Austrija otvorila jedan od najdužih tunela na svijetu: Put ka Jadranu kraći i do dva sata

0

Austrija je ovih dana načinila jedan od najvećih infrastrukturnih iskoraka u svojoj savremenoj historiji – svečano je otvoren željeznički tunel Koralm, dug čak 33 kilometra, koji predstavlja ključni dio nove brze željezničke veze između Graza i Klagenfurta.

Riječ je o jednom od najdužih željezničkih tunela na svijetu, izgrađenom ispod planinskog masiva Koralp, kroz koji će vozovi saobraćati brzinom do 250 kilometara na sat. Zahvaljujući ovom projektu, vrijeme putovanja između Graza i Klagenfurta skraćeno je sa dosadašnja tri sata na svega 40 minuta. Otvaranjem tunela, značajno je ubrzana i veza između Beča i Klagenfurta, koja sada preko Graza traje oko dva i po sata, što je više od sat vremena kraće nego ranije. Austrijski dnevnik Kleine Zeitung zabilježio je kompletno putovanje novom trasom, uključujući prolazak kroz tunel, koji traje približno deset minuta, što dodatno svjedoči o tehnološkom i inženjerskom dostignuću ovog projekta.

Prvoj svečanoj vožnji prisustvovali su najviši državni zvaničnici Austrije – predsjednik Alexander Van der Bellen, kancelar Christian Stocker i vicekancelar Andreas Babler, naglašavajući politički i strateški značaj projekta. Voz je iz Graza krenuo u 11 sati, a u Klagenfurt stigao u 11:38, dok će redovni putnički saobraćaj započeti u nedjelju. Interesovanje građana je ogromno – za prve dane već je rezervisano više od 5.500 karata. Tunel Koralm dio je mnogo šireg projekta modernizacije željezničke infrastrukture, koji je započet još 1995. godine, a obuhvata i izgradnju novog željezničkog čvorišta Weststeiermark, kao i modernizaciju regionalnih stanica.

Ovaj projekat ima i snažan međunarodni značaj, jer će putovanja prema Trstu i Veneciji biti skraćena za više od dva sata, čime se dodatno jača uloga luke Trst i unapređuju veze centralne Evrope sa Jadranskim morem. Prema ocjenama austrijskih vlasti, tunel Koralm ne predstavlja samo saobraćajni objekat, već stratešku saobraćajnu arteriju koja Austriju još snažnije povezuje s Jadranom i južnom Evropom, otvarajući novo poglavlje u evropskom željezničkom saobraćaju.

Novopazarski studenti prvi kolektivni dobitnici nagrade „Vitez poziva“ /VIDEO/

0
Novopazarski studenti prvi kolektivni dobitnici nagrade „Vitez poziva“ /VIDEO/

Na Trgu republike u Beogradu, ispred Narodnog pozorišta, sinoć je uručena prestižna nagrada „Vitez poziva“, a ovogodišnja dodjela ušla je u historiju po više osnova. Po prvi put od osnivanja nagrade, priznanje je dodijeljeno i jednom kolektivu – studentima iz Novog Pazara, koji su nagrađeni za istrajnost, građanski otpor i društveni angažman tokom višemjesečnih blokada.

Istovremeno, ovo je i prvi put nakon 19 godina da se ceremonija nije održala u zgradi Narodnog pozorišta, jednog od suosnivača nagrade zajedno s Ligom eksperata – LEX. Umjesto zatvorenog prostora, dodjela je održana na otvorenom, što su mnogi protumačili kao snažnu simboličku poruku o odnosu institucija prema građanskom otporu i slobodi izražavanja.

Kolektivnu nagradu studentima iz Novog Pazara uručio je advokat i osnivač LEX-a Božo Prelević, a u ime studenata prisutnima se obratila Emina Spahić. U emotivnom govoru naglasila je da priznanje ne doživljavaju kao lični uspjeh, već kao zajedničku pobjedu građana i studenata.

– Ova nagrada ne pripada samo nama. Ona pripada svim građanima koji su mjesecima bili uz nas, na ulicama, po kiši i hladnoći, i davali nam snagu da izdržimo 11 mjeseci potpune blokade. Bez njih, ovo ne bi bilo moguće – poručila je Spahić.

Osim kolektivnog priznanja studentima iz Novog Pazara, nagradu „Vitez poziva“ dobili su i pojedinci koji su se, prema ocjeni žirija, istakli profesionalnim integritetom i javnim angažmanom. Među njima su aktivista Lokalnog fronta Predrag Voštinić, europarlamentarka Irena Joveva, bivša predsjednica Ustavnog suda Srbije Vida Petrović Škero, sutkinja Višeg suda Ksenija Marić, profesor Fakulteta dramskih umjetnosti Miloš Pavlović te bivša dekanica Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović.

Vida Petrović Škero u svom obraćanju podsjetila je da su oni koji su godinama bili domaćini ove nagrade sada zatvorili vrata „svog nacionalnog Narodnog pozorišta“, baš kao što su ih, kako je rekla, ranije zatvarali i vlastitim zaposlenima.

Natalija Jovanović izjavila je da je ponosna što se nalazi ispred „hrama kulture i simbola građanske Srbije“, ističući da je osjećaj ponosa koji osjeća jednak dubini prezira prema aktuelnom režimu.

Europarlamentarka Irena Joveva obratila se prisutnima putem video-linka, poručivši da javne institucije ne smiju biti privatno vlasništvo političkih struktura, te da kultura, sloboda i dostojanstvo ne smiju biti taoci vlasti.

Profesor Miloš Pavlović istakao je da je ulica danas jedino mjesto na kojem se „stoji uspravno i vodi borba za istinu, pravdu i budućnost“, dok je Predrag Voštinić ocijenio da se uprava Narodnog pozorišta „zaključala u kancelarije“, čime je, kako je rekao, barem nestalo pretvaranja u odnosima između vlasti i građana.

Ceremonija je završena pozivom studenata da se u subotu, 21. decembra, u Novom Pazaru održi veliki građanski skup, na koji su pozvali sve ljude da dođu i pruže podršku borbi za slobodu, pravdu i dostojanstvo. Na samom početku dodjele, glumci Narodnog pozorišta otpjevali su Himnu slobodi, dodatno naglasivši simboliku večeri. Kako je navedeno u obrazloženju žirija, nagrada „Vitez poziva“ dodjeljuje se pojedincima i kolektivima koji svojim djelovanjem potvrđuju profesionalni integritet, društvenu odgovornost i autoritet u javnom prostoru.

„Kupio je stan u Beogradu na njeno ime“: Bivša supruga Dženana Lončarevića progovorila o 15 godina paralelnog života i borbi za djecu

0

Razvod pjevača Dženana Lončarevića i njegove dugogodišnje supruge Samire i dalje izaziva veliku pažnju javnosti, naročito nakon njenih otvorenih i emotivnih ispovijesti o braku, imovini i, kako tvrdi, paralelnom životu koji je trajao čak 15 godina. Samira i Dženan Lončarević u braku su dobili dva sina, a vijest o njihovom razvodu prošle godine iznenadila je javnost. Ubrzo su se pojavile tvrdnje da je pjevač godinama živio sa drugom ženom u Beogradu, s kojom navodno ima i dvoje djece, dok je istovremeno održavao bračnu zajednicu u Prijepolju.

Samira je u ranijim izjavama za medije priznala da je saznanje o paralelnoj vezi doživjela kao potpuni šok. Kako je rekla, nije mogla da vjeruje da je njen suprug punih 15 godina imao ljubavnicu, jer je, kako navodi, tog čovjeka iskreno voljela i nije joj bilo jasno kako je takav život mogao da vodi u tajnosti. Istakla je i da je do nje dolazila informacija da je Dženan dobio dijete sa ženom s kojom živi u Beogradu, ali da to lično nije vidjela, niti želi da tvrdi nešto za šta nema direktne dokaze.

Posebno težak dio priče, prema njenim riječima, nije emotivne, već egzistencijalne prirode. Samira tvrdi da se nakon 25 godina braka suočila sa strahom da bi mogla ostati bez krova nad glavom, jer je, kako navodi, gotovo sva imovina koju je pjevač sticao tokom braka vođena na imena drugih osoba.

Navela je da je kuća u kojoj trenutno boravi formalno upisana pola na Dženana, a pola na njegovog brata, zbog čega njoj, prema važećim papirima, pripada tek četvrtina, iako su zajedno gradili život više od dvije decenije. Dodala je i da je pjevač u međuvremenu kupio stan u Beogradu i upisao ga na ime druge žene, kako ona, kako tvrdi, ne bi mogla da polaže pravo ni na šta.

Samira kaže da ne strahuje za sebe jer ima posao i primanja, ali da je najveća briga usmjerena na djecu. Prema njenim riječima, na njihovo ime ne vodi se nikakva imovina, zbog čega se osjeća primoranom da se bori kako bi im obezbijedila sigurnu budućnost. Govoreći o odnosima nakon razlaza, navela je da Dženan ima korektan odnos sa sinovima, da ih redovno viđa i da ga djeca vole. Međutim, njihov međusobni odnos je potpuno prekinut. Kako tvrdi, ne komuniciraju od prošlog ljeta, a sav kontakt odvija se isključivo preko advokata. U februaru joj je, kako kaže, zvanično stigla tužba za razvod.

U isto vrijeme, Samira je sve aktivnija na društvenim mrežama, gdje često objavljuje fotografije koje odaju utisak samopouzdanja i smirenosti. Nedavno je pozirala u elegantnoj crnoj haljini sa crvenim karminom, uz kratak opis „Subota“, što su mnogi protumačili kao poruku da, uprkos teškoj situaciji, pokušava da sačuva dostojanstvo i snagu. Iza osmijeha na fotografijama, kako sama poručuje kroz svoje izjave, vodi se ozbiljna borba – ne zbog javnosti i senzacije, već zbog djece i njihove budućnosti.

Arhivska fotografija koja diže prašinu: “Ljubav” Cece i pripadnika Zemunskog klana

0

Godinama su kružile glasine i spekulacije o navodnim ljubavnim vezama folk pevačice Svetlane Cece Ražnatović sa pojedinim pripadnicima Zemunskog klana. Nakon atentata na premijera Zorana Đinđića 2003. i policijske akcije “Sablja”, Ceca je bila uhapšena zbog sumnje da je skrivala vođe klana i posedovala arsenal oružja. Tokom saslušanja tada je izjavila da ju je Dušan Spasojević “Šiptar”, jedan od vođa Zemunskog klana, zamolio da mu bude alibi za vreme ubistva premijera – tražio je od nje da policiji kaže da je tog dana duže boravio kod nje nego što je stvarno bio. Ceca je posvedoćila da je shvatila da od nje traži alibi za Đinđićev atentat. Ovaj nivo bliskosti (da joj vođa klana traži alibi) dodatno je podstakao nagađanja o prirodi njenog odnosa sa Spasojevićem, iako sama po sebi takva izjava ne potvrđuje emotivnu vezu.

Već tada su mediji i javnost spekulisali o Ceci i “zemuncima”. U istrazi je utvrđeno da je Ceca bila u kontaktu sa Miloradom Ulemekom Legijom i Dušanom Spasojevićem pre i posle atentata. Štaviše, Legija – bivši komandant Jedinice za specijalne operacije i saveznik Zemunskog klana – bio je blizak porodici Ražnatović. Legija je bio kum na Cecinom venčanju sa Arkanom i porodični prijatelj, što je pevačica kasnije i isticala. U jednom intervjuu Ceca je naglasila da “Legija nije kriminalac, on je vojnik”, objašnjavajući da ga zna od njegove 24. godine i da je uvek bio prijatelj njene kuće. Rekla je da “Legija je moj kum, uvek prijatelj kuće i toga ne mogu da se odreknem”, te da prema njenom iskustvu on “nikad nije bio kriminalac”. Takođe je priznala da je članove Zemunskog klana upoznala kada je odlazila u njihovu čuvenu vilu u Šilerovoj ulici. Navela je da je bila u Šilerovoj na dečjem rođendanu Dušana Spasojevića, te da u početku nije znala čime se bave – bili su joj predstavljeni kao “biznismeni”. Prema njenim rečima, smatrala je da je bolje poznavati takve ljude da sutra ne bi došla u situaciju da joj neko otme dete ili je reketira. Ovakva objašnjenja sugerišu da je poricala bilo kakvu romantičnu vezu, predstavljajući svoje druženje sa “zemuncima” kao kombinaciju kumovskih veza, prijateljstva i lične bezbednosti.

Javnost je, ipak, sumnjala da je postojalo nešto više od prijateljstva. U medijima su se povremeno pojavljivale tvrdnje da je Ceca navodno bila u intimnoj vezi sa nekim od vođa Zemunskog klana. Jelena Karleuša, Ceciina dugogodišnja estradna rivalka, otvoreno ju je optuživala za bliskost sa kriminalcima. U novembru 2010. Karleuša je objavila otvoreno pismo u kom je Cecu nazvala “srpskom majkom” mafije i vulgarnim rečnikom je prozvala: “Onda su na red došli ‘zemunci’ i ti na čelu stola, sa sve idiotskim šeširom. Vedrila si i oblačila, narodski – kurila si se sa tim ubicama”*, napisala je Karleuša, dodajući: “Brate, ja ubice u kuću ne puštam, kafu im ne kuvam, ne pušim im! Ubice, bre, i ne poznajem!”. Ove teške optužbe jasno su aludirale na fotografiju Cece u društvu vođa klana (šešir koji pominje upravo je detalj sa te fotografije) i implicirale su da je Ceca “familiarno” i intimno družila sa ubicama. Ceca je zbog tog pisma tužila Karleušu za klevetu, svedočeći na sudu da ju je pismo teško povredilo i nanelo joj “duševni bol”. Na sudu je priznala da se družila sa nekim članovima te grupe, uključujući pokojnog Spasojevića, koji joj je, koliko se seća, samo jednom bio u kući. “Ne stidim se s kim sam se družila, jer to ne znači da radim isto što i oni”, izjavila je Ceca, naglašavajući da je problem u tome što je Karleuša insinuirala mnogo teže stvari – prostituisanje sa kriminalcima. Ceca je odbacila takve kvalifikacije kao laži i izmišljotine kojima joj se kalja ugled. Karleuša je, pak, ostala pri svom “vrednosnom sudu” i navela da će “svaku reč dokazati”, aludirajući da postoje dokazi s kim se sve Ražnatovićeva družila. Ovaj slučaj je pokazao da su medijski rat i lične netrpeljivosti iznele prljav veš u javnost, ali zvanično nije potkrepljen nijedan dokaz da je Ceca počinila krivično delo iz tih odnosa – sama pevačica je priznala poznanstva, ali je kategorički negirala bilo kakvu “ljubavnu vezu” sa kriminalcima, istakavši da poznanstvo ne znači saučesništvo.

Neposredno posle akcije “Sablja”, i jedna bliska prijateljica zemunaca, Aleksandra – Biba Šekularac, dala je intervju u kom je branila i sebe i Cecu od takvih glasina. Ona je 2003. za Kurir izjavila da je bila samo “bliska prijateljica” Milorada Ulemeka i Dušana Spasojevića, a nikako njihova ljubavnica. “Tužiću sve koji su tvrdili da sam im bila ljubavnica”, rekla je Šekularac. Tom prilikom osvrnula se i na spekulacije o Ceci: “Čim se sa nekim malo bolje družiš, odmah ispada da sa njim nešto imaš… Kao i ovo za Cecu da je bila s Legijom u emotivnoj vezi. Nije bila. To je prvo vređanje i njega, jer – kumovi… Istina je da smo se svi družili, išli kod nje kući. Nikakav drugačiji odnos nisu imali, nego baš kao kumovi i prijatelji. Ostala je udovica s decom…”, posvedočila je Aleksandra Šekularac. Prema njenim rečima, Legija je Cecu upoznao sa Spasojevićem i ekipom oko godinu dana pre “Sablje”, i Ceca ih je viđala povremeno – dolazila bi ako treba da peva nekome od njih na slavlju, što je rado prihvatala. “U Šilerovoj (vili zemunskog klana) je bila dva-tri puta. Za rođendan i za krštenje”, otkrila je Šekularčeva, demantujući time glasine da je Ceca imala išta više od drugarsko-porodičnih odnosa sa Legijom i Spasojevićem. Ovaj iskaz bliske poznanice daje određenu težinu Cecinom demantiju – predstavlja svedočanstvo iz kruga zemunaca da Ceca nije bila ničija “mafijaška ljubavnica”, već prijateljica i kumče, koja se sa njima družila ali navodno nije ulazila u intimne veze.

Tema Cecinih navodnih veza sa mafijašima ponovo je dospela u fokus krajem 2025. godine, kada je njena nekada najbolja prijateljica Mira Škorić iznela eksplozivnu tvrdnju u javnosti. Škorićeva, koja je godinama važila za Cecinu blisku kumu (kasnije su se posvađale), gostovala je u novembru 2025. u podkastu makedonskog šoumena Bojana Jovanovskog (Boki 13) i tom prilikom je tvrdila da javnost “nije znala jednu stvar”da je Ceca navodno bila u ljubavnoj vezi sa jednim pripadnikom Zemunskog klana. U najavi intervjua, Mira je podsetila da je Ceci tražen alibi kada je Đinđić ubijen i da se pevačica “družila s tim ljudima”. Voditelj ju je direktno pitao: “Da li je bila u ljubavnoj vezi sa nekim iz zemunskog klana?”, na šta je Mira Škorić odgovorila potvrdno: “Jeste.”. Potom je Boki13 tražio i ime – da li je u pitanju neko od vođa umešanih u “Sablju” i da li ih je bilo više – ali je Škorićeva odbila da javno imenuje osobu. Rekla je da neće otkrivati ime pred kamerama, ali je dodala: “Ako budem pozvana gde treba, reći ću”, implicirajući da bi nadležnim organima mogla svedočiti o tome. Ova izjava odjeknula je kao prva javna tvrdnja nekog bliskog Ceci da je ona zaista imala emotivnu vezu s jednim “zemuncem”. Iako Škorić nije imenovala ko je u pitanju, mnogi su spekulisali da misli na Dušana Spasojevića ili Milorada Ulemeka – budući da su oni bili najistaknutiji, a Legija je zapravo i bio Cecin kum. Sama Mira je naglasila da govori o onome “za šta je (Ceca) bila, mislim, i optužena” i pomenula “Tražen joj je alibi kad je ubijen premijer”, što jasno asocira na Spasojevića (situaciju sa alibijem) – pa bi se moglo zaključiti da insinuira na Spasojevića kao Cecinog navodnog ljubavnika. Važno je naglasiti da je ovo i dalje samo tvrdnja estradne umetnice u medijima, bez nezavisne potvrde. Ceca se povodom Mirinih navoda nije upuštala u javnu raspravu. U intervjuu datom početkom decembra 2025, upitana o izjavama svojih bivših prijatelja (Mire Škorić i pevača Ace Lukasa koji ju je takođe prozivao), Ceca je odgovorila uopšteno, bez konkretnog demantija ili polemike. Rekla je da “ima štašta da kaže, ali da neki ljudi nisu vredni njenog odgovora, niti pažnje”, poručivši: “Psi laju, karavani prolaze”. Istakla je da posle 40 godina karijere ne namerava nikome da se pravda niti da se “spušta” na taj nivo rasprave. Ovakva reakcija – da praktično ignoriše i omalovaži optužbe – pokazuje da Ceca ne želi da direktno polemiše sa Mirinim tvrdnjama. Nije javno ni potvrdila ni konkretno negirala tu priču, već ju je naznačila kao još jedan u nizu napada iz lične sujete. Do kraja 2025. nije zabeležen nijedan pravni postupak (tužba) kojim bi Ceca reagovala na izjave Mire Škorić, ali imajući u vidu ranije slučajeve (poput spora sa Karleušom), nije isključeno da bi i ova tvrdnja mogla završiti na sudu. U svakom slučaju, konkretnih dokaza u javnosti o bilo kakvoj “ljubavnoj vezi” Cece i vođa klana nema – sve se i dalje svodi na izjave iz estradnog okruženja i interpretacije prijatelja ili protivnika. Većina onoga što je poznato potiče iz medijskih napisa, svedočenja i indicija (druženja, zajedničke fotografije, finansijske transakcije), ali nijedna zvanična presuda ili dokument nisu utvrdili postojanje emotivne veze. Same akterke – Ceca i Biba Šekularac – uporno su demantovale takve insinuacije, dok ih je Mira Škorić tek nedavno afirmisala kao istinite, što je izazvalo veliku pažnju u regionu.

Fotografija iz ranih 2000-ih koja prikazuje Svetlanu Ražnatović u društvu članova tzv. “veterničkog klana” i vođe Zemunskog klana. Slika je nastala na proslavi FK Veternik u hotelu “Park” u Novom Sadu, gde su za stolom (sleva nadesno) prikazani: Dušan Zličić (kum Nenada Opačića), jedan prijatelj iz Njemačke, Nenad Opačić (vođa veterničke grupe), Svetlana Ceca Ražnatović (sa šeširom) i Dušan Spasojević “Šiptar” (vođa Zemunskog klana). Upravo ova fotografija, koju je Ceca kasnije nazvala “novinarskom patkom”, poslužila je mnogima da posumnjaju u njene veze sa klanom.

Jedna od najpoznatijih fotografija Cece sa pripadnicima podzemlja upravo je ona koju je Jelena Karleuša opisala – Ceca za stolom sa “zemuncima” i sa prepoznatljivim šeširom na glavi. Ta fotografija godinama nije bila javno viđena, ali se znalo za njeno postojanje u podzemnim krugovima. Objavljena je javno tek krajem 2017. godine, kada ju je na Instagramu podelio profil pod nazivom “Legende devedesetih” kao “ekskluzivnu fotku”. Ubrzo potom preneli su je brojni mediji u Srbiji. Kurir je 28. novembra 2017. objavio tekst pod naslovom “Nikad viđena fotka! Ceca u društvu Dušana Spasojevića i Nenada Opačića”, potvrdivši autentičnost slike. Naveli su da su Svetlana Ražnatović, Dušan Spasojević i Nenad Opačić fotografisani zajedno na proslavi Fudbalskog kluba Veternik u novosadskom hotelu Park. Ovaj događaj bi se vremenski mogao smestiti oko 2002. godine, pre nego što je Spasojević ubijen (mart 2003) i pre hapšenja Opačića u akciji “Sablja”. Espreso je narednog dana doneo i dodatne detalje: na slici su osim Cece i dva spomenuta vođe, prisutni još Dušan Zličić (Opačićev kum) i jedan njihov zajednički prijatelj iz Nemačke. Ceca stoji u centru, sa karakterističnim crnim šeširom, dok Spasojević stoji s njenog desnog ramena, prisno je grleći. Opačić je odmah do Cece s leve strane. Okupljeni izgledaju raspoloženo, što sugeriše da je Ceca bila počasni gost na slavlju kriminalne ekipe, verovatno kao popularna pevačica angažovana da peva na proslavi fudbalskog kluba koji su oni osnovali i vodili.

Ko su ostale osobe na fotografiji? Dušan Spasojević “Šiptar” bio je ozloglašeni vođa Zemunskog klana (likvidiran u policijskoj akciji 2003), a Nenad Opačić vođa tzv. “veterničkog klana” iz Novog Sada – kriminalne grupe bliske zemuncima. Veternički klan se smatrao “ispustom” Zemunskog klana za Vojvodinu, kako su pisali mediji. Opačić je još 1990-ih osnovao FK Veternik i bio povezan sa trgovinom drogom; uhapšen je u “Sablji” 2003. i kasnije osuđen na 14 godina zatvora zbog šverca heroina. On i supruga Jasmina ubijeni su u gangsterskoj likvidaciji u Novom Sadu, februara 2015. godine. Njegov kum Dušan Zličić, takođe prisutan na slici, bio je drugooptuženi u procesu protiv Veterničke grupe 2004. godine. Na suđenju je Zličić negirao da je grupa bila kriminalna organizacija i tvrdio da je Dušana Spasojevića video svega “tri puta u životu”, navodeći zanimljiv detalj: “Poslednji put sam ga video na nekoj proslavi na kojoj je bila i Svetlana Ražnatović.”. Time je praktično opisao upravo ovaj događaj – proslavu FK Veternik – i potvrdio da je Ceca prisustvovala tom skupu. Zanimljivo je da je Zličić time pokušao da umanji svoju povezanost sa Spasojevićem (tvrdio je da ga jedva poznaje), ali je usput zvanično posvedočio da je i pevačica bila na toj proslavi.

Sam kontekst fotografije otkriva mnogo o Cecinim vezama sa kontroverznim krugovima nakon Arkanove smrti. Poznato je da je Arkan (Željko Ražnatović) bio predsednik FK Obilić, a Ceca je posle njegove pogibije 2000. preuzela vođenje tog kluba. Zemunski klan i njima bliski ljudi imali su interese u fudbalu – upravo su oni osnovali FK Veternik, pa su verovatno angažovali Cecu da uveliča slavlje kluba kao najpopularniju folk zvezdu. Mediji su kasnije izveštavali i da je Dušan Spasojević finansijski pomagao Cecu: Blic je objavio da joj je Spasojević svojevremeno dao milion nemačkih maraka kako bi ona platila državi obaveze oko vlasništva stadiona FK Obilić. Za uzvrat je Spasojević navodno postao suvlasnik Obilića. Iako to nije direktno povezano sa fotografijom, ova informacija osvetljava prisnost i povjerenje između Cece i vođe klana – teško da bi joj dao toliki novac da među njima nije postojalo čvrsto lično poznanstvo. Sve zajedno, i finansijske veze i prisustvo na zajedničkim zabavama, doprinele su percepciji da je Ceca bila bliska sa zemuncima. Fotografija iz hotela Park postala je simbol te bliskosti: nakon što je isplivala u javnost 2017, podgrejala je stare priče. Mnogi portali u regionu preneli su je uz podsećanje da je Veternički klan “produžena ruka” Zemunskog, te su se pitali kakvu je ulogu Ceca imala u tom društvu. Neki tabloidi su insinuirali da se “iza misteriozne fotke krije više” i pitali se “šta se krije iza nje”, ali bez konkretnog odgovora – osim što su ponovili ono što je već poznato iz sudskih spisa o veterničkoj grupi. Policija i tužilaštvo su, koliko je javno poznato, Cecino prisustvo na toj zabavi koristili jedino kao indikator njenih veza s klanom, ali ne i kao dokaz krivičnog dela. U postupcima za otmice i atentat, Ceca nije optužena ni za jedno krivično delo vezano za Zemunce – osim što je odgovarala za nedozvoljeno oružje i kasnije za finansijske malverzacije u fudbalu. Ipak, tokom suđenja za otmice, svedoci saradnici su spominjali Cecu. Čuveni svedok Ljubiša Buha Čume je tvrdio da je Ceca “tipovala” (odavala informacije) za otmicu Željka Mitrovića, vlasnika TV Pink. Prema njegovom svedočenju, zbog toga joj je Mitrović zabranio pojavljivanje na Pinku kada je to saznao. Taj navod nikada nije formalno dokazan pred sudom, ali jeste ušao u medije kao još jedna priča o sprezi estrade i mafije.

Sumirajući, fotografija iz hotela Park predstavlja vizuelni dokaz Cecinog druženja sa vođama Zemunskog i Veterničkog klana, što je postalo predmet interesovanja i tabloida i ozbiljnijih medija. Kontekst otkriva da je nastala u poluzvaničnoj prilici (proslava sportskog kluba), gde se Ceca pojavila u društvenoj ulozi, a ne krijući se. To podržava njenu tvrdnju da se sa tim ljudima “nije bavila kriminalom, već samo družila”. Međutim, upravo zbog te slike i sličnih kontakata, ostala je senka sumnje i stvorena je legenda o Ceci kao “mafijaškoj udovici” koja je navodno nastavila da voli “žestoke momke” i nakon Arkanove smrti. Do danas, međutim, nijedna konkretna ljubavna veza nije potvrđena javno – osim što su kriminalno-estradne spone očigledno postojale, što potkrepljuju i dokumenti i svedočenja (od zajedničkih fotografija i proslava, preko finansijskih transakcija do zahteva za alibi). Sve ostalo ostaje u domenu glasina i interpretacija koje se, s vremena na vreme, obnavljaju u javnosti.

Napomena: Sve tvrdnje koje su ostale na nivou spekulacija ili jednostranih izjava jasno su označene kao navodne ili nepotvrđene. Ništa od ovde iznetog nije plod pretpostavke autora, već je rezultat detaljnog istraživanja objavljenih materijala u medijima i sudskim izveštajima Srbije i regiona u proteklih ~20 godina. Ukoliko se pojave novi dokazi ili izjave aktera (npr. eventualna reakcija Svetlane Ražnatović na optužbe Mire Škorić), to bi moglo izmeniti ovaj mozaik – ali za sada, prikazano je sve relevantno što je javno poznato o njenim vezama i druženjima sa pripadnicima Zemunskog klana, uz navođenje tačnog porekla svake informacije.

/VIDEO/ Sydney u šoku: Teroristički napad na plaži Bondi – 12 mrtvih, 29 ranjenih

0

SYDNEY – Broj žrtava nakon oružanog napada koji se dogodio na poznatoj plaži Bondi u Sydneyju porastao je na najmanje 12 poginulih, dok je 29 osoba ranjeno, potvrdile su australske vlasti. Među stradalima je i jedan od napadača, dok se drugi osumnjičeni nalazi u kritičnom stanju i pod nadzorom policije.

Napad se dogodio tokom javnog okupljanja povodom obilježavanja Hanuke, kojem je prisustvovalo više od hiljadu ljudi. Policija Novog Južnog Velsa saopćila je da je incident okarakterisan kao teroristički napad, te da je istraga u toku.

Prema prvim zvaničnim informacijama, napadači su otvorili vatru u neposrednoj blizini mjesta okupljanja, što je izazvalo paniku i masovno bježanje građana. Očevici navode da su se u kratkom vremenskom periodu čuli višestruki pucnji, nakon čega su na teren stigle brojne policijske i hitne službe.

Australski premijer Anthony Albanese oglasio se povodom tragedije, navodeći da su scene s plaže Bondi „šokantne i duboko uznemirujuće“.

– Sarađujemo s policijom Novog Južnog Velsa i svim nadležnim službama. Javnost će biti pravovremeno obaviještena čim se potvrde nove informacije. Prioritet je spašavanje života i sigurnost građana – poručio je Albanese.

Policija je ranije pozvala građane da izbjegavaju šire područje Bondi plaže, dok su pojedini dijelovi grada privremeno blokirani. Istražitelji ispituju motive napada, kao i moguće veze osumnjičenih s ekstremističkim strukturama, pri čemu naglašavaju da je prerano iznositi konačne zaključke.

Video-snimci koji se pojavljuju na društvenim mrežama prikazuju haotične scene, s desetinama ljudi koji bježe s plaže dok se u pozadini čuju sirene policije i hitne pomoći.

Australija je danas u žalosti, dok nadležne institucije nastavljaju intenzivnu istragu jednog od najsmrtonosnijih napada u novijoj historiji zemlje.

Dr. Emir Ugljanin ostao bez posla nakon emisije: Šta su Avdić i Ganić otkrili o stanju na DUNP-u

0

Državni univerzitet u Novom Pazaru ponovo je u centru pažnje javnosti nakon emisije „Da sam ja neko“, u kojoj su gostovali profesorica dr. Aldina Avdić, dr. Emir Ugljanin i profesor dr. Senad Ganić. Emisija je otvorila teška, ali za lokalnu zajednicu presudno važna pitanja – o pritiscima, urušavanju akademskih sloboda i sudbini jedinog državnog univerziteta u ovom dijelu Srbije.

Nedugo nakon gostovanja u emisiji, javnost je saznala i dodatnu, zabrinjavajuću činjenicu: dr. Emir Ugljanin je, svega sedam dana kasnije, ostao bez posla. Taj podatak mnogi vide kao još jedan dokaz da podrška studentima i javno ukazivanje na probleme na DUNP-u ima visoku cijenu.

Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru i dalje su u blokadi. U međuvremenu, dio njih je izgubio status studenata, dok pojedinim profesorima koji su ih javno podržali nisu produženi ugovori. Prema navodima iznesenim u emisiji, od 2022. godine univerzitet je napustilo ili je, kako kažu sagovornici, „otjerano“ oko 30 profesora i doktora nauka.

O samovolji aktuelne uprave, posebno rektorke, govori se već godinama. Ministarstvo prosvjete i nadležne inspekcije su, prema riječima profesora, više puta obavještavani, ali bez ikakvog konkretnog odgovora ili reakcije.

Profesor dr. Senad Ganić danas više nema gdje da predaje. Na univerzitetu je bio gotovo od njegovog osnivanja, autor je oko 50 naučnih radova i dobitnik OEBS-ove nagrade za toleranciju. Uprkos tome, njegov angažman je prekinut.

Dr. Emir Ugljanin, doktor informatičkih nauka, master iz Novog Sada, osnovne studije završio je upravo na DUNP-u. Stručnjak je za pametne gradove i savremene informacione sisteme. Nakon podrške studentima i javnog istupanja, njegov ugovor nije produžen.

Profesorica dr. Aldina Avdić, koja je doktorirala računarstvo u Nišu, na DUNP-u radi od 2011. godine. Docentica je softverskog inženjerstva i istraživačica u oblastima pametnih gradova i medicinske obrade podataka. I ona se, kako navodi, suočava s disciplinskim postupcima i sistematskim marginalizovanjem.

Sagovornici u emisiji poručuju da problem nije samo u pojedinačnim otkazima, već u potpunom urušavanju univerzitetskih vrijednosti. Sloboda govora, akademska autonomija i pravo na drugačije mišljenje, kako tvrde, postali su nepoželjni.

Posebno je zabrinjavajuće što se, prema njihovim riječima, ključni univerzitetski organi biraju na način koji omogućava potpunu kontrolu jednog kruga ljudi, dok se zakoni i akademska praksa selektivno tumače ili otvoreno krše.

„Univerzitet mora biti mjesto slobodne misli, a ne ničija privatna prćija“, poručeno je u emisiji. Naglašeno je da Državni univerzitet ne pripada jednoj porodici niti pojedincima, već građanima Novog Pazara i cijelog regiona.

U cijeloj ovoj borbi, studenti su se pokazali kao najsvjesniji akteri. Odbijaju, kako kažu profesori, život u strahu i poslušnosti. Njihova borba nadilazi nacionalne i vjerske podjele i pokazuje koliko je univerzitet važan kao prostor slobode, znanja i društvene odgovornosti.

„Možda građani još ne shvataju koliko je važno imati državni univerzitet. Shvatiće tek kada ga izgube“, upozoravaju profesori.

Borba za Državni univerzitet u Novom Pazaru tako postaje borba za budućnost grada, regiona i prava na dostojanstveno obrazovanje. Profesori i studenti poručuju da, uprkos pritiscima, neće odustati – jer odustajanje bi značilo tiho gašenje institucije koja je promijenila lice Novog Pazara. P9gledajte video ispod teksta.

Prijavio korupciju i platio visoku cijenu: Danas dženaza Emiru Mešiću

0

Bosna i Hercegovina danas se oprašta od Emira Mešića, jednog od najpoznatijih zviždača u zemlji, čovjeka koji je imao hrabrosti da progovori o korupciji, ali nije imao sistem koji bi ga zaštitio. Mešić će biti ukopan danas na mjesnom mezarju u Kovačevićima kod Živinica, a njegova prerana smrt u 41. godini života potresla je javnost i otvorila bolna pitanja o cijeni istine u ovoj zemlji.
Kao dugogodišnji zaposlenik Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Mešić je još 2019. godine podnio prijave Tužilaštvu BiH, ukazujući na niz sumnjivih i, kako je tvrdio, koruptivnih radnji unutar institucije, uključujući postupke tadašnjeg rukovodstva UIO i direktora Mire Džakule. Zbog toga mu je dodijeljen status zaštićenog prijavitelja korupcije – status koji je, barem formalno, trebao značiti sigurnost.

U stvarnosti, uslijedilo je suprotno. Nakon prijava, Mešić je bio izložen konstantnim pritiscima, disciplinskim postupcima i institucionalnom šikaniranju. Protiv njega su pokrenuta čak tri disciplinska procesa, uz optužbe da je narušio ugled institucije i prekršio interne propise. Ubrzo je premješten na niže radno mjesto sa znatno manjom platom, da bi na kraju ostao i bez posla.

Sudskom presudom, njegov otkaz je potvrđen, uz obrazloženje da interni akti Uprave za indirektno oporezivanje imaju prednost nad Zakonom o zaštiti prijavitelja korupcije. Time je praktično poslana poruka da zakonska zaštita zviždača u BiH postoji samo na papiru.

Umjesto institucionalne podrške, Mešić je doživio izolaciju, gubitak egzistencije i dugogodišnju borbu sa sistemom. Njegov slučaj mnogi danas navode kao primjer zašto se građani rijetko odlučuju da prijave korupciju – jer posljedice često snose oni koji govore, a ne oni koji krše zakon.

Iza Emira Mešića ostali su roditelji, supruga i troje djece. Njegova životna priča danas se ne posmatra samo kao lična tragedija, već kao simbol dubokog institucionalnog problema u Bosni i Hercegovini – države koja formalno poziva na borbu protiv korupcije, ali u praksi kažnjava one koji se na tu borbu usude. Dženaza Emiru Mešiću bit će klanjana danas u Kovačevićima, a njegovo ime ostat će upamćeno kao ime čovjeka koji je istinu platio najvišom cijenom.

 

VIDEO KOJI ĆE VAS ODUŠEVITI! Mostovi, klisure i nova trasa – ovako će izgledati put Novi Pazar – Kraljevo

0

Decenijama unazad, Novi Pazar i Sandžak u cjelini živjeli su s osjećajem infrastrukturne zapostavljenosti, posebno kada je riječ o modernim i sigurnim saobraćajnicama koje povezuju ovaj kraj sa ostatkom Srbije. Najavljena brza saobraćajnica Kraljevo – Raška – Novi Pazar zato se s pravom doživljava kao jedan od najvažnijih strateških projekata za budućnost Sandžaka.

Riječ je o modernoj brzoj saobraćajnici dužine oko 83 kilometra, koja će povezati centralnu i jugozapadnu Srbiju, ali i konačno Novi Pazar izvesti iz saobraćajne izolacije u kojoj se nalazi decenijama. Ova trasa neće biti samo još jedan put – ona je ključna razvojna arterija za cijeli region.

Saobraćajnica će počinjati kod petlje Adrani, nedaleko od Kraljeva, zatim će obilaziti područje Svetograda, preskakati stari i opterećeni put Čačak–Kraljevo, te nastavljati kroz zahtjevnu Ibarsku klisuru. Upravo na tim kritičnim dionicama planirana je potpuno nova trasa, projektovana prema najsavremenijim standardima, kako bi se obezbijedila maksimalna bezbjednost i znatno brža vožnja.

Kod naselja Ušće nova saobraćajnica će se privremeno odvajati od postojećeg puta, zatim se kod Baljevca ponovo spajati, da bi potom u potpunosti zaobišla Rašku sa zapadne strane. Od Raške do Novog Pazara trasa će biti potpuno nova i nezavisna od postojećih puteva, a završetak je planiran kod naselja Postenje, na samom ulazu u Novi Pazar.

Posebnu težinu ovom projektu daje njegova tehnička složenost. Na cijeloj trasi planirana je izgradnja čak 202 mosta – po 101 u svakom smjeru, ukupne dužine oko 37 kilometara. Uz to, biće izgrađeno 13 denivelisanih raskrsnica i dvije površinske, kao i dva odmorišta i jedno dvostrano parkiralište za putnička i teretna vozila. Površina područja obuhvaćenog planom iznosi čak 650 kvadratnih kilometara, što jasno govori o razmjerama ovog projekta.

Za Novi Pazar i Sandžak, ova saobraćajnica znači mnogo više od kraćeg puta do Kraljeva. Ona znači bržu vezu sa Moravskim koridorom, a time i sa autoputevima prema Beogradu, Nišu i ostatku Srbije. To direktno utiče na razvoj privrede, dolazak investitora, jačanje turizma, ali i na svakodnevni život građana – od sigurnijeg putovanja do bržeg pristupa zdravstvenim, obrazovnim i administrativnim centrima.

Za Sandžaklije, posebno Novopazarce, ova brza saobraćajnica predstavlja dugo očekivani iskorak ka ravnopravnijem razvoju. Kada bude završena, ona neće biti samo asfalt i mostovi – biće simbol povezivanja, razvoja i nade da Novi Pazar i Sandžak konačno dobiju mjesto koje im pripada na saobraćajnoj i ekonomskoj mapi Srbije.Na kraju teksta prilažemo video snimak koji detaljno prikazuje planiranu trasu brze saobraćajnice, infrastrukturne objekte i ključne tačke povezivanja Kraljeva, Raške i Novog Pazara.

Gaćinović pred Radnički: Novi Pazar čeka težak ispit protiv iskusnog rivala iz Niša

0
Foto Senko Župljanin

NOVI PAZAR, 13. decembar 2025. – Fudbalere FK Novi Pazar u okviru 19. kola Mozzart Bet Superlige Srbije očekuje izuzetno zahtjevan duel protiv ekipe Radničkog iz Niša. Utakmica se igra u nedjelju od 17 sati na Gradskom stadionu, a domaći tim ulazi u meč svjestan da ih čeka protivnik koji ne odražava svoj kvalitet trenutnim položajem na tabeli. Šef stručnog štaba Plavih, Vladimir Gaćinović, uoči susreta upozorava da Radnički predstavlja ozbiljnu i dobro organizovanu ekipu, bez obzira na rezultate.

  • – Radnički je kvalitetan tim, to govorim bez ikakve dileme. Imaju iskusne fudbalere, dobar balans u igri i izrazito su čvrsti u defanzivi. Gledao sam njihove utakmice i mogu reći da ih niko nije nadigrao. Svi protivnici su imali velike probleme, pa očekujem da i nas čeka veoma težak posao – istakao je Gaćinović.

Posebnu pažnju strateg Novog Pazara posvetio je i promjenama na klupi Nišlija, gdje je ekipu preuzeo iskusni grčki trener Takis Lemonis.

  • Riječ je o treneru sa ogromnim iskustvom, koji je vodio Olimpijakos i radio na najvišem nivou evropskog fudbala. Siguran sam da je došao maksimalno pripremljen. Dobro je za srpski fudbal da takva imena dolaze u ligu, ali mi se ne opterećujemo time – fokusirani smo isključivo na sebe i našu igru – poručio je Gaćinović.

Novi Pazar će u ovom susretu biti oslabljen neigranjem jednog od lidera tima Matije Malekinišića, dok se mladi štoper Ahmed Hadžimujović vratio treninzima, ali je njegov nastup i dalje neizvjestan.

  • – Malekinišić je važan igrač i sigurno će nam nedostajati. Hadžimujović trenira, ali još ćemo procijeniti njegovu spremnost. I pored toga, vjerujemo u ekipu i u podršku navijača, koja nam uvijek daje dodatnu snagu – zaključio je trener Plavih.

Susret FK Novi Pazar – FK Radnički Niš igra se u nedjelju od 17.00 sati na Gradskom stadionu, uz direktan televizijski prenos na Arena Sport 1 Premium.

Bošnjački funkcioner Mersudin Gredić oslobođen svih optužbi – ali ko će odgovarati za politički linč?

0

Sandžak / Bijelo Polje: Dokumenti Agencije za sprečavanje korupcije Crne Gore jasno potvrđuju da Mersudin Gredić, visoki državni funkcioner i istaknuti kadar Bošnjačke stranke, nije prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, uprkos višemjesečnim javnim optužbama i političkim napadima koji su dolazili iz određenih krugova. Odlukama Agencije, donesenim početkom decembra 2025. godine, utvrđeno je da su sve prijave protiv Gredića – uključujući one koje su se odnosile na navodno primanje nedozvoljenog poklona, korišćenje službenog vozila u privatne svrhe, izazivanje sukoba interesa i netačno prijavljivanje imovine – neosnovane.

Agencija je, postupajući po inicijativama koje su se u javnosti često dovodile u vezu sa bivšim ministrom kapitalnih investicija Mladenom Bojanićem, utvrdila da Gredić nije prekršio članove 9, 18 i 25 Zakona o sprečavanju korupcije. Posebno je naglašeno da su izvještaji o prihodima i imovini za 2022, 2023. i 2024. godinu dostavljeni sa tačnim i potpunim podacima, uključujući i prihode ostvarene od izdavanja stambenog objekta u Podgorici, čime je definitivno otklonjena svaka sumnja u prikrivanje imovine.

Ovaj slučaj dobio je i širi politički i društveni kontekst. Kada srpski politički funkcioner udari na čast bošnjačkog političkog predstavnika, nerijetko se stvara atmosfera u kojoj se dio bošnjačke javnosti, pod pritiskom ili iz opreza, priključuje tim napadima. Upravo takav scenario viđen je i u slučaju Mersudina Gredića, gdje su političke optužbe prethodile institucionalnim činjenicama, a presude su se pokušavale donositi prije nego što su nadležne institucije završile svoj posao.

Zvanične odluke Agencije sada jasno pokazuju da je riječ bila o političkom pritisku i pokušaju diskreditacije, a ne o stvarnom kršenju zakona. Time je, kako ocjenjuju upućeni, nanijeta šteta ne samo ličnom i profesionalnom integritetu jednog funkcionera, već i ukupnom političkom ambijentu u kojem se bošnjački predstavnici često nalaze pod pojačanim lupama i dvostrukim standardima.

Mersudin Gredić rođen je 30. jula 1982. godine u Bijelom Polju. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u rodnom gradu, dok je Pravni fakultet završio u Kragujevcu, stekavši zvanje diplomiranog pravnika. Član je Predsjedništva i Glavnog odbora Bošnjačke stranke, bivši predsjednik Foruma mladih BS i bivši predsjednik Statutarne komisije stranke.

Tokom bogate profesionalne karijere obavljao je niz odgovornih funkcija: radio je kao pravnik u advokatskoj kancelariji, bio stručni saradnik u poslaničkom klubu Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore, pravnik u Službi Skupštine, sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava, predstavnik Vlade u Upravnom odboru Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, zamjenik generalnog sekretara Skupštine Crne Gore, a od 2022. godine obavlja funkciju državnog sekretara u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Bio je član brojnih vladinih, resornih i međuresornih radnih grupa, uključujući one za pregovaračko poglavlje 24 u procesu evropskih integracija i za pristupanje Crne Gore NATO-u, kao i kopredsjedavajući međuvladine komisije Crne Gore i Hrvatske za pitanja manjina. Oženjen je i otac dvoje djece.

Odluke Agencije za sprečavanje korupcije u ovom slučaju predstavljaju jasan podsjetnik da se istine utvrđuju u institucijama, a ne u političkim obračunima i medijskim spinovima, te da se neosnovane optužbe, ma koliko glasne bile, na kraju uvijek suoče sa činjenicama.