Tel Aviv, 15. juni 2025 — Nakon višednevne tišine i spekulacija o njegovom boravku izvan zemlje, izraelski premijer Benjamin Netanyahu danas se pojavio u javnosti obilaskom naselja Bat Yam, južno od Tel Aviva, koje je pretrpjelo ozbiljna oštećenja u iranskom raketnom napadu.

Izraelski mediji su ranije izvještavali da se Netanyahu s najbližim saradnicima povukao u sigurno sklonište odmah nakon što je Izrael 13. juna pokrenuo zračnu operaciju na više ciljeva unutar Irana, uključujući navodna nuklearna postrojenja. Istovremeno su se pojavile tvrdnje da je premijer čak napustio zemlju, nakon što je državni avion Vlade Izraela lociran u grčkom zračnom prostoru.

Israeli Prime Minister Benjamin Netanyahu at the Bat Yam attack site in Israel. Bat Yam is a city on Israel's Mediterranean Sea coast, just south of Tel Aviv #TelAviv #iranisraelwar pic.twitter.com/6ObX52ZDC4

— Neha Khanna (@nehakhanna_07) June 15, 2025

Uslijed pritiska opozicije i kritika iz domaće javnosti, Netanyahu je danas zajedno sa ministrom odbrane i članovima kabineta izašao na teren kako bi procijenio štetu i razgovarao sa lokalnim stanovništvom. Tokom obilaska ruševina u Bat Yamu, premijer je izrazio saučešće porodicama poginulih i naglasio da će “Izrael učiniti sve da zaštiti svoje građane”.

Prema zvaničnim podacima, u posljednjem iranskom napadu korištene su hipersonične i balističke rakete. Poginulo je najmanje deset osoba, dok je 208 lica zadobilo povrede. Napadi su izazvali znatnu materijalnu štetu, a sirene za uzbunu su se oglasile u više gradova širom zemlje, uključujući Tel Aviv, Jerusalem i Haifu.

Predsjednik Izraela Isaac Herzog opisao je situaciju kao “veoma teško i tužno jutro”, pozvavši na jedinstvo građana u trenucima krize.

Dok međunarodna zajednica poziva na uzdržanost i prekid daljnje eskalacije, sigurnosne snage Izraela ostaju u visokom stepenu pripravnosti. Očekuje se i obraćanje premijera Netanyahua u kojem bi mogao pojasniti daljnje korake izraelske vlade u odgovoru na iranske napade i smirivanju rastuće regionalne napetosti.

The damage caused by the Iranian missile in Israel's Bat Yam. pic.twitter.com/X1sKAvizhp

— Clash Report (@clashreport) June 15, 2025

• Teheran – 15. juni 2025.

Visoki komandant iranske mornarice, general Reza Abbasi, uputio je oštru poruku izraelskim vlastima u jeku najteže vojne eskalacije između Irana i Izraela u posljednjim decenijama. Gostujući u večernjem programu državne televizije Channel 1, general Abbasi je izjavio da je vojna moć Islamske Republike Iran rezultat višedecenijske pripreme i strateškog razvoja.

„Treniramo za ovu situaciju već 26 ili 27 godina. Izrael nije u našoj ligi. ‘Luđak’ Netanyahu nije u poziciji da se suprotstavi iranskim oružanim snagama“, rekao je Abbasi, naglašavajući da je Iran do sada prikazao samo mali dio svojih vojnih kapaciteta.

Njegova izjava dolazi nakon dramatičnog raketnog odgovora Teherana na izraelske napade u blizini glavnog grada Irana. Prema dostupnim informacijama, Iran je ispalio više od 50 balističkih projektila prema izraelskoj teritoriji, što je izazvalo paniku i masovno uključivanje sirena za zračnu opasnost širom zemlje – od Tel Aviva do Jerusalema.

Izraelske odbrambene snage (IDF) potvrdile su da su detektovale višestruka lansiranja iz Irana te su aktivirale sve raspoložive protivraketne sisteme. Građanima je naloženo da se sklone u skloništa dok se ne procijeni kraj opasnosti.

Usred sve većeg pritiska, izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je prethodnih dana bio potpuno odsutan iz javnosti, pojavio se u razorenom dijelu Tel Aviva, Bat Yamu – području koje je pretrpjelo velike štete. Njegovo pojavljivanje dolazi nakon višednevne šutnje, što je izazvalo kritike kako u medijima, tako i među građanima. Glasine da je napustio zemlju i otišao u Grčku uslijed straha od iranske odmazde nisu službeno potvrđene.

Napetosti su dodatno eskalirale 13. juna, kada je izraelska vojska pokrenula direktne udare na više meta unutar Irana. Teheran je uzvratio odlučno, poručujući da će „svaka nova provokacija biti dočekana sa nesrazmjerno snažnijim odgovorom“.

Međunarodna zajednica poziva na hitnu deeskalaciju, ali zasad bez konkretnih rezultata. Region i dalje ostaje na ivici potpunog oružanog sukoba širih razmjera.

U nastavku otvorenog sukoba između Izraela i Irana, iranski balistički projektili ciljali su danas privatnu rezidenciju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Cezareji, kao i elektranu u Haderi, objavila je Al Jazeera pozivajući se na izvore iz izraelskih medija. Prema informacijama koje su prenijeli The Jerusalem Post i The Times of Israel, svi projektili su uspješno presretnuti prije nego što su pogodili mete, zahvaljujući izraelskim protuzračnim sistemima koji su trenutno u punoj pripravnosti. Incident se dogodio nešto poslije 15 sati, kada je aktiviran sistem za rano upozorenje Red Alert Tzofar, a stanovništvu je odmah naloženo da potraži skloništa zbog mogućnosti udara.

Ova raketna paljba dolazi trećeg dana intenzivne vojne eskalacije između dvije zemlje, nakon što je Izrael prethodno izveo zračne udare na više desetina ciljeva unutar Irana, uključujući objekte povezane s nuklearnim programom i vojnu infrastrukturu. Kao odgovor, Iran je pokrenuo snažne napade projektilima na izraelske gradove i strateške objekte, što je izazvalo veliku zabrinutost širom međunarodne zajednice. U dosadašnjim sukobima poginule su desetine ljudi na obje strane, a broj povrijeđenih raste iz sata u sat.

U međuvremenu, regionalni mediji objavili su da je Benjamin Netanyahu evakuisan iz zemlje zbog eskalacije sukoba i potencijalne ugroženosti njegove sigurnosti, ali te informacije do sada nisu zvanično potvrđene. Sve veći intenzitet sukoba između Irana i Izraela otvara ozbiljna pitanja o mogućem širenju rata na čitav Bliski istok, što bi moglo imati nesagledive posljedice za globalnu bezbjednost i stabilnost.

Pratite nas za sve najnovije informacije o razvoju situacije na Bliskom istoku.

Piše Redakcija Sandžak Danas

Nakon što je Izrael izveo zračne udare na iranske vojne ciljeve, uključujući nuklearna postrojenja i balističke rakete, Iran je odlučio odgovoriti ispaljivanjem stotina dronova i raketa prema izraelskim ciljevima. Međutim, regionalne sile, uključujući Jordan, bile su brze da reagiraju – ali ne na način na koji bi se očekivalo od arapskih zemalja koje bi trebale podržati Gazu i palestinski narod.

Dok su iranski dronovi leteli prema Izraelu, Jordan je ušao u igru na iznenađujući i sramotan način. Umesto da stane uz palestinsku stvar i pomogne Gazi, Jordanske oružane snage su, prema svim izveštajima, podigle svoju borbenu avijaciju i protivvazdušne sisteme u stanje visoke pripravnosti, odlučivši presresti iranske bespilotne letjelice. 13. juna 2025. godine, Jordansko ratno zrakoplovstvo oborilo je desetine iranskih dronova, djelujući u direktnoj koordinaciji sa saveznicima Izraela.

Jordanska reakcija bila je izrazito odbrambena, ali što je najgore, bila je potpuno bez stava prema palestinskoj borbi i duboko utemeljena u geopolitičkoj pragmatizaciji koja podržava interese Zapada i Izraela. “Nećemo dopustiti nikakvo narušavanje suvereniteta našeg zračnog prostora”, poručio je jordanski ministar vanjskih poslova Ayman Safadi. Ova izjava jasno pokazuje kako Jordan nije u stanju da pokaže solidarnost sa Gazom, a umesto toga se povinuje strateškom interesu Zapada i izraelske sigurnosti.

Već u prvom trenutku, ovaj potez Jordana naišao je na kritiku od strane mnogih arapskih i pro-palestinskih analitičara. Jordan, arapska sunitska država, koja bi trebalo da bude stub podrške palestinskom otporu protiv izraelske okupacije, odlučuje da obori iranske dronove, ali se ne osvrće na krvavi rat koji Izrael vodi u Gazi. Ovaj “drugi” sukob, između Jordana i Irana, nije samo politički već i ideološki, jer Jordan pristaje na status quo u kojem Gazu ostavlja da bude uništena, a Palestince da pate dok se on povezuje s Izraelom, čije su vojne akcije u Gazi i dalje brutalne i nepopustljive.

Iranska reakcija na jordansku umiješanost bila je jasna. Revolucionarna garda Irana nije se libila optužiti Jordan za “sramotnu udaljenost od neutralnosti” i pozvati na kažnjavanje. Iranske vlasti su oštro osudile Jordansku pomoć Izraelu, što je dodatno uzburkalo političku scenu Bliskog istoka. “Jordan je svrstao uz Izrael, umesto da pokaže solidarnost sa muslimanskim narodom Palestine”, poručivali su proiranski aktivisti, dok su iranski mediji iznosili prijetnje Jordanu. Nažalost, Jordan nije imao snage da stane uz svoj narod, već je ustupio pritisima globalnih sila i nastavio s vojnom pomoći Izraelu.

Ova geopolitička kalkulacija Jordana može se shvatiti u kontekstu regionalne stabilnosti i ekonomske zavisnosti, ali duboko je protivna interesima palestinskog naroda. Jordan, koji je odavno bio pod velikim uticajem Saudijske Arabije i drugih zaljevskih monarhija, sada je postao izdajnik palestinske borbe, sve u cilju održavanja svog političkog statusa i podupiranja američkih i izraelskih interesa.

Zahvaljujući ovoj politikama, Jordanske vlasti nastoje prikriti činjenicu da se njihovo ponašanje drastično kosi sa pravima palestinskog naroda i ljudskom solidarnošću. Umesto da pomogne narodu Gaze, Jordan je pomogao Izraelu da se sigurno brani od iranskih dronova, postavljajući se time kao glavni saveznika u borbi protiv Irana, umesto u borbi za oslobođenje Palestine.

Iako Izraelske vlasti nisu otvoreno hvalile Jordansku vojsku zbog obaranja iranskih dronova, nesporno je da su i oni doživeli ovu saradnju kao pomoć. U jerusalimskoj vojnoj i političkoj sferi, takva podrška sigurno je bila od koristi, jer je Jordan još jedanput odustao od podrške muslimanskom svetu i Palestincima. Premda je Jordanska vojska zapravo igrala ključnu ulogu u neutralizaciji iranskih prijetnji, njena suradnja s Izraelom pokazuje duboku političku izdaju koju mora prepoznati i celi arapski svet.

Jordan se stao na stranu izraelskih interesa, isključujući svoju podršku palestinskom narodu, što je, za mnoge, pravi test časti i hrabrosti u arapskoj politici. U trenutku kada je trebalo pomoći Gazi, Jordan je presreo iranske rakete, ostavljajući Palestince da sami bore svoju krvavu borbu. Ovo je dokaz da arapske sunitske države često traže politički pragmatizam na štetu temeljnih ljudskih prava, što stvara duboku nepravdu za sve one koji pate u Gazi.