Crna Gora: Uhapšen ginekolog zbog sumnje na nedozvoljene polne radnje

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
hapsenje, uhapsen

PODGORICA – Podgorička policija uhapsila je ginekologa P. J. nakon što ga je pacijentkinja prijavila za nedozvoljene polne radnje tokom pregleda u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u glavnom gradu.

Prema saopštenju Uprave policije, žena je prijavila da ju je doktor neprikladno dodirivao nakon što je završio ginekološki pregled. Odmah po prijavi, policijski službenici su o svemu obavijestili Osnovno i Više državno tužilaštvo u Podgorici, a dalje postupanje preuzeo je dežurni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva.

„Policijski službenici postupili su po prijavi ženske osobe koja je navela da ju je doktor P. J. neprimjereno dodirivao nakon pregleda. Sa događajem su upoznati nadležni tužioci, a dalji postupak vodi dežurni tužilac“, saopštili su iz Uprave policije.

Osumnjičeni ginekolog je dao izjavu u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, dok je oštećena upućena na ljekarski pregled i dalje vještačenje.

Nakon prikupljenih obavještenja, tužilac se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje, te je naložio njegovo hapšenje.

Uhapšeni ljekar će, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden nadležnom tužiocu radi daljeg postupanja.

Novi Pazar: Australijanci ne mogu da se načude, otkrili pojas cinka i zlata dug skoro tri četvrtine kilometra

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

NOVI PAZAR – Australijska rudarska kompanija Strickland Metals saopštila je da je na području planine Rogozne, sjeverno od Novog Pazara, otkrila pojas neprekidne mineralizacije zlata i cinka dužine čak 702,5 metara, što predstavlja jedno od najvećih i najznačajnijih otkrića u dosadašnjim istraživanjima.

Rezultati su, prema pisanju lista Sydney Morning Herald, izazvali veliko interesovanje u australijskoj javnosti, dok se u stručnim krugovima govori o potencijalu koji bi mogao promijeniti rudarsku mapu jugoistočne Evrope.

Dvostruke dijamantske bušotine, izvedene na južnom dijelu ležišta Gradina, dale su izvanredne rezultate koji, prema navodima kompanije, otkrivaju potencijalni koridor za dalji rast i mogućnost pronalaska još bogatijih slojeva zlata i cinka prema jugoistoku.

– Ova bušotina donijela je jedan od najimpresivnijih rezultata koje smo ikada vidjeli na Rogozni, izjavio je Pol L’Erpinije, izvršni direktor Strickland Metalsa.

Bušotina, započeta na dubini od 274 metra, pokazala je prosječan sadržaj od 0,9 grama zlata po toni i 0,6% cinka kroz cijeli interval od 702,5 metra. U okviru tog sloja nalaze se i dijelovi sa znatno višim koncentracijama – 48,9 metara sa 2,1 g/t zlata i 4,1% cinka, te 12 metara sa 4,3 g/t zlata.

Susedna bušotina, udaljena nekoliko desetina metara, pokazala je 365,8 metara mineralizacije sa 1,5 g/t zlata i 0,9% cinka, uz zapanjujuće segmente od 152,6 metara sa 2,1 g/t zlata i 1,9% cinka.

Ukupna procjena projekta Rogozna, koji obuhvata ležišta Gradina, Breza i Duhovići, trenutno iznosi oko 230 tona ekvivalenta zlata, što potvrđuje ogroman potencijal ovog područja. Kompanija planira da do kraja 2025. godine definiše prvu zvaničnu procjenu mineralnih resursa za Gradinu.

Istraživanja su dio Stricklandovog programa dijamantskog bušenja od 50.000 metara, koji uključuje sedam aktivnih bušilica – tri u Gradini i četiri na novim ciljevima širom Rogozne.

Prema finansijskim izvještajima, kompanija raspolaže sa 41,8 miliona dolara gotovine, što joj omogućava da bez zastoja nastavi istraživanja i objavljuje nove rezultate u redovnim intervalima.

Rogozna, planina koja se prostire između Novog Pazara, Raške i Leposavića, odavno je poznata po rudnim bogatstvima, ali najnovija istraživanja daju joj sasvim novi značaj.
Australijski mediji navode da bi, ukoliko se trend nastavi, južni sektor Gradine mogao postati „dragulj Stricklandove srpske zlatne priče“.

– Naši rezultati pokazuju da Rogozna ima izuzetne geološke predispozicije i kontinuitet mineralizacije koji je rijedak čak i u globalnim okvirima, poručili su iz kompanije.

Očekuje se da će u narednim nedjeljama biti objavljeni novi podaci o sadržaju zlata i cinka iz preostalih bušotina, a ukoliko se potvrde slični rezultati – Sandžak bi mogao postati jedno od najperspektivnijih rudarskih područja jugoistočne Evrope.

Da li su žabrenski Kučevići i Karađorđevići ista porodica?

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Piše: Esad Rahić

Selo Žabren, smješteno na prostranoj Pešterskoj visoravni, pripada opštini Sjenica. Ovo mirno sandžačko selo krije u sebi priču koja već decenijama intrigira istoričare, etnologe i lokalne hroničare. Naime, prema brojnim predanjima i dijelom potvrđenim istorijskim zapisima, Karađorđevići i žabrenski Kučevići ne dijele samo dugovjeko kumstvo — već možda i zajedničko porijeklo.

Čak i danas, dijelovi Žabrena nose imena koja podsjećaju na Karađorđeve najbliže pretke: Petrovo polje po ocu Petru, Mirkovo hise po stricu Mirku, a odnedavno se pominje i Nikolino selište – što bi moglo ukazivati na još jednog člana porodice. Prema usmenim predanjima, Karađorđevi preci su jedno vrijeme živjeli u ovom selu, a njegova majka Marica je, prema pričama, u Žabrenu ostala trudna s budućim vođom Prvog srpskog ustanka. Sudbina je, međutim, htjela da se Karađorđe rodi u Viševcu u Šumadiji.

Poznato je da su Kučevići i Karađorđevići kumovi već dva i po vijeka, ali i jedni i drugi tvrde da ih povezuje dublja, krvna spona. Ipak, istorijski izvori ukazuju i na moguću vezu Karađorđevića s malisorskim plemenom Klimenti (Kelmendi) iz sjeverne Albanije, što dodatno komplikuje genealogiju. U tom kontekstu, pitanje koje autor postavlja glasi: Da li su Karađorđevići zapravo Klimente ili Kuči?

Autor navodi da ga je oduvijek zbunjivala velika fizička sličnost između pripadnika ove dvije porodice. Rahmetli profesor Mensrur Šačić mu je pokazao fotografiju rahmetli Sulejmana Kučevića i princa Tomislava Karađorđevića – dvojice ljudi koji, kako svjedoči, izgledaju gotovo identično. Sulejman je, prilikom posjete princu Tomislavu na Oplencu, u šali rekao:

„Pogledaj mene, vidjećeš sebe.“

Autor navodi i porodično predanje: njegov amidža rahmetli Habib Kučević često je ponavljao:

„Zapamti, mi nismo samo kumovi sa Karađorđevićima – mi smo ista porodica.“

Ovu tvrdnju dodatno potvrđuje i izjava sina princa Pavla Karađorđevića, koji je prilikom posjete Žabrenu rekao Kučevićima:

„Mi smo jedno.“

Autor dalje navodi da je u starom broju Glasnika Rijaseta Islamske zajednice Jugoslavije pronašao fotografiju svog amidže Mustafe Kučevića, velikog dobrotvora Islamske zajednice. Iznenadio ga je nevjerovatan fizički likovni identitet s tada mladim princem Aleksandrom Karađorđevićem, sinom kralja Petra II.

Brojni izvori i istraživanja, uključujući radove Živojina R. Andrejića i Miloša M. Damjanovića, ukazuju da bi veza između Kučevića i Karađorđevića mogla biti više od kumstva — možda zajedničko plemensko porijeklo.

Genealoška istraživanja vode duboko u XVII vijek, do vremena Vuksana Dede Klimente, Karađorđevog čukundjeda, rođenog oko 1610. godine. Njegov potomak, Đerđ Maraš Klimenta (Đorđe Mr(k)ša), bio je bajraktar plemena Klimenti i alajbarjaktar sedam brdskih plemena, pogubljen 1697. godine u Skadru.
Njegov sin Đon (Jovan) Maraš postao je poglavar Klimenti, a jedan od njegovih braće, Ivan (Ahmet), zarobljen i prešao na islam – po svemu sudeći, upravo preko muslimanskih Kuča.

Od Ahmeta potiče Ramo Kuč, čiji je sin Mustafa bio kum Petrovoj djeci, uključujući i samog Karađorđa. Prema toj genealogiji, Mustafa i Karađorđe bili su drugo bratučedi.

Danas se Karađorđevići osjećaju kao Srbi, a Kučevići kao Bošnjaci, što je prirodan tok kroz stoljeća i promjene vjera, teritorija i nacionalnih identiteta. No, kako ističe Rahić, ova priča pokazuje da „ne postoje čisti narodi“ – već da su svi balkanski narodi mješavina plemenskih i etničkih korijena koji su se kroz vrijeme isprepletali.

„Ne postoje čista plemena, a kamoli narodi. Sva su plemena supstrat više bratstava, često različitog etničkog porijekla“, zaključuje autor.

Tekst Esada Rahića ne donosi konačan sud, već poziva na nova istraživanja. Možda je upravo Pešterski Žabren ključni komadić slagalice koji povezuje sudbine Kučevića i Karađorđevića – dvije porodice čije su se istorije i krvne linije ispreplele na granici kultura, vjera i epoha.

Dedo Husein Hajdinović iz Sandžaka: Ćulah na glavi, Raduhovce u srcu

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Sandžak – Tutin – Raduhovce
U selu Raduhovce živi čovjek koji prkosi vremenu – Husein Hajdinović, rođen 1932. godine. Danas, u desetoj deceniji života, stoji uspravno kao i nekad, govori jasno, hoda bez problema i ne zna za doktore – osim jednom, kada je u Beogradu slomljenu nogu liječio uz željeznu držačicu koju i danas nosi bez tegoba.

Njegov glas je tih, ali svaka riječ nosi težinu jednog vremena koje je prošlo – težeg od svih ratova, snjegova i samoća.

  • „U 1992. godinu ugazio sam dobro, noge me služe, ne pijem nikakve tablete, nemam pritisak, ništa. Nikako ne idem kod doktora, ne znam ni šta su doktori“, kaže Husein, čiji osmijeh odaje jednostavnost i zadovoljstvo životom.

Jedini put kada je tražio pomoć bio je nakon preloma noge:
„Turili su mi željeznu palugu, zavili… i evo, hodim normalno. Ne smeta mi.“ Čak mu je i sluh, kaže kroz smijeh, „malko oslabio, ali još čujem dobro“.

Husein je cijeli život proveo radeći zemlju, držeći stoku, orući njive, kopajući kukuruz, koseći ručno – u vrijeme kada nije bilo kosačica ni mehanizacije.

  • „Sve se ručno radilo. Bilo je teško, ali se prolazilo. Mlad čovjek, jak, pa sve izdrži.“

Njegove ruke ispričale bi čitav roman: od teškog rada do blagoslova porodice koju je podizao bez ičije pomoći.

Život nije štedio Huseina. Supruga mu je umrla rano, a on je ostao udovac sa 40 godina.

„Nisam teo da se ženim, zbog djece… i hvala Bogu, dobro sam ih izveo.“

Najbolnije rečenice izgovara tiho:

„Umrlo su mi dva sina i jedna ćerka…“

Ali uprkos tome, on ostaje čvrst, sabran, zahvalan na onome što mu je ostalo.

Danas ima jednog sina, bivšeg vozača autobusa, i dvije kćerke – jednu bolničarku i jednu radnicu u vrtiću.
„Svega skupa imam blizu 60 – što unučadi, što praunučadi… Paraonučadi imam dosta“, govori ponosno.

Kada je ostao sam, radio je i ženske i muške poslove:

  • „Kad mi žena umrla, držao sam kravu. Sam sam joj muzao, sam pravio sir, sam sijao leb. Sve sam sam radio… i dobre lebove pravio.“

Tako je živio – skromno, ali dostojanstveno.

Husein je jedan od onih seljaka koji su više voljeli da na tuđoj njivi ne duguju ništa:

  • „Ako zaveš mobu, moraš deš nogu. Radio sam sam. Nije mi se splatilo da idem po tuđim njivama. Kod mene je meko, kod njih smolnica – nije ista zemlja.“

To je filozofija jedne generacije – pošteno, bez zamjerke i bez dugova. U jednoj rečenici stane njegova mudrost:

„Brzo prošlo ovo… kao da nisam živao ni 15 godina.“

Huseinova priča je priča jedne epohe koja nestaje. Priča čovjeka koji je nosio teret vremena na svojim leđima, ali nikada nije poklekao. Seljaka koji je ostao čovjek. Oca koji je izdržao najveće boli. Dede koga danas u Raduhovcu poštuju svi. I dok govori tiho, njegova riječ teža je od svih knjiga – riječ čovjeka koji je pobijedio vrijeme. Pogledajte video ispod teksta.

/VIDEO/ Novopazarac učestvovao u SAOBRAĆAJNOM UDESU kod Maglića

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Na Ibarskoj magistrali juče su se dogodile dvije odvojene saobraćajne nesreće koje su izazvale zastoje i zabrinutost među vozačima. Jedan udes zabilježen je kod Maglića, između Ušća i Kraljeva, dok se drugi dogodio kod mjesta Polumir, gdje su se sudarila dva kamiona.

U blizini mjesta Maglić, u ranim popodnevnim satima, došlo je do sudara dva putnička vozila, od kojih je jedno imalo prikolicu. Prema informacijama sa terena i fotografijama koje su objavljene, u nesreći je učestvovao i vozač iz Novog Pazara. Njegovo vozilo, marke Škoda, završilo je na kolovozu sa znatnim oštećenjima na prednjem dijelu, dok je drugo vozilo imalo prikolicu koja je pretrpjela ozbiljna oštećenja.

Na licu mjesta intervenisala je policija, a saobraćaj se odvijao usporeno dok su trajale uviđajne radnje. Srećom, prema prvim informacijama, nema teže povrijeđenih, ali je pričinjena veća materijalna šteta. Vozači su upozoreni na oprez zbog mokrog i klizavog kolovoza, kao i smanjene vidljivosti usljed kiše.

Drugi udes dogodio se ranije tokom dana kod mjesta Polumir, gdje su se sudarila dva kamiona. Prema nezvaničnim saznanjima, jedan od kamiona je prešao u suprotnu traku, što je izazvalo direktan sudar. Ovaj incident izazvao je kolaps u saobraćaju, pa se kolona protezala i do sedam kilometara u oba smjera.

Hitne službe su brzo reagovale, a povrijeđene osobe su zbrinute i prevezene u obližnju bolnicu. Policija je izvršila uviđaj i regulisala saobraćaj koji se odvijao otežano sve do večernjih sati.

Jeziv snimak: Vozač prošao kroz crveno – MAJKU I DIJETE SEKUNDE DIJELILE OD SMRTI

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

VALJEVO – Na jednoj od najprometnijih raskrsnica u centru Valjeva dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je prava tragedija izbjegnuta za dlaku. Zahvaljujući prisebnosti jedne majke, koja je u posljednjem trenutku uspjela da zadrži svoje dijete, spriječen je koban ishod.

Na snimku koji se brzo proširio društvenim mrežama, vidi se kako žena s malim djetetom stoji na pješačkom prelazu i čeka zeleno svjetlo. U tom trenutku, jedan automobil velikom brzinom prolazi kroz crveno i direktno se sudara s vozilom koje je ulazilo u raskrsnicu uz dozvoljeno zeleno svjetlo.

Od siline sudara, vozilo koje je prošlo kroz crveno odbija se i udara u semafor, svega nekoliko metara od mjesta gdje su stajali majka i dijete. Dijelovi vozila letjeli su na sve strane, a samo pukom srećom niko od pješaka nije stradao.

Majka je, prema snimku, u trenutku sudara instinktivno zagrlila svoje dijete i povukla ga unazad, izbjegavši katastrofu za svega nekoliko sekundi.

Prema informacijama koje prenosi Telegraf, majka i dijete nisu zadobili fizičke povrede, ali su pretrpjeli veliki šok.

Policija je odmah izašla na lice mjesta, a detalji o stepenu povreda učesnika u nezgodi i uzroku prolaska kroz crveno svjetlo još nisu zvanično saopšteni. POgledajte video ispod teksta.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by SAOBRAĆAJ INFO (@saobracajinfo.ba)

Mladi koji su prošetali Srbiju: Emina Spahić i Inas Hodžić kod Zorana Kesića – Glas generacije koja ruši podjele

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

U emisiji „24 minuta sa Zoranom Kesićem“ gosti su bili mladi ljudi čije su priče u proteklim sedmicama osvojile Srbiju – studentkinja Državnog univerziteta u Novom Pazaru, Emina Spahić, i student Novosadskog univerziteta i rođeni Pazarac, Inas Hodžić. Njih dvoje su dio grupe studenata koji su, vođeni osjećajem nepravde i željom da pošalju poruku solidarnosti, prešli više od 400 kilometara pješke od Novog Pazara do Novog Sada.

Njihova šetnja, koja je trajala 16 dana, postala je simbol nove, buđene generacije koja odbija podjele i retoriku mržnje – i koja je, paradoksalno, iz jednog grada koji su decenijama drugi predstavljali kao izolovan, pokazala kako izgleda Srbija kakvu mnogi žele.

  • „Mi smo ponos Čaršije, ali i Srbije“

Kesić je emisiju otvorio osvrtom na političke manipulacije i kampanje podjela, a zatim predstavio „prave mlade ljude iz pravog mjesta slobode“. Emina i Inas, skromni i nasmijani, govorili su o motivaciji koja ih je povela na put dug 400 kilometara.

  • – Šetali smo za 16 žrtava, za pravdu i za normalnu zemlju. Nisam imala dilemu. Rekla sam: pa makar se skotrljala do Novog Sada – idem, kazala je Emina uz osmijeh.

Inas priznaje da je motivacija bila jednostavna i duboka – potreba za pravdom, a zatim i ogroman talas podrške ljudi širom Srbije, koji ih je nosio kroz svaki kilometar.

  • – „Kad su kola prolazila i ljudi nas pozdravljali preko razglasa… tu shvatiš da nema odustajanja.“

Kada su se nakon 16 dana vratili u svoj Novi Pazar, doček kakav imaju šampioni izazvao je emocije kod čitave Srbije. Hiljade su pjevale „Vi ste ponos naše čaršije“, a pazarci su pokazali ono što mnogi zaboravljaju – da je riječ o gradu koji je navikao na suživot i zajedništvo.

  • – „Osjećali smo se kao ponos cijele države. Ali i mi smo bili ponosni na Srbiju koja je rekla NE mržnji i NE podjelama.“ – kaže Emina.

Tokom šetnje i nakon nje, režimski mediji lansirali su niz uvreda – od toga da su „Hamasovci“, „ekstremisti“, „islamisti“, pa do tvrdnji da žele „zapali Rašku oblast“. Na to su reagovali hrabro, bez nervoze, ali sa sviješću o opasnosti takvih narativa.

  • – „Meni je to smiješno, jer cijela Srbija je vidjela kako je šetnja izgledala“, kaže Emina.

Inas je, međutim, iskren:

  • – „To budi bijes. Kada se laži ponavljaju, one se normalizuju. A mnogi koji gledaju samo te medije nemaju priliku da nas čuju.“

Jedan od najemotivnijih dijelova njihovog puta bila je noć koju su proveli u konacima manastira Studenica.

  • – „To je bilo isceljenje duše“, rekao je Inas.

Emina je isto osjetila:

  • – „Nigdje nisam osjetila takav mir. To je bilo jedno od najljepših iskustava cijelog puta.“

Posebnu pažnju izazvao je snimak na kojem se Pazarka Nadija, koja nosi hidžab, grli sa mladićem iz Šumadije u šajkači. Taj zagrljaj – simbol zajedništva – izazvao je lavinu prelijepih emocija, ali, nažalost, i napade na društvenim mrežama.

  • – „Ne vidim ništa loše. To je pokušaj da se poništi sve što smo uradili. Žalosno je.“ – kazala je Emina.

Inas dodaje:

  • – „Mi smo se grlili sa cijelom Srbijom. A Nadija trpi samo zato što nosi hidžab. To je bolno.“

Emina je podsjetila da je Državni univerzitet u Novom Pazaru u blokadi već devet mjeseci, te da uprava vrši represiju nad studentima.

  • – „Isključivali su grijanje, uvodili batinaše, izbacivali profesore… i sad studente koji su šetali. Ali mi nećemo odustati dok se uprava ne smijeni.“

Ovo pitanje je, kako je rečeno u emisiji, postalo simbol šire borbe mladih protiv nepravde u Srbiji.

Kesić je emisiju završio riječima da su „Emina i Inas hodajuće isceljenje duše“, mladi koji su pokazali zdrav razum, empatiju i građansku hrabrost.

Oni su, zajedno sa svojim kolegama, uspjeli nešto što nijedna politička kampanja nije – da obiđu zemlju i pokažu da su mladi iz Novog Pazara jednako dio Srbije kao i svi ostali, i da ova zemlja duboko u sebi želi normalnost.

I da, kako su rekli:

  • „Mi smo hodali za pravdu – a onda je Srbija hodala sa nama.“

TRAGEDIJA U MINHENU: Četverogodišnje dijete poginulo u teškoj saobraćajnoj nesreći

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
austrijska policija

U popodnevnim satima 10. novembra 2025. godine, u minhenskom naselju Berg am Laim, na raskrsnici Kreillerstraße i St.-Veit-Straße, dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj je smrtno stradalo četverogodišnje dijete.

Prema informacijama iz policijskog saopćenja, nesreća se dogodila kada je 37-godišnja vozačica automobila marke Škoda pokušala skrenuti lijevo na raskrsnici. U vozilu su se nalazila dva dječaka, oba stara četiri godine. U tom trenutku, iz suprotnog pravca se približavao automobil marke BMW, kojim je upravljao 60-godišnji vozač, a došlo je do silovitog sudara.

Na lice mjesta odmah su stigle hitne službe, vatrogasci i ljekarske ekipe, koji su pružili prvu pomoć povrijeđenima. Jedno dijete je, prema navodima svjedoka, moralo biti reanimirano na licu mjesta. Svi povrijeđeni su potom prevezeni u različite bolnice širom Minhena.

Nažalost, uprkos naporima ljekara i višesatnoj borbi za život, jedno dijete je podleglo zadobijenim povredama.

Za sada nije poznata tačna visina materijalne štete, dok Policijski odjel za istragu saobraćajnih nesreća sprovodi detaljnu istragu kako bi se utvrdili tačni uzroci tragedije.

Što će biti sa Sirijcima u Njemačkoj? Nakon ‘kulture dobrodošlice’, mijenja se stav

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

BERLIN – Deset godina nakon što je Njemačka otvorila vrata stotinama hiljada izbjeglica koje su bježale od rata u Siriji, nova vlada kancelara Friedricha Merza najavila je početak procesa njihovog povratka u domovinu. Poruka koja je odjeknula širom zemlje glasi: „Vrijeme je da se mnogi vrate kući.“

Tokom izbjegličke krize 2015. i 2016. godine, Njemačka je primila više od milion Sirijaca, a danas ih na njenoj teritoriji živi oko 1,3 miliona, uključujući više od 25.000 djece rođene u Njemačkoj. No, prema Merzovim riječima, „više ne postoje razlozi za azil“, te vlada planira pokrenuti dobrovoljnu repatrijaciju, a kasnije i moguće deportacije onih koji odbiju odlazak.

„Počet ćemo s konkretnim koracima za povratak Sirijaca,“ izjavio je Merz prošle sedmice, dodajući da će se „dobrovoljni povratak poticati, ali će prisilne deportacije ostati opcija ako bude potrebno“.

Nakon godina građanskog rata, režim Bašara al-Asada je srušen, a vlast u Damasku sada drži prelazna administracija pod predsjednikom Ahmadom al-Sharaom. Kancelar Merz već je najavio mogućnost bilateralnih razgovora s novim sirijskim vlastima o „sigurnom povratku i obnovi zemlje“.

Ipak, brojni analitičari upozoravaju da je Sirija i dalje nestabilna. U nekim provincijama, uključujući Latakiju, i dalje izbijaju oružani sukobi između različitih frakcija.

Sirijski aktivist Akram al-Bunni upozorava da povratak izbjeglica može biti opasan:

„Oružje je i dalje u rukama ekstremističkih grupa, a povratnici bi mogli postati mete novih progona.“

Merzove izjave izazvale su veliku zabrinutost unutar sirijske zajednice.

„Njegove riječi potiču ideje krajnje desnice i stvaraju strah kod ljudi koji su se integrirali i rade,“ kaže Rafif Dawoud, 33-godišnja arhitektica iz Berlina, koja je u Njemačku došla 2013. godine i danas ima državljanstvo.
„Govori o vraćanju ljudi koji su stvorili novi život ovdje, što je ponižavajuće i nehumano.“

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul nedavno je izjavio da današnja Sirija „izgleda kao Njemačka 1945. godine“, te da sumnja kako će veliki broj izbjeglica dobrovoljno pristati na povratak.

Opozicione stranke i humanitarne organizacije oštro su kritikovale vladine planove.
Zastupnica Zelenih Lamya Kaddor izjavila je za Der Spiegel:

„Vjerovati da su masovne deportacije moguće znači potpuno ignorisati stvarnost na terenu.“

Udruga njemačko-sirijskih organizacija upozorila je da bi repatrijacija bila „udarac za hiljade ljudi koji su se uspješno integrisali“.

Prema podacima ministarstva zdravstva, više od 6.000 sirijskih ljekara trenutno radi u njemačkim bolnicama. Stručnjaci upozoravaju da bi njihov odlazak izazvao kolaps pojedinih sektora zdravstvenog sistema.

Analitičari ističu da je Merzov potez dio šire strategije kojom konzervativna vlada pokušava zaustaviti rast popularnosti krajnje desne stranke AfD (Alternativa za Njemačku), koja je na posljednjim izborima postala druga najjača politička snaga u zemlji.

Za razliku od politike bivše kancelarke Angele Merkel, koja je 2015. godine izgovorila čuvenu rečenicu „Wir schaffen das“ („Uspjet ćemo“), Merz sada tvrdi:

„Nismo uspjeli i sada to pokušavamo ispraviti.“

Dok se u Berlinu vodi politička borba, mnogi Sirijci u Njemačkoj žive u neizvjesnosti. Oni koji imaju njemačko državljanstvo ili trajne boravišne dozvole neće biti pogođeni ovom mjerom, ali stotine hiljada s privremenim statusom azila strahuju za budućnost.

Za njih, Njemačka više nije samo zemlja utočišta – to je dom u kojem su odrasla njihova djeca, stekli su prijatelje i izgradili novi identitet. Povratak u razorenu zemlju za mnoge nije opcija, već nova trauma.

Slučaj koji potresa Novi Pazar: Samir D. u komi poslije policijske intervencije u ugostiteljskom objektu!

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

NASLOV: Novi Pazar: Muškarac tvrdi da ga je policija pretukla, u kritičnom stanju nakon izliva krvi u mozak

NOVI PAZAR – Samir D. (1967) iz Novog Pazara nalazi se u teškom zdravstvenom stanju nakon što je, prema tvrdnjama njegove porodice, pretučen tokom policijske intervencije u naselju Šestovo. Nakon što je primljen u Zdravstveni centar Novi Pazar sa ozbiljnim tegobama, ljekari su ustanovili izliv krvi u mozak i hitno ga transportovali u Klinički centar Kragujevac, gdje se trenutno nalazi priključen na aparate za održavanje života.

Prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao portal Sandžak Danas, incident se dogodio 30. oktobra u večernjim satima, u jednom ugostiteljskom objektu u blizini parne pekare u naselju Šestovo. Policijska patrola je intervenisala nakon prijave o narušavanju javnog reda i mira zbog glasne muzike.

Tokom postupanja policije, kako navode iz nezvaničnih izvora, došlo je do sukoba između pripadnika interventne jedinice i dvojice muškaraca, M. B. (1971) i Samira D. (1967), koji su, prema policijskom izveštaju, ometali službenike u vršenju službene dužnosti, upućujući im uvrede i psovke. Oba muškarca su tada privedena i zadržana u pritvoru do 48 sati.

Sa druge strane, porodica i prijatelji tvrde da je Samir D. brutalno pretučen tokom intervencije, što je, prema njima, uzrokovalo teške povrede glave i kasniji izliv krvi u mozak. Oni najavljuju da će tražiti nezavisnu istragu i angažman nadležnih organa kako bi se utvrdila istina o ovom slučaju.

Policija je saopštila da je prilikom kontrole utvrđeno da ugostiteljski objekat u kojem se dogodio incident nije imao upotrebnu dozvolu za rad, te je protiv vlasnika podnijeta krivična prijava.

Prema informacijama iz PU Novi Pazar, prijava o narušavanju javnog reda i mira primljena je u 20:30 časova, a sve okolnosti incidenta predmet su istrage.

1...383384385...3.824Page 384 of 3.824