Prijepolje – Stočari u selima oko Prijepolja, Priboja i Nove Varoši već godinama vode bitku sa psima lutalicama, ali rješenje se i dalje ne nazire. Posljednji napad dogodio se u prijepoljskom selu Orovac, gdje su psi jutros zaklali čak 13 ovaca i pet jagnjadi u vlasništvu Ljubinka Pjanovića.

“Duša me boli, teško mi je i jedva govorim. Ovo mi se već treći put dešava i stvarno je žalosno. Od toga živim, nemam drugog posla, a sve što stvaram uništi se u jednom trenutku. Ne znam više kome da se obratim,” kroz suze je izjavio Pjanović.

Na lice mjesta izašao je veterinar iz Priboja, Nebojša Novaković, koji je potvrdio razmjere tragedije. Kako kaže, problem je daleko veći od broja životinja koje su na mjestu napada zaklane.

“U ovakvim situacijama uvijek postoji i veliki broj životinja koje se razbježe i potencijalno imaju ozbiljne povrede. Napad je za stado ogroman stres – neke ovce ostanu satima da leže na zemlji jer ne mogu da se oporave od šoka,” objašnjava Novaković.

Veterinar će narednih 15 dana pratiti stanje preostalih ovaca kako bi utvrdio kakve su posljedice napada.

Ovo nije izolovan slučaj – napadi pasa lutalica na stada u ovom kraju postali su gotovo svakodnevna pojava. Najviše stradaju mali stočari, čija egzistencija zavisi od ovaca i jagnjadi.

“Nama je stoka jedini izvor prihoda. Kad ovako nešto preživite tri puta, izgubite i volju i snagu. Ne tražimo ništa posebno, samo da nas zaštite i da možemo mirno da živimo od svog rada,” kaže Pjanović.

Ovaj slučaj ponovo otvara pitanje odgovornosti lokalnih vlasti i hitne potrebe za sistemskim rješenjem problema pasa lutalica. Meštani upozoravaju da bez ozbiljnijih mjera zaštite i kontrole populacije pasa, stočarstvo u ovim krajevima postaje neodrživo. Pogledajte prilog ispod teksta.

Sulejman efendija Pačariz, poznat kao Hodža iz Hisardžika, jedno je od najznačajnijih imena u historiji Sandžaka. Njegov životni put, od ranog djetinjstva obilježenog tragedijom do uloge vođe muslimanske milicije tokom Drugog svjetskog rata, ostavio je dubok trag u kolektivnoj svijesti Bošnjaka.

Rođen oko 1900. godine u Bioči kod Berana, Sulejman je odrastao u vremenu kada su Bošnjaci Sandžaka često bili izloženi represiji i napadima četničkih odreda. Njegov otac, lokalni imam, ubijen je 1922. godine od strane četnika u vrijeme kada su Kosta Pećanac i njegove čete sijali strah po ovom kraju. Taj događaj oblikovao je mladićevu sudbinu i zauvijek ga odredio kao borca za odbranu svog naroda.

Nakon ubistva oca, kratko se pridružio komitima Jusufa Mehonjića, a zatim je služio u žandarmeriji Kraljevine Jugoslavije. Ipak, ideja samoodbrane muslimana od stalnih prijetnji četnika postala je njegova životna misija.

Izbijanjem Drugog svjetskog rata, Sulejman ef. Pačariz okuplja bošnjačke borce i formira muslimansku miliciju sa sjedištem u Prijepolju (Hisardžik). Njihova osnovna misija bila je jasna – odbrana sela i gradova Sandžaka od četničkih upada i masovnih zločina nad civilima.

Njegova hrabrost i odlučnost brzo su ga učinile legendarnim. Pričalo se da je u jednom navratu s tek trojicom boraca prišao grupi od 200 četnika i natjerao ih na povlačenje.

Legendarne bitke

• Kosatica, novembar 1941. – Kada je grupa od oko 40 četnika pokušala razoružati njegove borce, Pačariz i njegova jedinica pružili su žestok otpor. Napad je odbijen, a četnici su se morali povući.

• Sjenica, decembar 1941. – U čuvenoj bici za Sjenicu, Pačariz je rame uz rame s Hasanom Zvizdićem i Džemailom Koničaninom spriječio prodor partizana. Iako partizani nisu bili četnici, ova bitka je pokazala spremnost bošnjačkih snaga da brane svaki pedalj Sandžaka od svake prijetnje.

• Prijepolje, septembar 1943. – Najveći sukob s četnicima. Oko 2.000 četnika pod komandom Vuka Kalajitovića napalo je Prijepolje. Pačarizova milicija, iako brojčano slabija, uz podršku dijela njemačkog garnizona, uspjela je odbiti većinu napada. Na minaretima džamija postavljeni su mitraljezi, što je izazvalo paniku među četnicima. Prema njemačkim izvorima, oko 80 četnika je poginulo, a Prijepolje je sačuvano od pokolja nad bošnjačkim civilima.

Sulejman ef. Pačariz nije bio samo vojni vođa, već i simbol otpora. Pričalo se da je tokom pregovora jedan njegov borac udario Pavla Đurišića, glavnog četničkog zapovjednika u Crnoj Gori, kao čin osvete za spaljena bošnjačka sela.

Iako je historija zabilježila i njegove kontroverzne odnose s okupacionim vlastima, za Bošnjake Sandžaka Pačariz ostaje upamćen kao branitelj naroda u vremenima kada je prijetila potpuna egzekucija i nestanak. Njegova misija bila je jasna – ne dopustiti da se ponove krvoprolića iz 1920-ih kada je i sam izgubio oca.

Sulejman ef. Pačariz pogubljen je 1945. godine, nakon završetka rata, od strane partizanskih vlasti. No, u narodu je ostao zapamćen kao „hodža ratnik“ koji je stao na čelo svog naroda onda kada je bilo najteže.

Za Bošnjake Sandžaka, njegovo ime simbolizira borbu za opstanak, dostojanstvo i pravo na život u vlastitoj zemlji. Pačariz efendija ostaje upisan u tradiciju Bošnjaka kao branitelj muslimanskog naroda i vođa koji nije ustuknuo pred četničkom prijetnjom.

Novi Pazar će od 21. do 23. avgusta ponovo biti domaćin jednog od najposjećenijih ljetnih događaja u Sandžaku – festivala „Stari grad“, koji se ove godine održava po 21. put. Tokom tri festivalske večeri, posjetioci će na gradskom šetalištu uživati u nastupima poznatih muzičkih imena, a svi koncerti počinju u 21 sat.

Festival otvara bend Rock Ko Fol, koji će u četvrtak, 21. avgusta, na binu donijeti energične svirke i prepoznatljive obrade domaćih i stranih rok klasika. Njihovi koncerti poznati su po atmosferi koja publiku vraća u zlatne dane rokenrola.

U petak, 22. avgusta, publiku očekuje nastup Dženana Lončarevića, jednog od najtraženijih izvođača na domaćoj sceni. Njegove balade i hitovi poput „Nikome ni reč“ i „Dobro je to“ uvijek privlače publiku svih generacija, pa se očekuje pravo muzičko veče puno emocija.

Završne večeri, u subotu 23. avgusta, festival zatvara pop zvijezda Nataša Bekvalac. Njena kombinacija bezvremenskih hitova i modernog scenskog nastupa garantuje muzički spektakl i nezaboravnu atmosferu.

Organizatori ističu da festival i ove godine spaja dobru energiju, bogatu muzičku tradiciju i jedinstvenu atmosferu, a ulaz na sve koncerte ostaje besplatan.

Festival se održava uz podršku Ministarstva turizma i omladine i Grada Novog Pazara, a organizatori su Massentertainment grupa i Kulturni centar Novi Pazar.

Tutin – Mještani sela Melaje, opština Tutin, ponovo su se obratili javnosti zbog problema sa dotrajalom elektro-mrežom i drvenim banderama starim više od pola vijeka. Zbog slabog napona i čestih prekida u snabdijevanju električnom energijom, mnogi su primorani da koriste agregate, a problem posebno pogađa domaćinstva u dijelu sela gdje se nalazi i osnovna škola.

Meštani tvrde da su više puta apelovali na nadležne, ali konkretnih poteza nije bilo. Drvene bandere, kažu, odavno su prestale biti samo tehnički problem – one danas predstavljaju ozbiljnu prijetnju za bezbjednost ljudi.

„Godinama živimo u strahu da će neko nastradati. Bez stabilne struje, osnovne potrebe ne možemo zadovoljiti. Djeca uče pod svijećama, a pojedini kupuju agregate kako bi mogli upaliti sijalicu ili uključiti frižider“, poručuju ogorčeni mještani.

Predsjednica Opštine Tutin, Selma Kučević, istakla je da je problem struje prisutan u više sela, ali da je spremna da razgovara sa mještanima i pomogne u okviru svojih mogućnosti.

„Pozivam žitelje Melaja da sjednemo i zajednički nađemo rješenje. I ranije smo izlazili u susret ljudima, prevazilazeći svoje nadležnosti. Ovakve probleme imali smo i u Koštanpolju, Delimeđu i Ribariću“, izjavila je Kučević za RTV Novi Pazar.

Ekipa RTV Novi Pazar uputila je zvaničan dopis Elektrodistribuciji Srbije, a odgovor je stigao ubrzo. Iz Ogranka Elektrodistribucije Novi Pazar naveli su da je u toku priprema elaborata za rekonstrukciju niskonaponske mreže u Melajama.

„Radovi će biti realizovani i završeni do kraja ove godine. Do sada je postavljeno nekoliko novih stubova. Mreža izgrađena za potrebe ulične rasvjete nije u našoj nadležnosti“, stoji u zvaničnom odgovoru.

Problem sa strujom u Melajama pokazuje koliko je važno da ulaganja u infrastrukturu ne zaobilaze udaljenije i manja sela. Mještani poručuju da neće odustati dok se njihova osnovna potreba – stabilno i sigurno snabdijevanje električnom energijom – ne riješi.

Novi Pazar – Na vanrednoj konferenciji za medije Stranke budućnosti i razvoja (SBR), predsjednik stranke prof. dr. Ferid Bulić pozvao je na smirivanje tenzija, odgovornost i hitno rješavanje problema deponija u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici.

Bulić je naglasio da je krajnje vrijeme da lokalne vlasti pokažu odlučnost i preuzmu obavezu prema građanima.

• „Gradonačelnik Novog Pazara u roku od sedam dana mora izaći sa prijedlogom gdje će biti nova deponija i kako će se trajno riješiti pitanje odlaganja smeća. Naš stav je jasan – deponiju Golobrdo treba trajno zatvoriti i zemljište sanirati“, poručio je Bulić.

On je istakao da je trideset godina odlaganja otpada na Golobrdskom brdu uništilo okolinu i ugrozilo zdravlje stanovnika okolnih naselja, uključujući Murovce, Kominje, Kožlje i Župče.

Slične zahtjeve uputio je i opštinama Tutin i Sjenica. „Predsjednica opštine Tutin i lokalne vlasti u Sjenici takođe su obavezni da u najkraćem roku izađu pred građane sa prijedlozima novih lokacija za deponije koje moraju biti u skladu sa evropskim standardima“, dodao je Bulić.

Poseban dio obraćanja prof. dr. Bulić posvetio je aktuelnim napadima na hafiza Adnana ef. Dupljaka.

• „Njegove riječi su prenesene parcijalno i izvučene iz konteksta, a pojedini portali i stranice, koji služe političkim interesima, pokušavaju da stvore smutnju. Kao stranka stojimo uz našu ulemu i nudimo svu pravnu pomoć hafizu Dupljaku“, kazao je Bulić.

On je naglasio da SBR neće dozvoliti da se imami i Islamska zajednica koriste u političke svrhe, te da će se protiv „fitneđijskih portala i stranica“ boriti pravnim putem.

• „Moramo razumjeti da postoje različita mišljenja, ali ono što je sada najpotrebnije jeste mudrost, dijalog i odgovornost prema građanima. Ne smijemo dozvoliti da se preko naših imama vode politički obračuni“, poručio je Bulić.

Na kraju, lider SBR-a kritikovao je i bošnjačke predstavnike u državnim institucijama zbog njihove pasivnosti: „Ovoga dana Bošnjake niko ne predstavlja onako kako treba. Nema ih nigdje, a preuzeli su emanete koje ne izvršavaju u skladu s tradicijom i vrijednostima našeg naroda.“

Bulić je zaključio da će se Stranka budućnosti i razvoja boriti za „budućnost i razvoj svih građana Sandžaka“, insistirajući na jedinstvu, dostojanstvu i zaštiti osnovnih vrijednosti zajednice. Cijelu konferenciju pogledajte ispodteksta

Slovenija je u ponedjeljak, 18. augusta, ispisala novo poglavlje u svojoj humanitarnoj politici. Transportnim avionom Spartan C-27 Slovenske vojske u Jordan je dopremljen prvi kontingent materijalne pomoći namijenjen palestinskom civilnom stanovništvu pogođenom ratom u Gazi.

Riječ je o hrani i dekama iz zaliha Ministarstva odbrane i Slovenske vojske, a ukupna vrijednost pomoći, zajedno s troškovima transporta, procijenjena je na gotovo 879.490 eura. Odluku o upućivanju pomoći Vlada Republike Slovenije donijela je 6. augusta.

Prvu pošiljku trećeg paketa materijalne pomoći sa vojnog aerodroma Cerklje ob Krki ispratio je i ministar odbrane Borut Sajović, naglašavajući važnost ovog čina:

– U Gazu preko Jordana šaljemo hranu i deke, da ljudi ne budu gladni i da im ne bude hladno u razorenoj Gazi. Prvi put u historiji naše države ovo šaljemo vlastitim kapacitetima – osnaženim resursima Slovenske vojske, koja će u tri naleta do kraja augusta prevesti pomoć avionom Spartan C-27 – poručio je Sajović.

Materijalnu pomoć u Jordanu preuzeo je počasni konzul Slovenije u Amanu, Ari Haider Isa Murat.

Podsjetimo, nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine izbio je krvavi sukob u kojem je stradalo na hiljade ljudi, većinom civila u Gazi. Humanitarna situacija u toj oblasti je katastrofalna: nedostaje hrane, vode, lijekova, električne energije i goriva, a širenje bolesti dodatno ugrožava stanovništvo. Posebno su pogođene ranjive grupe – žene, djeca i stariji.

Prema podacima agencija UN-a i humanitarnih organizacija, glad je postala svakodnevna prijetnja, dok bolnički kapaciteti jedva funkcionišu. Više evropskih država već je preko Jordana slalo pomoć, a Slovenija se sada svrstala među zemlje koje aktivno koriste sopstvene vojne kapacitete kako bi dostavile humanitarnu podršku.