Trilateralni sastanak predstavnika ministarstava odbrane Kosovo, Albanija i Hrvatska, održan u okviru provedbe Trilateralne deklaracije potpisane 2025. godine, otvorio je novo poglavlje bezbjednosnih odnosa na Zapadnom Balkanu i izazvao oštre političke reakcije iz Beograda.

Prema zvaničnim saopćenjima, fokus sastanka bio je na jačanju vojne i odbrambene saradnje, razvoju kapaciteta odbrambene industrije, unapređenju interoperabilnosti kroz zajedničke obuke i vojne vježbe, kao i koordinisanom odgovoru na savremene sigurnosne i hibridne prijetnje.

Iz Ministarstva odbrane Kosova navodi se da je cilj saradnje povećanje regionalne stabilnosti i sigurnosti, uz jasno opredjeljenje ka euroatlantskim integracijama. Kosovsku delegaciju predvodio je direktor za politike odbrane Faruk Geci, koji je naglasio da se aktivnosti sprovode u skladu s prethodno dogovorenim oblastima saradnje i bez namjere ugrožavanja bilo koje strane.

Međutim, ovaj potez naišao je na snažno protivljenje u Srbija. Kancelarija Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju ocijenila je da je riječ o ozbiljnom bezbjednosnom presedanu koji, kako navode, direktno ugrožava stabilnost regiona.

Direktor Kancelarije Petar Petković poručio je da je Srbija, kao vojno neutralna država, očigledna meta “trojnog pakta”, ističući da ovakva saradnja ne doprinosi regionalnom povjerenju, već produbljuje političke i sigurnosne podjele.

Posebno spornim ocijenjeno je uključivanje Prištine u formalne bezbjednosne aranžmane, što je iz Beograda označeno kao kršenje Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a. Petković je naglasio da je Kosovo postkonfliktno područje u kojem je za bezbjednost zadužen KFOR, te da svako dodatno vojno institucionalizovanje predstavlja “opasnu provokaciju”.

Dok Zagreb i Tirana, kao članice NATO-a, naglašavaju pravo na suverenu saradnju u oblasti odbrane, Beograd upozorava da bi ovakvi potezi mogli dodatno destabilizirati Zapadni Balkan i produbiti postojeće političke napetosti.

Petković je poručio da bi, umjesto kako je rekao “investiranja u destabilizaciju”, regionalni akteri trebali usmjeriti energiju ka ekonomskom razvoju, dijalogu i očuvanju mira, što Srbija, prema njegovim riječima, dosljedno zagovara. Najnovija dešavanja jasno pokazuju da bezbjednosna arhitektura Balkana ulazi u osjetljivu fazu, u kojoj će svaki potez imati snažne političke i geopolitičke posljedice.

Novi Pazar – Učenici Osnovna škola Mur od ove nedelje nastavu pohađaju u obaveznim školskim uniformama, čime je ova obrazovna ustanova postala prva u gradu koja je ovu odluku uvela kao obavezujuću za sve đake. U ponedeljak su učenici po prvi put ušli u učionice jednoobrazno obučeni. Djevojčice nose uniforme u bež-crnoj kombinaciji, dok su dječaci odjeveni u crne gornje i donje dijelove školske odjeće. Predviđena je i ljetna varijanta uniforme, koju će obezbjeđivati roditelji učenika.

Prema odluci škole, svi učenici su dužni da svakodnevno dolaze u uniformama, uz izuzetak jednog petka u mjesecu, kada im je dozvoljeno da se oblače po slobodnom izboru. Direktorica škole Alma Kurtanović Murić izjavila je za SNEWS da je odluka rezultat višemjesečnih konsultacija i saglasnosti roditelja, te da se od uvođenja uniformi očekuju pozitivni efekti na cjelokupni školski ambijent.

Roditelji i nastavnici ističu da uniforme doprinose ozbiljnijem i odgovornijem odnosu prema školskim obavezama, smanjuju socijalne razlike među djecom i jačaju osjećaj jednakosti i pripadnosti školskoj zajednici.

„Konačno, učenici zaista liče na učenike. Ovo je važan korak ka boljoj disciplini, zajedništvu i identitetu škole“, poručili su roditelji i nastavnici, izražavajući uvjerenje da će ova mjera dugoročno unaprijediti atmosferu u školskim klupama.

Odluka o uvođenju đačkih uniformi donesena je nakon što se većina roditelja izjasnila u korist ove inicijative, koja je pokrenuta još prošle godine.

Područje Rogozne, nadomak Novog Pazara, moglo bi u narednim godinama postati jedno od najznačajnijih rudarskih lokaliteta u ovom dijelu Evrope. Najnoviji rezultati istražnog bušenja, koje je sprovela australijska rudarska kompanija Strickland Metals Limited, pokazuju da se zlatna mineralizacija na nalazištu Gradina prostire znatno šire nego što se ranije pretpostavljalo.

Prema zvaničnim podacima kompanije, nova bušenja su potvrdila da ležište Gradina ima potencijal za značajno povećanje postojećih resursa, koji trenutno premašuju 37 tona zlata. Još značajnije je to što ovi rezultati dodatno jačaju ukupni potencijal šireg Rogozna projekat, čiji se ukupni resursi procjenjuju na ekvivalent od oko 267 tona zlata.

Istražni program dijamantskog bušenja donio je više izuzetno ohrabrujućih presjeka, naročito u zonama koje do sada nisu bile detaljno ispitane. Geološki podaci ukazuju na snažan kontinuitet zlatne mineralizacije, kao i na stabilan kvalitet rude, što predstavlja ključni faktor za eventualnu buduću eksploataciju.

Iz menadžmenta Strickland Metalsa navode da su nova otkrića u potpunosti potvrdila njihov geološki model, posebno u centralnom dijelu sistema Gradina, gdje se očekuje dalji rast resursa u dubinu i po širini.

Područje Rogozne nalazi se unutar Tetijskog metalogenog pojasa, geološke zone poznate po velikim porfirskim i skarn ležištima zlata, bakra i drugih plemenitih metala. Ovaj pojas obuhvata neke od najznačajnijih rudarskih distrikata u jugoistočnoj Evropi, što dodatno povećava strateški značaj istraživanja kod Novog Pazara.

Osim zlata, Rogozna projekat uključuje i prisustvo bakra i srebra, ali je nalazište Gradina trenutno u fokusu zbog visokog sadržaja zlata i povoljne geometrije ležišta, koja bi u budućnosti mogla omogućiti ekonomičnu eksploataciju.

Ovakva otkrića otvaraju ozbiljne mogućnosti za ekonomski razvoj regije, nova radna mjesta i ulaganja u infrastrukturu. Istovremeno, ona nameću i pitanja zaštite životne sredine, transparentnosti procesa i uloge lokalne zajednice u budućim fazama projekta. Jedno je, međutim, već sada jasno – Rogozna više nije samo planina iznad Novog Pazara, već potencijalno jedno od najvrijednijih rudarskih područja u Srbiji.