Nedjelja, 12 Aprila, 2026

POTPUNI OBRT: Ponovo se oglasila Lejla Mujović iz Tutina nakon što je otkriveno kako je ranjen Adnan Nikšić

0

Nakon što je cijeli region zaintrigirala vijest da je poznati reper Adnan Nikšić, poznatiji kao Sajfer, ranjen vatrenim oružjem, uslijedio je dramatičan obrt. Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo saopštilo je da se reper sam povrijedio tokom čišćenja pištolja, čime je demantovana ranija verzija događaja koju je u medijima iznijela njegova supruga Lejla Nikšić, rođena Mujović iz Tutina.

Lejla Mujović sa Adnanom Nikšićem
Lejla Mujović sa Adnanom Nikšićem

U službenom saopštenju MUP-a KS navodi se:

  • – Dana 21. jula u 14:55, obaviještena je PU Ilidža da je u Dom zdravlja Ilidža primljen A.N. (1992), koji je izjavio da je prilikom čišćenja vatrenog oružja u Butmirskoj cesti došlo do samopovređivanja u predjelu lijeve potkoljenice. Povreda je okarakterisana kao laka, a osoba je upućena na kućno liječenje – navodi se iz MUP-a i dodaje da je u toku utvrđivanje zakonitosti posjedovanja oružja.

Podsjetimo, Lejla Nikšić je prethodno za više medija izjavila da je njen suprug ranjen tokom fizičkog sukoba s dvojicom muškaraca, te da je “golim rukama krenuo na pištolj”, pokušavajući da spriječi upotrebu vatrenog oružja.

Međutim, nakon što su zvanične okolnosti postale poznate, Lejla se i sama oglasila putem društvenih mreža. U Facebook storiju, objavila je fotografiju Adnana i napisala:

  • “Hvala vam na brizi, hvala vam… Proći će i ovo, nek’ si ti meni živ samo, ostalo ćemo lako…” 🙏

Ova emotivna poruka pokazuje da Lejla sada stavlja naglasak na suprugovo zdravlje i oporavak, izbjegavajući dalje komentare o okolnostima incidenta.

Adnan Nikšić – Sajfer, rođen je i odrastao u sarajevskom naselju Sokolović Kolonija, gdje više od 90% stanovništva čine porodice porijeklom iz Sandžaka. I sam je sandžačkog porijekla, što je često tematizirao u svojoj muzici. Ranije je govorio o danima provedenim u zatvoru zbog posjedovanja narkotika i isticao da se želi distancirati od problema iz prošlosti i fokusirati na muziku.

Lekić: Dosta je politikanstva, građani prepoznaju ko stvarno radi

0

Dok bivši ministar Edin Đerlek pokušava da reanimira svoj politički imidž putem Facebook statusa prepunih patetike, insinuacija i pozivanja na Boga, građani Novog Pazara s pravom postavljaju pitanje: gdje je bio Đerlek dok je bio ministar? Koliko je puta kročio u svoj rodni grad dok je imao realnu moć da pomogne?

Predsjednik Sandžačke demokratske partije (SDP) Samir Lekić nije ostao dužan na ovaj pokušaj populističke manipulacije i jasno je demantovao Đerlekove tvrdnje, nazivajući ih – praznim riječima bez pokrića.

  • “Od tolikih ‘kapitalnih’ reči, konkretno je izdvojeno 15 miliona dinara. Hajde budimo iskreni: šta se u 2025. godini može izgraditi sa tim novcem? Fontana? Pola ulice?”, poručio je Lekić i ukazao na suštinu problema – SPP i njihovi kadrovi su deceniju učestvovali u vlasti, bez ijednog opipljivog rezultata. Ni Altun Alem džamiju, ispred koje su se rado fotografisali, nisu znali da renoviraju ili finansijski podrže.

Za razliku od Đerleka koji i sada iz udobne beogradske fotelje plasira pamflete bez konkretnih rješenja, SDP je kroz institucionalni rad uspio da realizuje niz infrastrukturnih projekata: od modernizacije Trnavice i Jošanice, preko izgradnje Smart City Centra, pa sve do vrtića, škola i najavljenog Omladinskog centra. Da, radije ćemo graditi vrtiće nego političke kule u oblacima.

Posebno je drsko što Đerlek pokušava da zamagli istinu o deponiji Golo Brdo – projektu koji je decenijama zanemarivan, uključujući i za vrijeme njegovog mandata. I on i njegov nasljednik su na sjednicama Vlade, kada se pokretalo pitanje nove lokacije, ostali nijemi. Niti su rekli riječ, niti predložili rješenje. A sada, kada više nisu na funkcijama, pokušavaju da optuže one koji se svakodnevno bore s problemima.

Lekić podsjeća da se još ranije riješio jedan od najvećih problema grada – vodosnabdijevanje. Danas Novi Pazar ima pijaću vodu u svim naseljima, a uskoro će imati i novi Omladinski centar i, da, azil za pse. Ali neće se graditi na Đerlekov populizam, već na stvarnim sredstvima i planskom radu.

Najopasnije u čitavoj Đerlekovoj retorici jeste pozivanje na Boga i manipulacija vjerom u političke svrhe. Korišćenje religije da bi se poentiralo protiv političkih protivnika nije dostojno ni građanina, a kamoli nekadašnjeg ministra.

  • Na kraju, poruka predsjednika SDP-a Samira Lekića je jasna: “Nama ne smeta da se slikaju ispred gradilišta, samo neka narod zna da mi radimo, a oni – izmišljaju. Rad ćemo nastaviti, a laži ćemo raskrinkavati.”

Jer Novi Pazar ne traži lažne spasitelje. Novi Pazar traži rad, odgovornost i ljude koji neće “zabijati se u mišje rupe”, kako kaže Đerlek – već one koji su svakodnevno sa svojim narodom.
You said:

Toplotni talas puni ambulante u Novom Pazaru: Više od 180 pacijenata zatražilo pomoć Hitne službe

0
hitna-sluzba

Novi Pazar – Ekstremne temperature koje su zahvatile Sandžak već danima ne jenjavaju, a njihovu cenu plaća zdravlje građana. U Hitnoj službi Doma zdravlja Novi Pazar u protekla 24 sata obavljeno je čak 156 ambulantnih i 25 terenskih pregleda – što je gotovo 30 odsto više od uobičajenog broja intervencija.

Načelnica Hitne službe, dr Elvira Lukač Radončić, upozorava da su u najvećem riziku hronični bolesnici, posebno oni sa srčanim i plućnim oboljenjima.

  • „Imamo znatno više pacijenata sa kardiovaskularnim smetnjama, moždanim udarima, epileptičnim napadima, kao i virusnim infekcijama. Visoke temperature značajno pogoršavaju stanje kod obolelih od hronične opstruktivne bolesti pluća i hipertenzije“, rekla je Lukač Radončić za Free Media.

Osim toga, beleži se i rast broja povreda i slučajeva kolapsa na javnim mestima.

  • „Savjetujemo građanima da bez prijeke potrebe ne izlaze napolje, naročito između 9 i 18 sati. U slučaju nužde, važno je da zaštite glavu, piju dovoljno vode, nose laganu i svijetlu odjeću i konzumiraju lakšu, vitaminski bogatu hranu u manjim, češćim obrocima“, dodaje dr Lukač Radončić.

Ljekari takođe upozoravaju da produženo izlaganje visokim temperaturama može uticati na kognitivne sposobnosti – izazivajući smanjenu koncentraciju, razdražljivost, anksioznost i tzv. „maglu u mozgu“. U ekstremnim slučajevima, dolazi do toplotnog udara, opasnog stanja koje karakterišu gubitak svijesti, konfuzija, napadi, pa čak i koma.

Meteorolozi upozoravaju da nas ni narednih dana ne očekuje olakšanje, pa iz zdravstvenih ustanova ponavljaju apel na maksimalan oprez.

Novi Pazar nema najviše milionera u Sandžaku – Pogledajte koji sandžački grad ima najviše milionera!

0

Prema najnovijim podacima Poreske uprave Republike Srbije, Prijepolje je zabilježilo čak 62 građanina koji su tokom 2024. godine prijavili godišnji dohodak veći od 4,87 miliona dinara, što odgovara iznosu većem od 40.000 evra. Ovim rezultatom, Prijepolje je postalo grad sa najvećim brojem “milionera” u Sandžaku, ostavljajući iza sebe mnogo veće gradove – uključujući i regionalni centar Novi Pazar.

Iznenađenje je tim veće jer je Novi Pazar, najveći i privredno najaktivniji grad Sandžaka, prijavio svega 40 građana sa prihodima iznad pomenutog poreskog praga. Čak i Prokuplje, sa sličnim demografskim karakteristikama, ima više visokooporezovanih građana – njih 61.

Ova disproporcija izazvala je brojne reakcije, jer se očekivalo da Novi Pazar, poznat po snažnoj dijaspori, razvijenoj trgovini i rastućem IT sektoru, ima značajno više građana sa visokim prihodima. Međutim, brojevi pokazuju drugačije – Prijepolje, opština koja se nerijetko percipira kao periferni dio Sandžaka, polako se probija kao centar finansijskog prosperiteta u regionu.

Na državnom nivou, najviše prijava za godišnji porez podneseno je iz Beograda – 19.526, zatim slijede Novi Sad (5.859) i Kragujevac (2.173). Zanimljivo je da čak 71 odsto od 100 najvećih prijavljenih prihoda potiče iz Beograda. Najveći pojedinačni dohodak iznosio je čak 1,4 milijarde dinara, odnosno oko 12 miliona evra.

Dominantna zanimanja među milionerima su menadžeri, direktori, inženjeri, ekonomisti i pravnici, a muškarci čine čak 83 odsto visokooporezovanih građana.

Rast broja “milionera” u Prijepolju otvara niz pitanja: Da li je riječ o boljim mehanizmima prijave prihoda? Da li građani drugih gradova, poput Novog Pazara, izbjegavaju da prijave stvarne prihode? Ili možda Prijepolje tiho postaje nova poslovna zona Sandžaka?

Šta god bio odgovor, jedno je sigurno – građani Srbije su iznenađeni, a Novi Pazar, nekada perjanica sandžačke privrede, sada se mora ozbiljno zapitati: gdje su nestali njegovi milioneri?

Armin Đerlek ponovo u plavom dresu: Novi Pazar dobio još jednog “sina grada” pred evropski izazov

0

Novi Pazar je pred izazove na međunarodnoj sceni dobio značajno pojačanje – u redove plavih vratio se Armin Đerlek, 25-godišnji vezista koji je prve fudbalske korake napravio upravo u ovom gradu.

Đerlek, koji je ponikao u školi Pazar Juniorsa, važio je za jednog od najtalentovanijih fudbalera svoje generacije u Srbiji, rame uz rame sa Dušanom Vlahovićem. Bio je kapiten kadetske reprezentacije Srbije na Evropskom prvenstvu u Hrvatskoj, a prošao je sve mlađe selekcije nacionalnog tima.

Njegov talenat prepoznao je OFK Beograd, nakon čega je stigao i poziv Partizana. Pod vođstvom Miroslava Đukića, Đerlek je upisao deset nastupa za seniorski tim crno-belih, uključujući i večiti derbi protiv Crvene zvezde.

Ipak, karijera mladog veziste nije išla očekivanim tokom. Nakon kratkog boravka u Partizanu okušao se u inostranstvu, ali su ga povrede spriječile da ostavi veći trag u turskom Sivasporu. Usledili su angažmani u Sloveniji i Slovačkoj – u Aluminiju i Trenčinu – gdje je radio pod Ilijom Stolicom, trenerom s kojim ima odličan odnos još iz mladih reprezentativnih dana.

Uprava FK Novi Pazar i stručni štab na čelu sa Vladimirom Gaćinovićem nisu krili zadovoljstvo zbog dolaska Đerleka, koji je potpisao ugovor na jednu godinu. Povratak u rodni grad, kako navode iz kluba, može biti novi početak za igrača koji još ima štošta da pokaže.

Prva prilika za Đerleka da obuče plavi dres nakon mnogo godina dolazi već u četvrtak, kada Novi Pazar dočekuje poljsku Jagielloniju u okviru kvalifikacija za Ligu konferencija.

Grad i navijači vjeruju – povratak sina grada može donijeti novu energiju i sigurnost u sredini terena. Armin Đerlek je tu – tamo gdje je sve počelo.

Memić nakon sastanka sa Vučićem: Golo brdo je ekološki prioritet, rješenje je proces koji počinje već u ponedjeljak

0

Ministar turizma i omladine Republike Srbije, Husein Memić, objavio je na društvenim mrežama da je održao sastanak s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, na kojem je glavna tema bila dugogodišnji ekološki problem deponije Golo brdo kod Novog Pazara.

  • Zahvaljujem predsjedniku Vučiću na posvećenosti da se na najbolji način riješi problem deponije Golo brdo, o kojem smo danas razgovarali. Veliki broj požara pogodio je našu zemlju, a ovaj problem zahtijeva složeno rješenje – poručio je Memić.

On je najavio da već od ponedjeljka započinje niz sastanaka u Vladi Republike Srbije, koji će, kako je istakao, voditi ka trajnom rješavanju ovog gorućeg pitanja koje tišti građane Novog Pazara i okolnih naselja.

  • Važno je naglasiti da ne možemo očekivati brza rješenja, jer je riječ o procesu. Međutim, imamo čvrste garancije da će ovaj ozbiljan ekološki problem konačno biti riješen – dodao je Memić.

U objavi se navodi i da su tokom sadržajnog razgovora dotaknute i druge značajne teme za region, uključujući i razvoj sporta.

Ono što je posebno primjetno u dosadašnjem radu Huseina Memića jeste njegova energija i predanost u rješavanju konkretnih problema u svim sandžačkim gradovima – od Novog Pazara i Tutina, preko Sjenice i Prijepolja, pa sve do Priboja i Nove Varoši. Bez obzira na političku klimu ili složenost terena, Memić se ne libi da djeluje direktno i operativno, u kontaktu s građanima i lokalnim institucijama.

Njegov stil rada, koji se bazira na dijalogu, terenskom radu i institucionalnoj borbi, sve više prepoznaju i cijene građani širom Sandžaka. U trenutku kada mnogi samo govore o problemima, Memić je jedan od rijetkih državnih zvaničnika koji se konkretnim koracima hvata ukoštac s izazovima na terenu.

U objavi je istaknuto i da su tokom sastanka s Vučićem razmatrane i druge važne teme za region, uključujući i sport, kao dio šire vizije unapređenja života u ovom dijelu Srbije.

Ministar Memić još jednom pokazuje da mu Sandžak nije samo zavičaj, već i svakodnevna politička misija – da se svaki grad razvija, da se čuje glas svakog građanina i da se problemi ne odlažu, već rješavaju.

Tuga u Novom Pazaru: Preselio na Ahiret profesor Dražanin Redžo – simbol znanja, blagosti i predanosti

0

Novi Pazar – Gradska čaršija, kolektiv Ekonomsko-trgovinske škole i generacije bivših đaka obavijeni su tugom nakon vijesti da je u ponedjeljak, 21. jula 2025. godine, u 64. godini života, na Ahiret preselio jedan od najvoljenijih profesora ovog grada – Dražanin (Šaban) Redžo. Preminuo je u ranim jutarnjim satima, ostavivši neizbrisiv trag u srcima mnogih.

 

Profesor Redžo bio je stub Ekonomske škole u Novom Pazaru, gdje je punih 40 godina predavao fizičko vaspitanje. Učionice i sportske sale ove ustanove pamtiće ga kao čovjeka koji je znao kako prenijeti znanje, ali prije svega i toplinu, razumijevanje i ljudskost. Generacije učenika odrastale su uz njegov osmijeh, tihe savjete i primjer koji je svakim gestom pokazivao.

Rahmetli Redžo Dražanin sa porodicom
Rahmetli Redžo Dražanin sa porodicom

Završio je Fakultet fizičke kulture (DIF) u Beogradu, i važio je za jednog od najstručnijih pedagoga u oblasti psiho-fizičkog razvoja djece i mladih. Bio je mnogo više od profesora – bio je uzor, mentor i prijatelj. Njegova riječ imala je težinu, ali nikada nije nosila oštrinu. Kod Redže se nikada nije mogao osjetiti bijes ni nervoza – samo blagost i toplina.

Septembar ove godine trebao je biti novi početak za profesora Redžu, početak penzionerskih dana koje je zaslužio svojim poštenjem i predanim radom. Nažalost, život je odlučio drugačije. Ovo ljeto, koje je trebalo da bude njegov posljednji đački raspust, postalo je vječni rastanak.

Emotivnu izjavu za portal Sandžak Danas dao je njegov mlađi kolega i prijatelj, profesor Rasim Hasanbegović:

  •  “Redžo je bio moj učitelj. Prvi dan kad sam ušao u školu kao mlad profesor, njegova ruka bila je prva koja me dočekala. Nije samo znao kako se predaje fizičko – znao je kako se živi dostojanstveno. Učio nas je da budemo ljudi prije svega. Njegov osmijeh nikada nije izostajao, ni u najtežim danima. On je bio naš oslonac, tiho svjetlo u zbornici. Otišao je čovjek kojeg ne zaboravljaš. Zauvijek će biti dio svakog hodnika te škole, svakog osmijeha koji učenik ponese iz nje.”

Dženaza-namaz obavljena je istog dana u Islamskom centru “Gazilar”, a ukop na mezarju Gazilar. Hatmăr će se obavljati u porodičnoj kući u ulici Rifata Burdževića br. 11.

Za njim tuguju supruga Esma, sin Damir, kćerka Ajtana, sestre Jamliha i Gujtana, brat Edib, kao i brojna rodbina, kolege i prijatelji.

“Svi smo mi Allahovi i Njemu se vraćamo.”

Zakon tjera dijasporu iz sistema: “Otac mi je star i bolestan, a Srbija mu ukida dokumenta”

0

Veliki broj državljana Srbije koji žive i rade u inostranstvu suočava se s ozbiljnim administrativnim i zakonskim barijerama kada pokušaju da obnove osnovna lična dokumenta, poput ličnih karata. Umjesto da im se olakša procedura i omogući osnovno pravo na identitet, zakon ih, kako tvrde, tretira kao građane drugog reda.

Prema trenutnim propisima, svaki državljanin Srbije koji je odjavljen iz prebivališta u zemlji, a boravi u inostranstvu, mora da provede najmanje 30 dana na prijavljenoj adresi u Srbiji kako bi mogao podnijeti zahtjev za ličnu kartu. Ovaj period je, kažu građani iz dijaspore, u potpunosti nerealan i neizvodljiv za ljude koji imaju stalan posao, porodicu i život van granica zemlje.

Još dramatičniji je slučaj onih koji su zbog starosti, bolesti ili spajanja porodice trajno preseljeni kod svoje djece u inostranstvo. Njima se, zbog administrativne odjave iz prebivališta, lične karte jednostrano poništavaju, bez mogućnosti produženja, iako su i dalje državljani Srbije. U praksi to znači da su dovedeni u pravni vakuum – pasoš im često nije priznat kao validan dokument za identifikaciju, a policija, neredko bez razumijevanja situacije, izriče kazne.

– Moj otac ima 84 godine, boluje od više hroničnih bolesti i sada živi kod mene u Beču. Po povratku u Srbiju, policajac mu je rekao da mu lična karta više ne važi i da mora da bude 30 dana u Srbiji da bi je dobio. Nema ko da ga ostavi mjesec dana samog, a država ga tretira kao da više nije njen građanin – navodi ogorčena čitateljka.

Zbog ovakvih propisa, dijaspora se osjeća napušteno i diskriminisano, iako redovno šalje novac, ulaže u svoju zemlju i učestvuje u pomoći nakon prirodnih nepogoda.

Zbog svega navedenog, brojni građani upućuju javan apel Ministarstvu unutrašnjih poslova i drugim nadležnim institucijama da hitno izmijene ove nepravedne zakone i procedure. Traže da se lična dokumenta mogu obnoviti i putem konzulata, bez potrebe za boravkom u zemlji, ili da se omogući kraći, fleksibilniji postupak za verifikaciju prebivališta, posebno za starije i bolesne osobe.

Istovremeno, pozivaju sve građane iz dijaspore koji su se našli u sličnoj situaciji da podijele svoja iskustva, kako bi se zajednički izvršio veći pritisak na vlast da promijeni praksu koja praktično briše postojanje jednog dijela sopstvenih državljana.

Facebook uklonio 10 miliona naloga: Počinje era digitalnog čišćenja

0

Kompanija Meta, vlasnik Facebooka, saopštila je da je u prvoj polovini 2025. godine uklonila čak 10 miliona naloga sa svoje platforme, najavljujući da će se “digitalna čistka” nastaviti. Kako navode, razlog masovnog brisanja profila jeste borba protiv lažnih korisnika, imitatora i prevaranata koji ugrožavaju sigurnost i vjerodostojnost online zajednice.

U saopštenju objavljenom 14. jula na zvaničnom blogu Facebook Creatora, kompanija je istakla: „Vjerujemo da kreatori trebaju biti slavljeni zbog svojih jedinstvenih glasova i perspektiva, a ne ugušeni kopijama i lažnim profilima.“ Ova odluka dolazi nakon sve češćih napada putem društvenih mreža, poput nedavne prijetnje koja je zahvatila 220 miliona korisnika Amazon Primea, gdje su prevaranti lažno predstavljali poznate brendove.

Meta je istakla da je u ovoj fazi čišćenja uklonila oko 10 miliona naloga koji su se lažno predstavljali kao poznati kreatori, dok je još dodatnih 500.000 naloga koji su učestvovali u “spamerskom ponašanju” sankcionisano – komentari su im devalvirani u algoritmu, vidljivost smanjena, a pristup zaradi onemogućen. Kompanija najavljuje nastavak ove politike, uz poruku da “Facebook želi biti mjesto gdje originalni sadržaj napreduje, a kreatori budu nagrađeni za svoj trud i kreativnost”.

Ipak, uz podršku mnogih korisnika koji pozdravljaju ovu mjeru kao korak ka sigurnijem internetu, javljaju se i zabrinjavajući glasovi. Stotine korisnika tvrde da su njihovi nalozi izbrisani bez ikakvog razloga. Društvene mreže Reddit, TikTok i Twitter bilježe porast pritužbi korisnika koji kažu da su “nevini”, ali su ipak pogođeni automatizovanim sistemom brisanja naloga. Prema tvrdnjama nekih, vještačka inteligencija kompanije Meta greškom označava naloge za uklanjanje bez prethodnog objašnjenja.

  • Ova čistka, iako se predstavlja kao sigurnosna mjera, briše nevine ljude i označava ih kao prevarante – bez ikakvog objašnjenja ili transparentnosti“, izjavio je jedan korisnik koji se oglasio na društvenim mrežama. BBC je 3. jula objavio izvještaj o sve većem broju korisnika koji tvrde da su nepravedno uklonjeni s platforme, uz ocjenu da su problemi možda povezani s tehničkom greškom u AI sistemu.

Meta je odgovorila na ove optužbe tvrdnjom da “korisnici mogu podnijeti žalbu ako smatraju da je došlo do greške”, te dodala da “nije primijećeno značajno povećanje nepravilne primjene pravila”.

Kako se borba protiv digitalne manipulacije nastavlja, ostaje pitanje – gdje je granica između zaštite korisnika i cenzure? Dok Meta pokušava stvoriti sigurnije digitalno okruženje, izazov ostaje u preciznosti vještačke inteligencije i transparentnosti postupaka prema korisnicima.

Velike promjene za putnike iz Srbije: EU uvodi posebnu kontrolu i prijavu za ulazak

0

Evropska unija donijela je odluku koja će značajno promijeniti način na koji građani Srbije i drugih zemalja van Šengena putuju u EU. Naime, Savjet Evropske unije dao je konačno zeleno svjetlo za uvođenje novog digitalnog Sistema ulaska/izlaska (EES), čija je primjena planirana za proljeće 2026. godine.

Ovim sistemom ručno pečatiranje pasoša odlazi u prošlost. Umjesto toga, na graničnim prelazima biće uvedena automatizovana procedura, koja uključuje biometrijsku registraciju. Svi državljani Srbije koji po prvi put nakon aktivacije sistema budu ulazili u Šengenski prostor moraće da daju otiske prstiju i budu fotografisani. Ti podaci biće sačuvani u centralnoj digitalnoj bazi i koristiti se pri svakom narednom ulasku i izlasku.

Jedna od ključnih novina biće precizno elektronsko bilježenje svakog prelaska granice. Sistem automatski izračunava preostale dane boravka u skladu sa pravilom 90 dana unutar 180 dana, bez prostora za greške ili fleksibilna tumačenja. Svako prekoračenje boravka biće odmah registrovano, što potencijalno može dovesti do zabrana ulaska u budućnosti.

Osim EES-a, u posljednjem kvartalu 2026. godine očekuje se i uvođenje ETIAS-a – Evropskog sistema za informacije i odobravanje putovanja. To znači da će svi putnici iz Srbije morati unaprijed da popune online prijavu, za šta će biti naplaćeno 7 eura. ETIAS će vrijediti tri godine, a bez tog odobrenja neće biti moguće putovati.

Na granici će se, nakon što sistem zaživi, najprije provjeravati postojanje važećeg ETIAS odobrenja, a potom vršiti elektronska evidencija ulaska putem EES-a.

Iz Brisela poručuju da je cilj novih pravila povećanje bezbjednosti, borba protiv ilegalnih migracija i kriminala, ali i modernizacija granične kontrole kako bi redovni putnici imali bržu i efikasniju proceduru. Uvođenje sistema biće postepeno, tzv. “progresivnim pristupom”, kako bi se izbjegli eventualni tehnički problemi i dugi redovi na prelazima.

Zvaničan datum početka primjene biće naknadno objavljen, nakon što evropska agencija eu-LISA potvrdi tehničku spremnost sistema.