Join our community of SUBSCRIBERS and be part of the conversation.
To subscribe, simply enter your email address on our website or click the subscribe button below. Don't worry, we respect your privacy and won't spam your inbox. Your information is safe with us.
SREBRENIK U ŠOKU: Pronađeno tijelo mladog policajca u automobilu – Preminuo nakon treninga, sumnja se na srčani udar SEO: policajac Srebrenik, Kenan Djedović, pronađeno tijelo u automobilu, sumnja na srčani udar
Grad Srebrenik potresla je tragična vijest: u parkiranom automobilu u centru grada juče je pronađeno beživotno tijelo 27-godišnjeg policijskog službenika Kenana Đedovića. Informacija je izazvala šok i nevjericu među građanima, koji se od mladog sugrađanina opraštaju emotivnim porukama na društvenim mrežama.
Identitet preminulog potvrđen je nakon uviđaja koji su obavili službenici Odjeljenja kriminalističke policije PU Srebrenik, uz prisustvo kantonalnog tužioca. Prema prvim informacijama, Djedović je tog jutra trenirao u teretani, nakon čega je otišao do svog vozila, gdje je i preminuo. Nezvanično, sumnja se da je uzrok smrti srčani udar, no zvanične potvrde nadležnih organa još uvijek nema. Posebno potreseni su članovi OFK Gradina Srebrenik, gdje je Kenan proveo veliki dio djetinjstva i mladosti trenirajući fudbal.
– Naš Kenan Djedović prošao je sve omladinske selekcije našeg kluba, jedno vrijeme nastupao i za seniorski tim, kao i za nekoliko klubova u gradu. U ime cijelog kolektiva izražavamo iskreno saučešće porodici našeg Kenana – saopštili su iz OFK Gradina.
Smrt mladog policajca ostavila je dubok trag u zajednici. O njemu svi govore kao o tihom, skromnom i vrijednom mladiću koji je iza sebe ostavio porodicu, prijatelje i kolege u dubokoj boli. Istraga o tačnom uzroku smrti se nastavlja.
Ulcinj bi već početkom decembra mogao ući u novu razvojnu fazu. Prema saznanjima Pobjede, vlasnik globalne kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, dolazi ponovo u ovaj primorski grad, što je među mještanima izazvalo snažan talas interesovanja i očekivanja. Stanovnici Velike plaže i okoline u Alabaru vide investitora koji bi mogao vratiti izgubljeni sjaj Ulcinja i otvoriti prostor za razvoj luksuznog turizma.
Zemlja potrebna za mega projekat
Posebno se ističu vlasnici zemljišta u zoni Zoganji, gdje se nalazi jedna od najvećih privatnih parcela u ulcinjskoj opštini – impresivnih 100.000 kvadratnih metara u jednom komadu. Ovlašćeni zastupnik vlasnika, poslovni konsultant Dragan Pavličić, ističe da se radi o „idealnom komadu zemlje za svjetski investicioni projekat“.
– Riječ je o kompaktnom zemljištu od 10 hektara, s jednim vlasnikom, mirnim ambijentom, svježom vodom na dubini od 70 metara i mogućnošću dovođenja morske vode direktno do budućih bazena. Lokacija je udaljena pet kilometara od mora, a samo kilometar od Solane. Takav teren jednostavno traži investitora poput Alabara – kaže Pavličić.
Prema njegovim riječima, Ulcinj već godinama gubi trku za goste visoke platežne moći, dok masovni turizam iscrpljuje prostor bez stvarne koristi za lokalnu zajednicu. Vlasnici parcela vjeruju da bi decembarska posjeta mogla biti ključna za početak strateškog razvoja opštine. U planu je prezentacija najatraktivnijih lokacija, uz očekivanje da država paralelno ubrza proces urbanizacije, objasni pravila i zaustavi neplanske gradnje koje su godinama narušavale imidž grada.
– Ulcinj ima šansu kakvu nije imao decenijama. Ako se projekti vode održivo, ovo može biti početak novog investicionog talasa koji će donijeti dugoročne benefite mještanima i državi, poručuju iz lokalne zajednice.
Pavličić naglašava da zemljište u Zoganjima ima sve što je potrebno za razvoj kompleksa visoke kategorije – od luksuznih rizorta, preko medicinskih i spa centara, do edukativnih instituta za održivi razvoj.
– Možete zamisliti bazene sa slanom vodom u prirodnom hladu, bez buke i zagađenja. Lokacija je pristupačna, mirna i potpuno jedinstvena. Ulcinj može postati metropola crnogorskog turizma ako se ovakve prilike iskoriste – navodi on.
Dodaje da bi ulaganja ovog tipa produžila turističku sezonu sa postojećih dva na šest ili čak sedam mjeseci. Da se klima mijenja potvrđuje i Ana Martinović, direktorica marketinga kompanije Eagle Hills Montenegro, koja već mjesecima boravi u Ulcinju, obilazi institucije i razgovara sa mještanima.
– Vidno se mijenja percepcija o Alabaru. Postoji nova otvorenost i povjerenje koje ranije nijesmo imali. Mještani me gotovo svakodnevno pozivaju da obiđem njihove porodice i parcele, što pokazuje koliko je Eagle Hills postao dio lokalne zajednice – kaže Martinović.
Kompanija je već realizovala više društveno-odgovornih projekata u Ulcinju, uključujući donacije Osnovnoj školi „Boško Strugar“, podršku Festivalu horova, programe hiporehabilitacije i pomoć Odbojkaškom klubu Ulcinj. Direktorica škole, Mladenka Maja Perić, ističe da donacija Eagle Hillsa predstavlja mnogo više od finansijske pomoći:
– Ovo je važna poruka – da se djeci Ulcinja želi pružiti ljepše i sigurnije djetinjstvo. Partnerstvo zajednice i biznisa mora biti put kojim idemo dalje.
Ako se planovi realizuju, decembarska posjeta Mohameda Alabara mogla bi postati trenutak koji će usmjeriti Ulcinj ka modernom i održivom turizmu. Mještani vjeruju da upravo investitor sa takvim portfoliom može valorizovati prirodne resurse Ulcinja, zaustaviti neplanske gradnje i otvoriti vrata novom turističkom identitetu Crne Gore.
Vlada Crne Gore imenovala je Dženanu Kuč za državnu sekretarku u Ministarstvu dijaspore, čime je jedna od najistaknutijih rožajskih novinarki i medijskih radnica preuzela novu, značajnu ulogu u državnoj administraciji.
Prema zvaničnom saopštenju, Kuč (1987), rođena u Rožajama, završila je studije sociologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Nikšiću. Svoju profesionalnu karijeru gradila je u oblasti medija, gdje je ostavila snažan trag kao novinarka, urednica informativnog programa i dopisnica najvažnijih crnogorskih i regionalnih medija.
Dug niz godina bila je dopisnica Javnog servisa – Radio Televizije Crne Gore, ali i saradnica brojnih regionalnih časopisa, što joj je donijelo prepoznatljivost i ugled u medijskom prostoru. Njeno iskustvo preraslo je i u angažman u lokalnoj upravi: obavljala je funkciju savjetnice za medije predsjednika Opštine Rožaje, nakon čega je preuzela rukovođenje Lokalnim javnim emiterom „Radio televizija Rožaje“.
U Ministarstvu dijaspore očekuje je važan zadatak – jačanje veza između Crne Gore i brojnih iseljeničkih zajednica širom svijeta, koje predstavljaju jedan od ključnih resursa države.
Saobraćajni kolaps i manjak parking-prostora godinama su među najvećim problemima Novog Pazara. Ulice su uske, broj automobila iz dana u dan raste, a pješaci se često bore za svaki korak trotoarima koje su vozila pretvorila u improvizovana parkirališta. Upravo zbog ovakvog stanja, gradske službe uvele su novo rješenje – gumenе stupiće postavljene duž centralnih ulica, s ciljem da se spriječi nepropisno parkiranje i uvede red u najprometnijim zonama.
TV emisija “Probudi se” danas je uživo prenijela atmosferu iz Novog Pazara, gdje je reporterka Katarina Radović razgovarala s građanima i nadležnima o tome koliko je ovaj potez zaista promijenio situaciju na terenu. Direktor Direkcije za izgradnju, Berin Ljajić, istakao je da su stupići uvedeni kao posljednja, ali i neophodna mjera:
“Prije ovoga, ulica je imala dvije trake koje su praktično bile blokirane parkiranim vozilima. Pješaci nisu imali kuda, a vozači su se probijali kroz haos. Danas, iako je jutarnja špica, vidimo da se saobraćaj kreće nesmetano. Nema zaustavljanja, nema čekanja ispred zgrada, nema stvaranja čepova u centru.”
Ljajić naglašava da su na početku kritike stizale sa svih strana – posebno od taksista i stanovnika okolnih zgrada, koji su tvrdili da nemaju gdje da “sačekaju ženu i dijete”. Međutim, vrijeme je učinilo svoje – većina kritičara se, kaže on, uvjerila da sistem funkcioniše. Gumeni stubići su atestirani i namijenjeni hitnim situacijama:
“Uz obavještenje policiji, hitnoj službi i vatrogascima, uređaji mogu da se pregaze bez oštećenja vozila i bez oštećenja samog stupića koji se nakon toga vraća u prvobitni oblik.”
Direkcija paralelno radi na zaštiti trotoara i pješačkih prelaza istim tipom stupića, posebno oko škola, gdje je nepropisno parkiranje godinama predstavljalo ozbiljnu opasnost. Rezultati prve internet ankete pokazuju da oko 80% građana podržava novo rješenje, iako poneki komentari i dalje tvrde da “takvo nešto postoji samo u Pazaru”. Ljajić je na to odgovorio konkretnim dokazima: “Slali su mi primjere iz Istanbula, Barcelone i drugih evropskih gradova. Ovo nije nikakva novina – samo civilizacijska potreba.”
Sagovornici na terenu poručuju da je Novi Pazar “tesan grad” u kojem ne postoji druga opcija osim fizičke zaštite pješaka i jasnog kanalisanja saobraćaja. Pored stubića, planira se i širenje zone jednosmjernih ulica, što bi dodatno rasteretilo centar. Na kraju javljanja, novinarka je dodala:
“Novopazarci su pokazali da se brzo naviknu na promjene kada vide da rješenje donosi korist. A oni koji savladaju pazarske ulice, kako reče direktor Ljajić, bez problema će se snaći i na beogradskim.”
Pokušaj pljačke zlatare u centru Kalesije, koji se desio prije dva dana, završio je krvavim obračunom između naoružanih razbojnika i policije. U razmjeni vatre smrtno je stradao Matija Gordeljević, a njegovi saučesnici — među kojima i njegov rođeni brat Velemir Gordeljević — brutalno su ga izbacili iz vozila i ostavili u šumskom predjelu u pokušaju da prikriju tragove bijega. Direktor policije MUP-a TK, Dževad Korman, potvrdio je da je osoba pronađena u šumi upravo Matija Gordeljević.
Prema do sada poznatim informacijama, razbojnici su nakon pucnjave u kojoj je Gordeljević ranjen nastavili bijeg prema šumskim putevima, gdje su njegovo tijelo izbacili iz automobila. Nedugo zatim, na drugoj lokaciji pronađen je zapaljen automobil koji su koristili prilikom pljačke, što jasno ukazuje na pokušaj uklanjanja dokaza. Na mjestu pucnjave pronađen je i dio zlatnog nakita opljačkanog iz zlatare, dok policija i dalje prikuplja tragove koji bi mogli rasvijetliti kretanje osumnjičenih nakon bijega.
Dževad Korman potvrdio je da je za Velemirom Gordeljevićem, koji se smatra ključnom osobom u bijegu, raspisana potjernica. Policija poziva građane da prijave sve informacije koje bi mogle dovesti do njegovog lociranja. U međuvremenu, dvije osobe povezane s ovim slučajem već su uhapšene i predane u nadležnost MUP-u TK. Istraga se nastavlja, a policija intenzivno radi na rasvjetljavanju kompletne mreže saučesnika i motiva koji su doveli do ovog brutalnog čina.
A. J. iz Berana ostaje u pritvoru: Brutalan napad na roditelje, prijetnje smrću i razaranje porodičnog doma
A. J. iz Berana ostaće iza rešetaka do nove sudske odluke, nakon što je Viši sud u Bijelom Polju potvrdio pritvor zbog sumnje da je brutalno nasrnuo na svoje roditelje, upućivao im prijetnje smrću i uništavao imovinu u porodičnoj kući.
Incident se dogodio 4. novembra, kada je u dom došla D. B., emotivna partnerka okrivljenog, za koju roditelji tvrde da je udata, majka troje djece, dok joj je suprug trenutno na izdržavanju zatvorske kazne. Roditelji su joj jasno stavili do znanja da više ne dolazi u njihovu kuću, što je izazvalo burnu reakciju njihovog sina.
Nakon što je D. B. napustila dom, A. J. je izašao za njom, a roditeljima poručio da će ih “zapamtiti”. Vrativši se u kuću, prema navodima iz spisa, počeo je da lomi predmete, udara po namještaju i razbacuje stvari. Majci je uputio niz uvredljivih i prijetećih riječi, govoreći da će ih “pobiti” i “zapaliti zajedno sa kućom”. Oca je uhvatio za vrat i ponovio prijetnje, a potom u dnevnoj sobi pesnicama polomio dva televizora.
Roditelji su u iskazima naveli da A. J. godinama konzumira psihoaktivne supstance i da je u procesu odvikavanja, ali da se plaše njegovog povratka kući. Njihovi iskazi u potpunosti su se poklopili, što je sud ocijenio kao važan element u potvrđivanju osnovane sumnje.
Viši sud je u obrazloženju naveo da je A. J. pokazao visok stepen agresivnosti, podsjećajući da je ranije više puta osuđivan, uključujući i za krivična djela nasilja. Sud smatra da postoji realna opasnost od ponavljanja djela, te da se cilj pritvora ne bi mogao postići blagim mjerama nadzora ili zabrana.
S obzirom na težinu incidenta i prethodno kriminalno ponašanje, pritvor je ocijenjen kao razmjerna i nužna mjera. Žalba odbrane je odbijena, uz zaključak da je dalji boravak osumnjičenog u pritvoru jedino rješenje koje pruža sigurnost roditeljima i sprečava moguće nove napade.
U selo Buđevo na Pešterskoj visoravni, poznato kao jedno od najhladnijih mjesta u Srbiji, Roza Popadić stigla je prije više od petnaest godina — direktno iz toplog Skadra. U malu seosku zajednicu došla je zbog ljubavi, a danas je, kaže, srećna što je napravila korak koji joj je u početku izgledao kao veliki životni izazov.
„Na početku je sve bilo teško, najviše jezik. Ništa nije bilo slično onome što sam poznavala. Ali s vremenom se čovjek navikne, sada mi ništa nije problem“, priča Roza.
Upoznala je Milanka Popadića i za samo osam dana pristala da mu postane supruga. Danas zajedno odgajaju troje djece — dvije godine staru djevojčicu i dva sina. Milanko, vrijedan domaćin iz Buđeva, kaže da je dugo pokušavao da zasnuje porodicu, ali da nijedna djevojka iz okolnih mjesta nije željela da živi u selu.
„Sve naše traže nešto drugo. A meni je bilo žao da napustim selo. Zemlja, imanje, porodični život – to je moja duša. Kad sam vidio da se moji drugovi žene Albankama i da su to dobre domaćice, požrtvovane, vrijedne žene — rekao sam, hajde i ja“, iskreno priča Milanko.
Tako je upoznao Rozu, a osam dana kasnije — već su bili u braku. Buđevo je mjesto gdje termometar zimi pada i do –30 stepeni. Za Rozu, koja je odrasla u mediteranskoj klimi, prvi susret sa Pešterom bio je šok.
„Kada sam došla, bilo je skoro metar snijega. Nisam znala ni kako da se obučem, ni da će ovdje biti ovako hladno. U Skadru nema snijega, a ovdje zima traje mjesecima“, prisjeća se.
Danas joj, kaže, ništa ne pada teško. Dok ona sprema ručak i brine o kući, Milanko priprema drva za zimu i obavlja teže poslove oko imanja.
„Moja žena ne radi teške poslove. To je moj dio. Ona radi sve što žene rade – sprema, pere, čuva djecu. Ima tu dosta obaveza, ali život na selu je lijep“, kaže Milanko, dok Roza uz osmijeh dodaje: „Posla ima puno, ali ima i duše. Sve je nekako mirno, lijepo.“
Roza je potpuno prihvatila srpske običaje. Naučila je i da sprema slavu, a porodica Popadić obilježava Nikoljdan.
„Super nam je kad spremamo slavu. Dođe familija, pjesma, veselje — baš je lijepo“, kaže ona.
Buđevo i okolna sela godinama su se suočavala s odlaskom mladih, zatvaranjem škola i gašenjem života u zajednici. A onda je došao talas brakova između Srba iz Peštera i djevojaka iz Skadra, Lezhe i okoline. Momir Kovačević iz udruženja „Stara Raška“, koji je pomogao u povezivanju porodica, kaže da su ovi brakovi spasili sela od izumiranja.
„Prva djevojka iz Albanije povukla je za sobom još nekoliko. Danas imamo 52 takva braka samo u Sjenici, preko 120 djece. To je više od jednog procenta ukupnog stanovništva — dovoljno da se ponovo otvore škole koje su godinama bile zatvorene“, ističe on.
Priča Roze i Milanka Popadića odavno je nadrasla okvire jedne porodice — postala je simbol novog života u selima Peštera. U regionu gdje se nekada mislilo da se život gasi, danas ponovo čuju dječiji glasovi, zahvaljujući hrabrosti i odlučnosti žena iz Albanije koje su svoje srce poklonile Pešteru.Roza kaže da se danas ne bi vratila u grad, ni u Albaniju. „Ovdje sam našla sve što mi treba — porodicu, dom, ljubav.“ Pogledajte prilog ispod teksta.
U Skupštini Crne Gore pokrenuta je inicijativa koja bi, po ocjenama pravnih stručnjaka i žrtava, mogla predstavljati prekretnicu u suočavanju države sa jednom od najmračnijih epizoda iz savremene crnogorske istorije. Poslanik Pokreta Evropa sad, Gordan Stojević, zatražio je da pred Anketnim odborom bude saslušan Ibrahim Čikić – jedan od najpoznatijih preživjelih žrtava političko-policijske akcije „Lim“ iz 1994. godine.
Stojević je saopštio da je uputio zvaničan poziv Čikiću da se pojavi pred Odborom i svjedoči o onome što se dešavalo tokom akcije u kojoj su, kako navodi, pripadnici crnogorskih službi bezbjednosti brutalno uhapsili rukovodstvo i članove tadašnje Stranke demokratske akcije (SDA). Mnogi su prošli kroz torturu, premlaćivanja, psihička zlostavljanja i pokušaje slamanja, dok, uprkos brojnim svjedočenjima, niko nikada nije odgovarao.
„Država Crna Gora je gurala u ponor Ibrahima Čikića i mnoge Bošnjake. Rasvjetljavanje tog zločina nije ni započeto. Niko od onih koji su 1994. naredili ili sproveli montirana hapšenja, mučenja i ponižavanja – do danas nije pozvan na odgovornost“, poručio je Stojević.
Kako ističe, akcija „Lim“ ostaje jedna od najtežih rana u savremenoj Crnoj Gori, rana koju institucije nijesu bile spremne ni priznati ni liječiti. Dvadeset i devet godina kasnije, žrtve i njihove porodice i dalje čekaju da država prizna istinu i imenuje odgovorne.
„Pozivanjem Ibrahima Čikića želimo ispraviti ogromnu nepravdu i kršenje ljudskih prava. Ovo je korak ka pravdi, bez koje nema ni povjerenja, ni istinske demokratije“, zaključio je Stojević.
Ukoliko Anketni odbor prihvati inicijativu i održi sjednicu sa Čikićem kao ključnim svjedokom, to bi moglo otvoriti put ka novom preispitivanju događaja iz 1994. godine – i predstavljao bi prvi institucionalni iskorak ka rasvjetljavanju jednog od najkontroverznijih slučajeva u novijoj crnogorskoj istoriji.
U bečkoj opštini Floridsdorf donijeta je jedna od najneobičnijih sudskih odluka koja je posljednjih dana izazvala veliku pažnju javnosti. Danijel (42), otac dvoje djece, kažnjen je sa čak 13.000 eura zbog — pušenja cigareta na vlastitoj terasi.
Njegova komšinica iz stana iznad podnijela je tužbu tvrdeći da dim cigareta ometa nju i njenu djecu, navodeći da se „duhanski dim konstantno uvlačio u njihov dom“ i narušavao im kvalitet života. Danijel je, s druge strane, izjavio da je nakon radnog dana pušio isključivo na balkonu i da nikada nije namjerno želio bilo koga da uznemirava.
Inspektor koji je izašao na teren nije utvrdio nikakvu materijalnu štetu, niti je zabilježio zdravstvenu opasnost. Ipak, sud je presudio u korist tužiteljke.
Odluka predviđa strogo regulisane termine kada Danijel smije zapaliti cigaretu na svojoj terasi. Prema presudi, pušenje je dozvoljeno samo tokom ljetnih mjeseci — od aprila do oktobra — i to isključivo u unaprijed utvrđenim vremenskim intervalima. Van tih termina, svaki izlazak na balkon sa cigaretom smatra se kršenjem sudske odluke.
Danijel je dužan da plati sve sudske troškove, koji dostižu iznos od oko 13.000 eura. Kaže da ga je presuda ostavila u šoku, jer vjeruje da nije prekršio nijedan propis i da se radi o, kako kaže, „pretjeranoj reakciji komšinice i još apsurdnijoj odluci suda“.
Ovaj slučaj otvorio je novu raspravu u Austriji — gdje prestaje nečije pravo na korišćenje vlastitog doma, a gdje počinje pravo komšije na čist vazduh. Rasprava o kućnom redu, pušenju na balkonima i međuljudskim odnosima u zgradama sada je ponovo u centru pažnje.
Policija u Podgorici identifikovala je dvije maloljetne djevojke čiji se sukob proširio društvenim mrežama i izazvao snažnu osudu javnosti. Na snimku koji je izazvao šok vidi se grupa mladih kako okružuju dvije djevojčice, podstiču ih na fizički obračun i sve snimaju mobilnim telefonima, dok se čuju vulgarnosti i navijanje. Sukob se dogodio u napuštenom objektu, gdje su maloljetnice, prema policijskim navodima, prethodno dogovorile obračun zbog ranijih nesuglasica. Tokom tuče su jedna drugoj zadale više udaraca u predjelu glave i tijela, a u jednom trenutku mlađa učesnica, stara 15 godina, usljed snažnih udaraca pala je na pod i nakratko izgubila svijest, što je dodatno uznemirilo javnost nakon pojave snimka.
Službenici Jedinice kriminalističke policije za suzbijanje maloljetničke delinkvencije ubrzo su identifikovali i pronašli obje učesnice, koje su privedene u Centar bezbjednosti Podgorica, gdje su im uzete izjave u prisustvu roditelja. Identifikovana su i lica koja su prisustvovala dogovorenoj tuči, snimala obračun i podsticala maloljetnice na nasilje. O svemu je odmah obaviješten nadležni tužilac za maloljetnike, koji je nakon pregleda snimka i prikupljenih izjava kvalifikovao djelo i naložio da se jedna od djevojčica, stara 14 godina, liši slobode zbog sumnje da je počinila krivično djelo laka tjelesna povreda. Protiv druge djevojčice, stare 15 godina, koja je tokom sukoba povrijeđena, podnesena je prekršajna prijava za fizički napad u skladu sa Zakonom o javnom redu i miru.
Policija ističe da se, u koordinaciji sa tužilaštvom, nastavlja rad na utvrđivanju pune odgovornosti svih prisutnih koji su snimali i navijali tokom tuče, jer je njihov identitet već poznat. Slučaj je ponovo otvorio pitanja o vršnjačkom nasilju, uticaju društvenih mreža, ali i odgovornosti onih koji svjedoče nasilju, a umjesto pomoći i prijavljivanja, odlučuju da scena postane viralna.
