Njemački političar Jens Spahn (CDU), vođa parlamentarne skupine Unije, pokrenuo je žestoku raspravu o budućnosti građanskog doplatka (Bürgergeld). Njegov prijedlog predviđa radikalne rezove: oni koji odbiju ponuđeni posao više ne bi imali pravo na bilo kakvu socijalnu pomoć, a uz to bi se smanjile i subvencije za stanarinu i grijanje.

Spahn je u intervjuima za njemačke medije naglasio da je ovo pitanje “pravednosti” i da država ne može beskonačno financirati one koji odbijaju raditi.
– Oni koji mogu raditi, a odbiju posao, ne bi trebali primati Bürgergeld u budućnosti. Ako netko svjesno kaže “ne” radnom mjestu, time pokazuje da mu ne treba podrška države – poručio je Spahn, naglasivši da u ugostiteljstvu, dostavi i sektoru logistike trenutno postoje tisuće slobodnih radnih mjesta.

Posebno je kritičan prema subvencijama za stanarinu i troškove grijanja. Do sada su, barem u prvoj godini, one u potpunosti pokrivane – bez obzira na to jesu li razumne ili previsoke.
– Ova uredba mora nestati. Standardna stopa socijalne pomoći može ostati, ali troškove stanovanja i grijanja moramo dovesti u realne okvire – izjavio je političar CDU-a.

Njemački mediji poput Die Zeit i Südkuriera navode da bi ovo moglo značiti stroga ograničenja na subvencije za najam, što bi najviše pogodilo stanovnike u velikim gradovima. Kritičari, poput lista taz, upozoravaju da se rezovima ne rješava problem stanovanja, već samo povećava pritisak na siromašne.

Unutar vlade vladaju ozbiljni prijepori. SPD odbija potpuno ukidanje pomoći i upozorava da bi takvi potezi mogli izazvati socijalnu krizu. Međutim, Spahn tvrdi da su izdaci za Bürgergeld već premašili 50 milijardi eura i da rastu bez kontrole.

U javnim debatama CDU/CSU ističu potrebu za “novom pravednošću”, dok ljevica upozorava da politika kazne neće riješiti strukturne probleme tržišta rada i stanovanja.

U raspravu se uključio i bivši čelnik SPD-a Franz Müntefering, koji smatra da Njemačka mora ići dalje – uključujući i povećanje dobi za odlazak u mirovinu. Podsjetio je da je još 2006. uveo produženje radnog vijeka sa 65 na 67 godina, te naglasio da se bez reformi mirovinski i socijalni sistem ne mogu održati.

Njemačka jesen donosi žestoku debatu: između zahtjeva za štednjom i rezovima koje predvodi CDU, i upozorenja o mogućim posljedicama koje dolaze iz SPD-a i ljevice. Budućnost Bürgergeld-a postaje jedno od ključnih pitanja njemačke politike i društva.

Više stotina građana Novog Pazara učestvovalo je u protestu “Sačuvajmo univerzitet”, koji su organizovali studenti u blokadi Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP). Glavni zahtjev okupljenih bio je uvođenje prinudne uprave i ostavka aktuelne rektorke Zane Dolićanin sa njenim saradnicima.

Na skupu su se obratili studenti, ali i profesori okupljeni u udruženju “Slobodni DUNP”. Među njima su i nastavnici kojima od 1. oktobra ističu ugovori i koji više neće biti angažovani na univerzitetu.

Profesori su izrazili ponos na svoje studente i poručili im da istraju u borbi za budućnost univerziteta. „Nema predaje! Uskoro ćemo ovdje slaviti pobjedu i povratak dostojanstva našem univerzitetu,“ poručili su sa bine.

Nakon okupljanja ispred DUNP-a, kolona se kretala Prvomajskom ulicom do Trga Srđana Aleksića, gdje su održani govori. Protest je nastavljen performansima ispred Osnovne škole “Bratstvo” i kod autobuske stanice, što je okupljanju dalo dodatnu simboliku. Tokom protesta nizali su se govori koji su jasno artikulisali zahtjeve studenata i profesora:

• „Ovo je borba za istinu i pravdu. Nema opravdanja da ćutimo dok propada univerzitet.“

• „Univerzitet je budućnost naše djece i ovog grada. Ako ste neutralni u vremenu nepravde, vi ste na strani onih koji je čine.“

• „Ako je borba iskrena, Zana – podnesi ostavku!“

• „Prinudna uprava je naš najveći zahtjev i jedini izlaz iz katastrofalne situacije.“

Okupljeni su optužili sadašnje rukovodstvo DUNP-a da je napadalo studente i građane, dostavljalo lažne informacije i stvorilo atmosferu nepovjerenja. „Ova uprava ne zaslužuje da vodi univerzitet,“ poručili su govornici.

Posebno je naglašeno da se borba ne vodi samo za pozicije, već za budućnost obrazovanja u Novom Pazaru. „Ako je interes države da unazadi obrazovanje u Novom Pazaru, onda smo mi protiv takvog interesa države,“ rečeno je na protestu.

Okupljeni su u više navrata skandirali „Prinudna uprava!“ i jasno stavili do znanja da je to jedini put ka rješavanju krize. „Univerzitet pripada onima koji su ga gradili znanjem i radom, a ne onima koji ga uništavaju,“ poruka je kojom je završen skup.

Novi Pazar – Akademski plenum uputio je javni zahtjev rektorki Državnog univerziteta u Novom Pazaru, Zani Dolićanin, da objasni kako je 1994. godine, sa samo 16 godina, upisala Medicinski fakultet u Prištini. Ukoliko to ne može da dokaže, plenum zahtijeva njenu momentalnu ostavku.

U saopštenju se navodi da je Akademski plenum priložio kopiju diplome koju je Dolićanin stekla 2001. godine na Medicinskom fakultetu u Prištini. Dokument pokazuje da je rođena 1978. godine, fakultet upisala 1994, a završila ga 2000. sa prosjekom 9,7, te diplomirala kao doktor medicine u 22. godini života.

Zašto nije pisano o „čudu od djeteta“?

• „Pretražili smo medije iz devedesetih godina u potrazi za člancima o ovom čudu od djeteta, ali ih nismo pronašli. Zato pitamo – kako je moguće da niko tada nije pisao o izuzetno nadarenoj Zani Dolićanin, možda i najvećem mladom umu Srbije i Jugoslavije?“, stoji u saopštenju plenuma.

Plenum postavlja i pitanje zašto vlasti, koje su imale uvid u njen dosije tokom procesa akreditacije univerziteta, nikada nisu isticale ovaj navodni izvanredan uspjeh.

Akademski plenum smatra da su upravo potezi rektorke Dolićanin doveli Državni univerzitet u Novom Pazaru do ivice gašenja. Zbog toga su studenti za večeras najavili protest u centru Novog Pazara.

• „Pozivamo rektorku da prije protesta podnese ostavku i spasi univerzitet od potpunog urušavanja“, naveli su iz plenuma.

Zana Dolićanin potiče iz akademske porodice. Njen otac, Ćamil Dolićanin, bio je prvi rektor Državnog univerziteta u Novom Pazaru. Nakon studija i magistarskog rada na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu, doktorirao je u Prištini i tamo gradio akademsku karijeru sve do osnivanja DUNP-a 2006. godine.

Prema dostupnim podacima, Zana je srednju školu završila u Novom Pazaru, pri čemu je preskočila treći i četvrti razred, a potom otišla na studije medicine u Prištinu. POgledajte diplomu ispod teksta.