Novi Pazar, 14. juli 2025. – Stanovnici naselja Lug u Novom Pazaru danas će biti bez električne energije gotovo tokom cijelog dana, saopšteno je iz Elektrodistribucije.

Prema najavi nadležnih, isključenje struje traje od 8 do 18 sati i obuhvata veliki broj ulica i objekata u ovom dijelu grada. Bez napajanja su potrošači u ulicama Mitovačka, Miloša Obilića, Lug 1, Kragujevačka, kao i oni u naselju Stambeni blok Lug. Takođe, struje nema ni u dijelu ulice Cetinjska, kod Borskog keja, oko hale “Pendik”, te na pravcu prema vrtiću “Mladost”.

Bez električne energije ostala je i Osnovna škola „Desanka Maksimović“, što je izazvalo poteškoće u organizaciji nastave i administrativnog rada škole.

Kako navode iz Elektrodistribucije, razlog za obustavu snabdijevanja električnom energijom su planirani radovi na mreži, a izvinjenje upućuju svim građanima koji su pogođeni ovim privremenim prekidom.

Građani se mole za strpljenje i razumijevanje dok traju radovi, a svi dodatni podaci o stabilizaciji snabdijevanja biće objavljeni putem zvaničnih kanala.

Lukare/Goševo – U mesnoj zajednici Lukare privode se kraju radovi na sanaciji i nasipanju više seoskih puteva, među kojima je i jedan od najvažnijih – makadamska deonica dužine četiri kilometra između sela Goševo i Jelačiće. Radove izvodi Javno preduzeće za uređivanje gradskog građevinskog zemljišta, koje je angažovano na ovom projektu već treći dan zaredom.

Pored glavne trase, sanirani su i pristupni putevi ka zaseocima Zilkići, Alići i Bilalovići, koji su, prema riječima mještana, bili u izrazito lošem stanju i gotovo neprohodni za obična vozila.

• – Radimo intenzivno i prema planiranoj dinamici. Najveći izazov nam predstavlja kašnjenje materijala zbog radova na magistralnom putu, ali to nas nije zaustavilo. Održavamo ovaj put redovno, ali makadamske dionice traže godišnje nasipanje i nivelaciju. Posebno je bila potrebna sanacija puteva ka zaseocima – izjavio je Jasmin Isović, građevinski tehničar preduzeća zaduženog za izvođenje radova.

Za mještane ova obnova puta predstavlja ogromno olakšanje. Dvadeset godina, kako kažu, niko ih nije ni pitao da li imaju potrebe za pomoći. Sada, zahvaljujući ovoj inicijativi, svakodnevni život im postaje znatno lakši.

• – Ovaj naš krak bio je zaboravljen više od dvije decenije. Samo terenska vozila su mogla proći, obična kola nikako. Sada imamo normalan put. Hvala ovoj vlasti i direktoru Berinu Ljajiću koji je ispunio obećanje i pomogao svom narodu – rekao je mještanin Fatmir Alić.

Adnan Alić, takođe iz ovog sela, ističe važnost podrške za opstanak ruralnih područja:

• – Borimo se da selo ostane živo. Lijepo je osjećati da nas neko vidi i sluša. Ova podrška znači mnogo.

Prije radova u Lukarima, u Goševu je završena sanacija još jedne važne dionice – puta dugog oko 3,5 kilometara, koji je svakodnevna veza brojnih domaćinstava sa poslom, školom i pijacom.

Na jednoj od evropskih autocesta dogodila se tragična, ali i dirljiva situacija – vozač kamiona iz Srbije preminuo je tokom vožnje, najvjerovatnije od srčanog udara. Iako je bio suočen s teškom zdravstvenom krizom, pokazao je nevjerovatnu prisebnost: uspio je zaustaviti vozilo na sigurnosnoj traci, spriječivši potencijalnu katastrofu.

Vozač je radio za šibensku transportnu firmu svega nekoliko mjeseci, ali je za to kratko vrijeme stekao veliko poštovanje kolega i nadređenih. Opisan je kao odgovoran i predan radnik, čovjek koji je i u posljednjim trenucima svog života mislio na sigurnost drugih učesnika u saobraćaju.

Prvi su vozilo na zaustavnoj traci primijetili drugi vozači, koji su odmah obavijestili nadležne službe. Policija je ubrzo stigla na lice mjesta, a kabina kamiona je osigurana kako bi se sačuvale vozačeve lične stvari i dokumentacija.

Jedan od njegovih kolega, koji je zadužen da u ponedjeljak preuzme kamion, obratio se redakciji portala GPM s porukom koja je dirnula mnoge:

„Bio je daleko od svoje kuće i porodice. U kabini sigurno ima njegovih stvari, dokumenata, možda i novca – i to treba da ostane za njegovu porodicu. Nadam se da niko neće pokušati iskoristiti ovu tragediju,“ rekao je vozač.

Preuzimanje vozila zakazano je za ponedjeljak ujutro, kada će zamjenski vozač kamion vratiti u bazu firme.

Berlin, 11. juli 2025. – U Bundestagu je održana komemorativna sjednica povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, koja je umjesto dostojanstvenog sjećanja na žrtve, bila obilježena šokantnim incidentom koji je potresao njemačku javnost.

Na inicijativu ambasadora Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, Damira Arnauta, ova sjednica je bila zamišljena kao simbolički čin podrške borbi protiv negiranja genocida. Međutim, govor poslanika ekstremno desne stranke AfD, Martina Sicherta, zasjenio je sve pozitivne poruke sjednice.

U svom obraćanju, Sichert je osporio međunarodno priznatu klasifikaciju zločina u Srebrenici kao genocida, i dodatno uzburkao strasti izjavom: „Srebrenica nas opominje da prekinemo multikulturalizam prije nego što bude prekasno.“ Te riječi izazvale su burne reakcije – poslanici Ljevice i Socijaldemokratske partije (SPD) demonstrativno su mu okrenuli leđa tokom govora, a u sali Bundestaga zavladala je napeta atmosfera koju su njemački mediji opisali kao “metež”.

U znak protesta, ministar vanjskih poslova Johann Wadepuhl je, bez prethodne najave, izašao za govornicu i uputio izvinjenje ambasadoru Arnautu i prisutnim članovima porodica žrtava genocida:
„Žalim što su žrtve i njihovi najbliži, kao i predstavnik BiH, morali slušati takve riječi u ovom domu. Mi, naravno, priznamo ovaj masakr kao genocid.“

Uprkos pokušaju ublažavanja prethodnih izjava, AfD je ostao na meti oštrih kritika – kako kolega iz Bundestaga, tako i šire javnosti. Njihov naknadni pokušaj korekcije stava – u kojem su izjavili da „priznaju masakr kao genocid“ – dočekan je sa sumnjom i ogorčenjem.

Ambasador BiH Damir Arnaut primio je podršku brojnih parlamentaraca, a sjednica je nastavljena u znaku solidarnosti i poštovanja prema žrtvama.

Ovaj događaj ponovo je potvrdio koliko su pitanja genocida u Srebrenici i dalje duboko politički i moralno relevantna, ne samo za regiju Balkana, već i za cijelu Evropu. Bundestag je pokazao institucionalnu snagu u suočavanju s revizionizmom, ali i ranjivost kada se negatori zločina pokušavaju promovisati pod okriljem parlamentarne govornice.