Sinoć oko 23 sata u mestu Prijevor, na magistralnom putu između Ovčar Banje i Čačka, dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubio Stevan V. (31) iz Ljubića. Nesreća se dogodila kada je njegov automobil marke „audi“ prešao u suprotnu traku i direktno se sudario sa „folksvagenom“ kojim je upravljao dvadesetogodišnji N. P.

Prema prvim informacijama sa lica mjesta, „audi“ se kretao iz pravca Ovčar Banje ka Čačku, a pretpostavlja se da je do sudara došlo usljed neprilagođene brzine i klizavog kolovoza. Od siline udara, Stevan je preminuo na licu mjesta, dok je N. P. zadobio teške tjelesne povrede. On je kolima Hitne pomoći prebačen u Opštu bolnicu u Čačku, gdje mu je ukazana pomoć.

Jedan od očevidaca ispričao je za RINU da je samo nekoliko minuta prije tragedije vidio „audi“ kako prolazi pored njega nenormalnom brzinom.
– Put je bio mokar i klizav. Kilometar dalje naišao sam na mjesto nesreće. Vidio sam aktivirane vazdušne jastuke i oštećena vozila. Rekao sam ljudima da odmah pozovu policiju i Hitnu pomoć. Poslije sam saznao da je vozač poginuo na licu mjesta. Strašno je kada mlad život tako naglo prestane – ispričao je svjedok.

Na licu mjesta uviđaj su obavili pripadnici policije i dežurni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Čačku. Naložena je obdukcija tijela stradalog mladića, kao i vanredni tehnički pregled oba vozila. Policija nastavlja istragu kako bi se utvrdile sve okolnosti ove tragedije.

Crna Gora je konačno počela da se obračunava sa jednom od najopasnijih društvenih pošasti – lažnim diplomama. Prema informacijama Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, samo tokom 2023, 2024. i prvih osam mjeseci ove godine podnijeto je čak 90 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikovanje obrazovnih isprava. Ove brojke jasno pokazuju da je problem rasprostranjen i ozbiljan, ali i da država odlučnije reaguje nego ikad prije.

Od početka 2025. godine Ministarstvo je predalo 24 nove krivične prijave:

• četiri zbog sumnje u falsifikate stranih diploma osnovnog obrazovanja,

• 15 zbog sumnje u falsifikovane isprave srednjeg obrazovanja,

• dvije prijave odnose se na falsifikate na nivou visokog obrazovanja.

Najviše prijava podnijeto je 2024. godine – ukupno 38. Te godine čak 31 slučaj odnosio se na lažne diplome srednjeg obrazovanja.

U 2023. godini Ministarstvo je podnijelo 28 prijava, od čega 14 za inostrane srednjoškolske diplome i 14 za falsifikovane visokoškolske isprave. Posebno zabrinjava što je 11 spornih diploma poteklo sa državnih fakulteta, dok su tri izdate u privatnim ustanovama.

Podaci takođe otkrivaju da je broj stranih diploma koje se priznaju u Crnoj Gori vrlo visok i može ozbiljno da poremeti domaće tržište rada. Samo u 2024. godini ENIC/NARIC centar priznao je 1.690 inostranih diploma iz regiona, što predstavlja više od 32% u odnosu na diplome izdate na crnogorskim visokoškolskim ustanovama.

Prema podacima MONSTAT-a, u Crnoj Gori je tokom iste godine diplomiralo 2.241 student osnovnih studija, 598 specijalista, 686 mastera i 23 doktora nauka – ukupno 3.548 diplomiranih.

A šta je sa Srbijom?

Crnogorski slučaj pokreće jedno ozbiljno pitanje – kada će se ista odlučnost pokazati i u Srbiji? Godinama unazad u javnosti kruže priče o sumnjivim diplomama, naročito iz inostranstva, kao i o privatnim univerzitetima i fakultetima koji se dovode u vezu sa trgovinom znanjem i titulama.

Ako Crna Gora, sa znatno manjim brojem stanovnika i obrazovnih institucija, uspijeva da otvara desetine slučajeva godišnje, zbog čega Srbija još uvijek ćuti? Zar nije krajnje vrijeme da se i kod nas preispita vjerodostojnost diploma i zaštiti dignitet obrazovanja, ali i građani koji pošteno uče i rade?

Dok Crna Gora podnosi prijave i pred sud stavlja falsifikatore, Srbija i dalje ostavlja otvoreno pitanje: koliko nas u državnoj upravi, zdravstvu, školstvu i pravosuđu sjedi sa kupljenim, a ne zarađenim diplomama?

Svečanim otvaranjem izložbe “Biserje Bošnjaka” i akademijom u Kulturnom centru Novi Pazar započelo je obilježavanje Dana Bošnjaka u Srbiji. Tim povodom, u skladu sa zakonom i praksom, sutrašnji dan biće neradni za pripadnike bošnjačke nacionalne zajednice.

Organizator manifestacije je Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV), koje je pozvalo sve obrazovne ustanove u kojima se nastava izvodi i na bosanskom jeziku da jedan čas posvete izučavanju nacionalnih simbola, historije i značaja ovog datuma. Cilj je, poručuju iz Vijeća, dodatno jačanje svijesti kod mladih o očuvanju jezika, kulture i tradicije.

Na svečanosti su prisustvovali predstavnici kulturnog, obrazovnog, vjerskog i političkog života Sandžaka i regiona. Iz Novog Pazara je poručeno da Dan Bošnjaka ima neizbrisivo mjesto u historiji naroda, jer se vezuje za Prvi bošnjački sabor održan 1993. godine, kada je donesena odluka o vraćanju historijskog imena Bošnjak, umjesto tadašnjeg etnonima “Musliman”.

• – Mi nismo došli niotkuda niti planiramo da idemo bilo gdje. Naš jezik, ime i kultura su stvarnost koju niko ne može osporiti. Neka prestanu da nas dotiču izjave onih koji šire nered i negiraju naše postojanje – izjavio je predsjednik BNV-a Fuad Baćićanin.

On je podsjetio da je Vijeće, osnovano 1991. godine, najviše političko i predstavničko tijelo Bošnjaka u Srbiji i da ostaje opredijeljeno da štiti i razvija nacionalni identitet u skladu sa Ustavom i zakonima.

Sa svečane akademije upućene su i kritike na račun Državnog univerziteta u Novom Pazaru, gdje je, kako je rečeno, došlo do “aktivnog progona bošnjačke intelektualne elite”. Istaknuto je da su pojedini programi ostali bez ijednog bošnjačkog predavača, da je bosanski jezik uklonjen iz nastavnih planova, a profesori koji su od osnivanja radili na Univerzitetu više nisu dio akademskog kadra.

• – Borba za djelotvorno učešće Bošnjaka u javnom životu neće prestati sve dok to pravo u potpunosti ne ostvarimo. Naš narod neće odustati od identiteta i jednakosti na prostoru cijelog regiona – poručeno je sa akademije.

Dan Bošnjaka nije samo sjećanje na historijske odluke već i podsjetnik na neprekidnu borbu za ravnopravnost, jezik, kulturu i dostojanstvo. Poruka iz Novog Pazara bila je jasna – Bošnjaci ostaju čvrsto posvećeni očuvanju svog identiteta, sigurni da njihova borba pripada i prošlosti i budućnosti.

Njemački političar Jens Spahn (CDU), vođa parlamentarne skupine Unije, pokrenuo je žestoku raspravu o budućnosti građanskog doplatka (Bürgergeld). Njegov prijedlog predviđa radikalne rezove: oni koji odbiju ponuđeni posao više ne bi imali pravo na bilo kakvu socijalnu pomoć, a uz to bi se smanjile i subvencije za stanarinu i grijanje.

Spahn je u intervjuima za njemačke medije naglasio da je ovo pitanje “pravednosti” i da država ne može beskonačno financirati one koji odbijaju raditi.
– Oni koji mogu raditi, a odbiju posao, ne bi trebali primati Bürgergeld u budućnosti. Ako netko svjesno kaže “ne” radnom mjestu, time pokazuje da mu ne treba podrška države – poručio je Spahn, naglasivši da u ugostiteljstvu, dostavi i sektoru logistike trenutno postoje tisuće slobodnih radnih mjesta.

Posebno je kritičan prema subvencijama za stanarinu i troškove grijanja. Do sada su, barem u prvoj godini, one u potpunosti pokrivane – bez obzira na to jesu li razumne ili previsoke.
– Ova uredba mora nestati. Standardna stopa socijalne pomoći može ostati, ali troškove stanovanja i grijanja moramo dovesti u realne okvire – izjavio je političar CDU-a.

Njemački mediji poput Die Zeit i Südkuriera navode da bi ovo moglo značiti stroga ograničenja na subvencije za najam, što bi najviše pogodilo stanovnike u velikim gradovima. Kritičari, poput lista taz, upozoravaju da se rezovima ne rješava problem stanovanja, već samo povećava pritisak na siromašne.

Unutar vlade vladaju ozbiljni prijepori. SPD odbija potpuno ukidanje pomoći i upozorava da bi takvi potezi mogli izazvati socijalnu krizu. Međutim, Spahn tvrdi da su izdaci za Bürgergeld već premašili 50 milijardi eura i da rastu bez kontrole.

U javnim debatama CDU/CSU ističu potrebu za “novom pravednošću”, dok ljevica upozorava da politika kazne neće riješiti strukturne probleme tržišta rada i stanovanja.

U raspravu se uključio i bivši čelnik SPD-a Franz Müntefering, koji smatra da Njemačka mora ići dalje – uključujući i povećanje dobi za odlazak u mirovinu. Podsjetio je da je još 2006. uveo produženje radnog vijeka sa 65 na 67 godina, te naglasio da se bez reformi mirovinski i socijalni sistem ne mogu održati.

Njemačka jesen donosi žestoku debatu: između zahtjeva za štednjom i rezovima koje predvodi CDU, i upozorenja o mogućim posljedicama koje dolaze iz SPD-a i ljevice. Budućnost Bürgergeld-a postaje jedno od ključnih pitanja njemačke politike i društva.