Tumor kičmene moždine ugrožava život 14-godišnjeg dječaka iz Novog Pazara

Novi Pazar, 20. august 2025. – Četrnaestogodišnji Abdulah Gudžević iz Novog Pazara bori se s najtežom životnom bitkom. Ovaj dječak, umjesto da bezbrižno provodi djetinjstvo u igri i školskim obavezama, dane provodi po bolnicama, boreći se s dijagnozom tumora kičmene moždine.

Hitno liječenje u Turskoj

Ljekari su preporučili operaciju i dalje liječenje u Turskoj, gdje postoji realna šansa za njegov oporavak. Međutim, troškovi iznose čak 42.800 eura, što porodica nije u mogućnosti da sama obezbijedi.

Abdulah živi sa svojom nanom, dok mu je otac preminuo. Njegova porodica i prijatelji uputili su apel svim ljudima dobrog srca da pomognu i tako spasu život djetetu kojem tek predstoji budućnost.

Kako pomoći?

Svi koji žele da pruže podršku mogu to učiniti uplatom na žiro račun:

• Žiro račun: 155000100016617754

• IBAN: RS3515500310024978810

• SWIFT: CABARS22

Takođe, veliku pomoć možete pružiti dijeljenjem apela na društvenim mrežama, portalima i među prijateljima.

„Obraćamo se svim humanim ljudima da nam pomognu da spasimo život našem djetetu. Svaka donacija, ma koliko bila mala, za nas znači korak bliže ozdravljenju,“ poručuje porodica Gudžević.

Snaga zajedništva

Ovo je trenutak kada Sandžak, Novi Pazar i cijela dijaspora mogu pokazati snagu zajedništva. Pomozimo Abdulahu da ponovo osjeti djetinjstvo bez bolova i neizvjesnosti, i da dobije priliku za život kakav zaslužuje.

Prijepolje – Stočari u selima oko Prijepolja, Priboja i Nove Varoši već godinama vode bitku sa psima lutalicama, ali rješenje se i dalje ne nazire. Posljednji napad dogodio se u prijepoljskom selu Orovac, gdje su psi jutros zaklali čak 13 ovaca i pet jagnjadi u vlasništvu Ljubinka Pjanovića.

“Duša me boli, teško mi je i jedva govorim. Ovo mi se već treći put dešava i stvarno je žalosno. Od toga živim, nemam drugog posla, a sve što stvaram uništi se u jednom trenutku. Ne znam više kome da se obratim,” kroz suze je izjavio Pjanović.

Na lice mjesta izašao je veterinar iz Priboja, Nebojša Novaković, koji je potvrdio razmjere tragedije. Kako kaže, problem je daleko veći od broja životinja koje su na mjestu napada zaklane.

“U ovakvim situacijama uvijek postoji i veliki broj životinja koje se razbježe i potencijalno imaju ozbiljne povrede. Napad je za stado ogroman stres – neke ovce ostanu satima da leže na zemlji jer ne mogu da se oporave od šoka,” objašnjava Novaković.

Veterinar će narednih 15 dana pratiti stanje preostalih ovaca kako bi utvrdio kakve su posljedice napada.

Ovo nije izolovan slučaj – napadi pasa lutalica na stada u ovom kraju postali su gotovo svakodnevna pojava. Najviše stradaju mali stočari, čija egzistencija zavisi od ovaca i jagnjadi.

“Nama je stoka jedini izvor prihoda. Kad ovako nešto preživite tri puta, izgubite i volju i snagu. Ne tražimo ništa posebno, samo da nas zaštite i da možemo mirno da živimo od svog rada,” kaže Pjanović.

Ovaj slučaj ponovo otvara pitanje odgovornosti lokalnih vlasti i hitne potrebe za sistemskim rješenjem problema pasa lutalica. Meštani upozoravaju da bez ozbiljnijih mjera zaštite i kontrole populacije pasa, stočarstvo u ovim krajevima postaje neodrživo. Pogledajte prilog ispod teksta.

Sulejman efendija Pačariz, poznat kao Hodža iz Hisardžika, jedno je od najznačajnijih imena u historiji Sandžaka. Njegov životni put, od ranog djetinjstva obilježenog tragedijom do uloge vođe muslimanske milicije tokom Drugog svjetskog rata, ostavio je dubok trag u kolektivnoj svijesti Bošnjaka.

Rođen oko 1900. godine u Bioči kod Berana, Sulejman je odrastao u vremenu kada su Bošnjaci Sandžaka često bili izloženi represiji i napadima četničkih odreda. Njegov otac, lokalni imam, ubijen je 1922. godine od strane četnika u vrijeme kada su Kosta Pećanac i njegove čete sijali strah po ovom kraju. Taj događaj oblikovao je mladićevu sudbinu i zauvijek ga odredio kao borca za odbranu svog naroda.

Nakon ubistva oca, kratko se pridružio komitima Jusufa Mehonjića, a zatim je služio u žandarmeriji Kraljevine Jugoslavije. Ipak, ideja samoodbrane muslimana od stalnih prijetnji četnika postala je njegova životna misija.

Izbijanjem Drugog svjetskog rata, Sulejman ef. Pačariz okuplja bošnjačke borce i formira muslimansku miliciju sa sjedištem u Prijepolju (Hisardžik). Njihova osnovna misija bila je jasna – odbrana sela i gradova Sandžaka od četničkih upada i masovnih zločina nad civilima.

Njegova hrabrost i odlučnost brzo su ga učinile legendarnim. Pričalo se da je u jednom navratu s tek trojicom boraca prišao grupi od 200 četnika i natjerao ih na povlačenje.

Legendarne bitke

• Kosatica, novembar 1941. – Kada je grupa od oko 40 četnika pokušala razoružati njegove borce, Pačariz i njegova jedinica pružili su žestok otpor. Napad je odbijen, a četnici su se morali povući.

• Sjenica, decembar 1941. – U čuvenoj bici za Sjenicu, Pačariz je rame uz rame s Hasanom Zvizdićem i Džemailom Koničaninom spriječio prodor partizana. Iako partizani nisu bili četnici, ova bitka je pokazala spremnost bošnjačkih snaga da brane svaki pedalj Sandžaka od svake prijetnje.

• Prijepolje, septembar 1943. – Najveći sukob s četnicima. Oko 2.000 četnika pod komandom Vuka Kalajitovića napalo je Prijepolje. Pačarizova milicija, iako brojčano slabija, uz podršku dijela njemačkog garnizona, uspjela je odbiti većinu napada. Na minaretima džamija postavljeni su mitraljezi, što je izazvalo paniku među četnicima. Prema njemačkim izvorima, oko 80 četnika je poginulo, a Prijepolje je sačuvano od pokolja nad bošnjačkim civilima.

Sulejman ef. Pačariz nije bio samo vojni vođa, već i simbol otpora. Pričalo se da je tokom pregovora jedan njegov borac udario Pavla Đurišića, glavnog četničkog zapovjednika u Crnoj Gori, kao čin osvete za spaljena bošnjačka sela.

Iako je historija zabilježila i njegove kontroverzne odnose s okupacionim vlastima, za Bošnjake Sandžaka Pačariz ostaje upamćen kao branitelj naroda u vremenima kada je prijetila potpuna egzekucija i nestanak. Njegova misija bila je jasna – ne dopustiti da se ponove krvoprolića iz 1920-ih kada je i sam izgubio oca.

Sulejman ef. Pačariz pogubljen je 1945. godine, nakon završetka rata, od strane partizanskih vlasti. No, u narodu je ostao zapamćen kao „hodža ratnik“ koji je stao na čelo svog naroda onda kada je bilo najteže.

Za Bošnjake Sandžaka, njegovo ime simbolizira borbu za opstanak, dostojanstvo i pravo na život u vlastitoj zemlji. Pačariz efendija ostaje upisan u tradiciju Bošnjaka kao branitelj muslimanskog naroda i vođa koji nije ustuknuo pred četničkom prijetnjom.