Rijad – Saudijska Arabija, vodeći proizvođač nafte u okviru organizacije OPEC+, iznenadila je globalno tržište energenata početkom ove godine kada je odlučila da poveća proizvodnju sirove nafte uprkos tadašnjem padu cijena. Ova neočekivana odluka potaknula je lavinu spekulacija da je riječ o geopolitičkom potezu koordinisanom sa Sjedinjenim Američkim Državama, uoči napada Izraela na Iran.

Prema mišljenju brojnih analitičara, povećanje proizvodnje moglo je biti rezultat pritiska iz Washingtona, gdje je tadašnji predsjednik Donald Trump tražio načine da amortizuje efekte potencijalnog sukoba u Zalivu, suzbije inflaciju i istovremeno pojača sankcije Rusiji.

• „Ne sumnjam da je Trump tražio od Saudijaca da pojačaju proizvodnju kako bi istovremeno riješio tri problema – Iran, Rusiju i cijene goriva kod kuće. Međutim, teško je reći da je to direktno povezano s izraelskim napadom“, izjavio je Bob McNally, nekadašnji savjetnik predsjednika Georgea W. Busha i direktor firme Rapidan Energy Group.

Uprkos tome, Saudijska Arabija se nalazila pod pritiskom zbog kvota koje su druge članice OPEC-a ignorisale. Kazahstan i još nekoliko država proizvodili su iznad dogovorenih granica, dok je Rijad snizio proizvodnju na svega devet miliona barela dnevno – što je izazvalo dodatnu frustraciju u kraljevini.

Ipak, Saudijci nisu željeli da ponove grešku iz 2018. godine. Tada su, prema zahtjevu Trumpove administracije, povećali proizvodnju kako bi kompenzovali gubitke iranskog izvoza pod američkim sankcijama. No, Trump je potom odobrio izuzeća za određene zemlje, što je izazvalo pad cijene barela na 50 dolara – znatno ispod profitabilnog praga za većinu proizvođača.

Princ Abdulaziz bin Salman, saudijski ministar energetike, odlučio je da ovaj put ne reaguje ishitreno. Tokom povjerljivih razgovora poručio je da Saudijska Arabija neće više „pumpati naftu za američke potrebe“ bez ozbiljnog strateškog uzvraćanja.

Ipak, nakon posjete Donalda Trumpa Rijadu prošlog mjeseca, situacija se donekle promijenila. Saudijsko kraljevstvo ostvarilo je pristup naprednoj američkoj vojnoj i nuklearnoj tehnologiji, ali i sporazume u oblasti vještačke inteligencije. Kako navodi Helima Croft iz RBC Capital Markets, „saudijsko povećanje proizvodnje nije toliko povezano s Iranom, koliko s ambicijom da osiguraju povlastice iz Washingtona“.

U međuvremenu, cijene sirove nafte snažno su porasle nakon što je Izrael izveo raketne napade na iranske vojne ciljeve. To bi, prema ocjenama analitičara, moglo dodatno zakomplicirati ekonomsku sliku za Trumpovu administraciju – budući da se suočava s rastućom inflacijom i ograničenim kapacitetima strateških rezervi, koje su svedene na 400 miliona barela nakon ranijih intervencija Joea Bidena.

Kevin Book iz kompanije ClearView Energy smatra da će Trump možda biti prisiljen da ponovo aktivira rezerve ako dođe do velikih poremećaja u snabdijevanju s Bliskog istoka. Međutim, upozorava i na ograničene kapacitete Saudijske Arabije da dodatno poveća proizvodnju u kratkom roku.

• „Iran je suštinski član OPEC-a, a Saudijska Arabija neće rizikovati stabilnost kartela bez ozbiljne kalkulacije. Geopolitika Bliskog istoka je previše zapaljiva za jednostavne odgovore“, zaključuje Book.

U složenoj mreži interesa, nafta ostaje najmoćnije oružje. A Saudijska Arabija – kao i mnogo puta ranije – balansira između tržišne logike, američkih zahtjeva i vlastite političke kalkulacije.

Teheran, 17. juni 2025. – Izraelski zračni udari na teritoriju Irana pogodili su, prema najnovijim informacijama, mahom lažne mete, zahvaljujući sofisticiranoj iranskoj taktici obmane koja uključuje upotrebu maketa vojnih sistema. Profesor Univerziteta u Teheranu, Seyed Mohammad Marandi, izjavio je da su mnogi izraelski napadi završili na imitacijskim objektima koji su samo vizuelno i elektronski oponašali prave raketne instalacije.

Prema njegovim riječima, ključni dokaz za ovu tvrdnju leži u izostanku sekundarnih eksplozija na pogođenim lokacijama, što bi se inače očekivalo ukoliko bi mete bile operativne vojne jedinice sa stvarnim eksplozivnim punjenjem i gorivom. Umjesto toga, kako tvrdi Marandi, uništeni su objekti bez funkcionalnog vojnog značaja, što ukazuje na dobro pripremljene obmanjujuće mete.

Iran, očigledno, koristi mrežu lažnih raketnih lansera i radarskih sistema postavljenih na kamionima, s kućištima koja vjerno repliciraju stvarne vojne baterije. Njihova vizuelna autentičnost osmišljena je da prevari izviđačke dronove i satelitske nadzorne sisteme. No još važnije, Iran je, prema tvrdnjama stručnjaka, uspio imitirati i elektromagnetne i toplotne potpise stvarnih sistema – što uključuje korištenje niskosnažnih radarskih emitera i generatora toplotnih signala.

Profesor Marandi smatra da su ove tehnike razvijane i usavršavane godinama, svjesni da moderna ratna sredstva podrazumijevaju navođene projektile koji se oslanjaju na elektronske i infracrvene signale ciljeva. Upravo zbog toga, Iran je uložio znatne resurse u razvoj sistema koji bi neprijateljske napade odveli na pogrešna mjesta.

Otvorene analize dostupnih videosnimaka koje su objavile izraelske odbrambene snage dodatno podržavaju ovu tezu. Na snimcima se, prema riječima Marandija, jasno vidi izostanak lančanih detonacija i značajnijih razaranja – što bi bilo gotovo nemoguće ukoliko bi mete bile prave operativne baterije projektila ili komandne stanice.

Iranski odgovor pokazuje novu dimenziju modernog ratovanja, u kojoj dezinformacija i simulacija mogu igrati presudnu ulogu na bojnom polju. I dok se Izrael suočava s vlastitim procjenama efikasnosti svojih udara, Iran očigledno šalje poruku: ne samo da posjeduje moć da uzvrati, već i sposobnost da zbuni i usmjeri protivnika na pogrešan put.

Teheran, 17. juni 2025. – U jeku eskalacije oružanih sukoba na Bliskom istoku, visoki iranski zvaničnik, general Mohsen Rezaee, izazvao je uznemirenost tvrdnjom da je Pakistan navodno obećao nuklearni odgovor u slučaju da Izrael prvi upotrijebi atomsku bombu protiv Irana.

U intervjuu za iranske državne medije, Rezaee je izjavio da je Pakistan “dao garancije Islamskoj Republici” da će uzvratiti nuklearnim udarom ukoliko Tel Aviv aktivira svoje nuklearne kapacitete.

• „Pakistan nas je uvjerio da će, ako Izrael upotrijebi nuklearnu bombu protiv Irana, uzvratiti istom mjerom. Zakleli su se da će stati iza nas“, rekao je Rezaee, pozivajući muslimanske zemlje na jedinstvo protiv, kako je naveo, “cionističke agresije”.

Ova tvrdnja izazvala je brzu i oštru reakciju iz Islamabada. Pakistanski ministar odbrane Khawaja Asif kategorički je demantovao navode iranskog generala, ističući da su pakistarski nuklearni kapaciteti striktno defanzivne prirode.

• „Pakistan poštuje sve međunarodne obaveze u vezi sa nuklearnom sigurnošću. Naše nuklearne sposobnosti nisu sredstvo prijetnje, već osiguranje naše nacionalne sigurnosti. Takvi navodi su neodgovorni i opasni“, izjavio je Asif.

Ministar je, međutim, izrazio zabrinutost zbog, kako je rekao, „agresivnog izraelskog ponašanja“ koje može dovesti cijeli region do tačke nepovratne katastrofe. „Zapad mora preispitati svoju bezuslovnu podršku državi čije djelovanje gura svijet prema globalnoj krizi“, upozorio je on.

U međuvremenu, nove tenzije zabilježene su i na terenu. Ambasador SAD-a u Izraelu, Mike Huckabee, potvrdio je da je američka ambasada u Tel Avivu pretrpjela manju štetu tokom sinoćnjeg iranskog raketnog napada. Više okolnih zgrada je oštećeno, ali, prema njegovim riječima, među osobljem nije bilo povrijeđenih.

• „Naša misija ostaje zatvorena dok se ne obezbijedi potpuna sigurnost. Osoblje je bezbjedno, ali situacija je ozbiljna i zahtijeva punu pripravnost“, saopštio je Huckabee.

• Novo poglavlje sukoba: Iran pokrenuo raketne i dronske napade na Izrael, ciljevi Haifa i Tel Aviv

Teheran, 17. juni 2025. – U novom talasu eskalacije na Bliskom istoku, Iran je večeras započeo raketne i dronske napade na teritoriju Izraela, potvrđuju izvještaji poluzvanične iranske agencije Mehr News. Meta udara su gradovi Tel Aviv i Haifa, a prema dostupnim informacijama, napadi bi mogli potrajati do zore.

Napetosti su ponovo kulminirale nakon što je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi direktno optužio izraelskog premijera Benjamina Netanyahua za provociranje sukoba u cilju, kako tvrdi, opstruisanja nuklearnih pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država.

• “Izraelski režim je napao Iran ne da bi ostvario strateški cilj, već da bi sabotirao diplomatski proces u kojem se očekivalo približavanje stavova Teherana i Washingtona”, kazao je Araghchi.

U istom tonu oglasio se i iranski predsjednik Masoud Pezeshkian, poručivši da će Iran ostati suzdržan i da neće širiti rat van okvira samoodbrane, ali da će svaki izraelski napad biti proporcionalno uzvraćen.

• “Iran ne želi rat, ali se neće povući pred agresijom”, izjavio je Pezeshkian u obraćanju javnosti.

Izrael se za sada nije oglasio detaljnim saopštenjem, iako su sirene za zračnu opasnost aktivirane u nekoliko gradova. Očekuje se odgovor izraelskih obrambenih sistema u narednim satima.

Sukob koji traje već danima ne pokazuje znake smirivanja, a strah od šireg regionalnog rata sve je izraženiji, posebno nakon sve češćih prelijetanja granica dronovima i balističkim projektilima.