanju rusko-ukrajinski rat, ali ne i kada treba osuditi Izrael. Prvo je popularno, drugo je rizično – za rejting, naravno.

Zbog svega toga, palestinsko pitanje gurnuto je pod tepih. Od jednih su zaboravljeni, od drugih napušteni, od trećih otpisani. Arapi su sve ravnodušniji, a Zapad sve licemjerniji.

Ujedinjene nacije i druge multilateralne organizacije ostaju impotentne. Od 1948. do danas, u Generalnoj skupštini i Savjetu bezbjednosti UN donijete su 484 rezolucije posvećene palestinskom pitanju. Nijedna nije implementirana.

Nažalost, sudbina Palestinaca nije više moralno pitanje za svijet, niti otvorena rana za Arape. Prije bi se moglo reći da za mnoge postaje teret. Nemoć, neznanje i nezainteresovanost arapskih režima poprimaju hronični karakter.

Više je propalestinskih protesta održano u Španiji ili Irskoj nego u mnogim arapskim zemljama. Na zločine i dešavanja u Gazi uglavnom se reaguje saopštenjima u kojima se pazi da se ne uvrijedi Izrael i ne naljuti Tramp.

Arapski vladari, i republikanski i monarhijski, kao i većina drugih muslimanskih lidera, tretiraju Palestince kao „siromašne rođake sa sela”.

Zbog vlastite javnosti i straha od novog „Arapskog proljeća“, trude se da ostave utisak empatije i solidarnosti sa Palestincima – ali da to ne bude nauštrb ekonomske, trgovinske i svake druge saradnje sa Izraelom, i naročito SAD.

I mnogo prije rata u Gazi, arapski režimi (izuzev Katara) značajno su smanjili, a neki i ukinuli pomoć za finansiranje Palestinske samouprave, na šta su se obavezali.

Na nedavnom zasjedanju Generalne skupštine UN, tokom govora Benjamina Netanjahua, skoro dvije trećine delegacija napustilo je salu u znak protesta. Ali ne i delegacije Bruneja, Džibutija, UAE, Maroka, Malija, Albanije, Gvineje, Azerbejdžana, Bangladeša i Bahreina – dakle, arapskih i muslimanskih zemalja.

Izrael trenutno ima diplomatske odnose sa šest arapskih država (Egipat, Jordan, UAE, Maroko, Bahrein i Sudan). Namjera Tel Aviva je da normalizuje odnose sa što više arapskih zemalja bez spominjanja palestinskog pitanja kao uslova za tu normalizaciju.

Prije nepuna tri mjeseca Egipat je potpisao gasni sporazum sa Izraelom u vrijednosti od 35 milijardi dolara. Trgovina sa drugim zemljama na Bliskom istoku odvija se istim intenzitetom, paralelno sa genocidom koji se vrši u Gazi.

Za to vrijeme arapski vladari šalju humanitarnu pomoć, a vlade zapadnih zemalja „peru“ svoju savjest priznanjem Palestine. Međutim, prestanak ubijanja je sada važniji od simboličnog priznanja. Evropa za to nema snage, SAD nema volje, a Arapi ni jedno ni drugo.

Britanski novinar Džonatan Kuk s pravom konstatuje: „Palestinci su ogledalo u kojem se vidi sav cinizam Zapada. Zato Zapad toliko mrzi to ogledalo.“

Vrhunac zapadnog licemjerja ogleda se u sporazumu o rješenju krize u Gazi, koji su nedavno postigli Donald Tramp i Benjamin Netanjahu. U prevodu, dogovor o Palestini – bez Palestinaca. To nije novi prijedlog – stari ultimatum. Ako Palestinci prihvate plan – džaba su ginuli. Ako ne prihvate plan – i dalje će ginuti. Oni mogu da biraju samo između lošeg i goreg. Tako je bilo sa svim dosadašnjim pokušajima i mirovnim ne(sporazumima).

Kako je svojevremeno zaključio južnoafrički biskup i nobelovac Dezmond Tutu: „Izrael neće pronaći sigurnost kroz ugnjetavanje Palestinaca. Nepravda nikada ne može donijeti mir.”

Kriminalac iz Sarajeva priznao: Htio sam reketirati Halida, ali me njegov odgovor slomio

0

Sarajevo – Legendarni pjevač narodne muzike Halid Bešlić, koji je nedavno preminuo u 72. godini nakon kratke, ali teške bolesti, iza sebe nije ostavio samo bezvremenske pjesme, već i brojne priče o svojoj ljudskosti, dobroti i skromnosti. Jedna od njih posljednjih dana ponovo je izazvala lavinu emocija na društvenim mrežama – ispovijest poznatog sarajevskog momka Mirze Hatića, koji je svojevremeno pokušao da reketira Bešlića, ali ga je pjevačeva dobrodušnost razoružala.

Na TikToku se pojavio snimak u kojem Mirza Hatić, poznat po burnom životu i kriminalnoj prošlosti, otvoreno priznaje da je nekada došao ispred Halidovog hotela s namjerom da od njega iznudi novac.

„U to vrijeme sam se bavio svakakvim stvarima… Znao sam da je Halid održao koncert i da ima para. Došao sam ispred njegovog hotela da tražim novac. On me pogleda i kaže: ‘Pomoći ću ti, druže, reci koliko ti treba.’ Mislio je da prosim! Mene je tada bilo stid i otišao sam kući. Nisam mu uzeo ništa“, ispričao je Hatić u videu koji se brzo proširio internetom.

Njegova ispovijest izazvala je ogromnu pažnju javnosti, jer pokazuje koliko je Halid Bešlić bio čovjek širokog srca, uvijek spreman pomoći drugome, pa makar i onda kada mu je pred njim stajao neko s lošim namjerama.

Reakcije korisnika društvenih mreža bile su burne i emotivne. Mnogi su u komentarima istakli da ova priča najbolje oslikava veličinu Halidovog karaktera – čovjeka koji nije znao da mrzi i koji je čak i u susretu s kriminalcem pokazao ljudskost i razumijevanje.

„Samo Halid može da natjera nekoga poput Mirze Hatića da se postidi. Bio je čovjek koji zrači dobrotom i kojeg su svi voljeli“, jedan je od komentara ispod snimka.

Halid Bešlić ostaće upamćen ne samo kao jedan od najvećih pjevača s ovih prostora, već i kao čovjek koji je uvijek pomagao drugima, bez reklame i pompe. Brojni svjedoci iz Sarajeva i šire regije sjećaju se njegovih humanitarnih gestova, pomoći bolesnima, studentima i siromašnima – ali i njegove topline i iskrenog osmijeha kojim je otvarao vrata svakome ko bi mu prišao.

„Bio je čovjek na djelu, a ne na riječima“, govorio je često o sebi – i upravo tako će ga pamtiti čitav Balkan.