Tužilaštvo istražuje pomor ribe na rijeci Raška – Uzorci poslani na vještačenje

0

Povodom masovnog pomora ribe na rijeci Raška u Pazarištu, Osnovno javno tužilaštvo u Novom Pazaru preduzelo je mjere kako bi se utvrdio uzrok ovog tragičnog događaja. U saopštenju tužilaštva navedeno je da su uzorci vode sa mjesta incidenta, kao i uzorci uginule ribe, poslati na detaljna vještačenja kako bi se precizno ustanovili faktori koji su doveli do pomora.

Prema informacijama iz tužilaštva, 28. juna, Zavod za javno zdravlje Novi Pazar uzeo je uzorke vode sa mjesta događaja. Ovi uzorci su potom poslani Institutu za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” na analizu. Osim toga, uzorci uginule potočne pastrmke, koji su izuzeti od strane ribarskog područja “Ibar” iz Kragujevca, poslani su Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu na toksikološke analize. Cilj ove analize je da se utvrdi da li u uzorcima ribe ima prisutnosti hlora, natrijum-hipohlorida ili drugih hemijskih preparata koji bi mogli biti odgovorni za smrt riba.

Ovaj incident su prvi primijetili ribolovci u ranim jutarnjim satima 28. juna, a prema preliminarnim procjenama, na hiljade riba su stradale u ovom masovnom pomoru. Tužilaštvo je započelo istragu kako bi se utvrdilo postoji li krivična odgovornost, a rezultati vještačenja bit će ključni za dalji tok istražnog postupka.

Očekuje se da će rezultati analiza biti ključni za razumijevanje uzroka ovog nesrećnog događaja, koji je izazvao zabrinutost među lokalnim stanovništvom i ljubiteljima prirode.

Srebrenica im ne vrijedi ni posta: Profesor Gruda o licemjerju studentskih protesta u Srbiji

0

Studentski protesti u Srbiji sve više poprimaju nacionalistički ton, a genocid u Srebrenici ostaje tabu tema — profesor Damir Gruda proziva javnost i izaziva lavinu komentara.

Piše: Redakcija Sandžak Danas

Profesor Damir Gruda, istaknuti univerzitetski profesor i borac za očuvanje bošnjačke kulture i historije, izazvao je pažnju javnosti objavom na svom Facebook profilu, u kojoj kritikuje sve veći nacionalistički ton studentskih protesta u Srbiji. Njegove riječi naišle su na snažnu podršku, ali i podsjetile na duboke rane i selektivnu svijest o zločinima iz prošlosti.

  • „Niti jedan post o 30-toj godišnjici genocida u Srebrenici na niti jednom nalogu, niti jednog univerziteta, ni fakulteta, ni ‘Studenata u blokadi’ u Srbiji. Ruke su vam krvave za 16 nastradalih u Novom Sadu, a totalno se ignoriše najveći zločin u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. Obzirom da je većina današnje vlasti u Srbiji bila dio Miloševićevsko-Šešeljevske koalicije 90-tih, istog tog zločinačkog sistema vrijednosti protiv kojih studenti mjesecima protestuju“, poručio je Gruda u statusu koji je ubrzo postao viralan.

Podsjetimo, redakcija Sandžak Danas već je ukazivala na sve izraženiju radikalizaciju studentskih protesta u Srbiji, gdje se sve češće u pozadini zahtjeva protiv režima, kriju elementi srpskog nacionalizma, dok se teme poput Srebrenice sustavno guraju pod tepih.

Objava profesora Grude naišla je na podršku i emocije u komentarima.

  • Muamer Smailbegović piše: „Bravo Damire, dobro si ovo primijetio. Nažalost, nije to tema o kojoj se smije ili hoće da se priča.“
    Senad Konicanin dodaje: „Svaka ti čast Profesore.“
    Enes Djulovic je sažeo ogorčenost riječima: „Nek nastavi vucko da nas ybe. Zasluženo.“
    Dok Arnes Bošnjak Ćorović u komentaru sa dozom ironije piše: „A nemo’ tako, đe baš sad to da ih pitaš… Sačeka malo.“

Grudina objava dolazi u trenutku kada se širom Srbije održavaju studentski protesti s ciljem „oslobađanja institucija“, ali se očigledno, kako upozorava, zaboravljaju istine koje su temelj svake slobodne budućnosti.

  • „Ako danas studenti ne smiju da napišu ni jednu rečenicu o genocidu u Srebrenici, onda ne znaju protiv čega se tačno bune“, kažu u jednom od komentara.

Profesor Gruda nije samo naučnik, već i moralna vertikala Sandžaka, čije poruke nose težinu i među mladima i među akademskom zajednicom. Njegovo podsjećanje na šutnju o Srebrenici, posebno među onima koji tvrde da se bore za pravdu, otkriva bolan paradoks srbijanskog društva: zločini se prećutkuju da bi se sačuvala lažna slika kolektivne nevinosti.

I dok se u Beogradu mjesecima protestuje zbog tragedija i nasilja, pitanje Srebrenice ostaje granica koju mnogi ne žele da pređu.

Husein Memić: Srebrenica je rana čovječanstva, Gazu gledamo istim očima boli

0

Ministar turizma i omladine u Vladi Srbije, Husein Memić, oglasio se povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, poručivši da je 11. juli više od komemoracije — to je apel savjesti i poziv čovječnosti.

„Srebrenica je otvorena rana — koja nas iznova podseća na strašnu cenu mržnje“, napisao je Memić na društvenim mrežama, ističući da je sećanje na srebreničke šehide i danas jednako bolno, posebno u trenutku kada se pred očima svetske javnosti dešavaju stradanja u Gazi.

„Još je teže prisećati se Srebrenice danas, u trenutku kada se, pred očima celokupne svetske javnosti, u Gazi sprovodi genocid i monstruozno uništava jedan narod. Čujemo odjek istog bola“, poručio je ministar.

Memić je istakao važnost prenošenja univerzalnih poruka budućim generacijama, naglašavajući da mržnja nikada nije rješenje, a da se zločini ne smiju veličati.

„Ako možemo nešto naučiti nove generacije, onda je to da mržnja ne vodi ničemu, da zločinci nisu heroji — i da ne smemo dozvoliti da se mrak prošlosti nadvije nad sadašnjošću“, naveo je.

Posebno je naglasio da se krivica ne može pripisivati cijelom narodu, već pojedincima koji su izabrali mržnju umjesto čovječnosti.

„Ne smemo pripisivati kolektivnu krivicu jednom narodu. Krivica je na onim pojedincima koji su, u ime mržnje i najstrašnije ideologije, izdali ljudskost i počinili genocid.“

Ministar je podsjetio da bez suočavanja s istinom nema povjerenja, niti temelja za mirnu budućnost.

„Ovo nije samo apel sećanja — to je obaveza savesti, ljudske, moralne, političke i istorijske. To je put ka ozdravljenju, ka pomirenju, ka mirnoj i zajedničkoj budućnosti.“

Na kraju, Memić je uputio dovu i iskazao vječno poštovanje prema žrtvama genocida u Srebrenici, podsjetivši da poruka majki Srebrenice ostaje univerzalna i trajna:

„Zato poruka i krik srebreničkih majki ostaju isti. Da se nikome i nigde više ne ponovi Srebrenica! Dova i večni rahmet šehidima

Zbor građana Šapca: Negiranje genocida je nasilje nad istinom i žrtvama

0
Zbor građana Šapca: Negiranje genocida je nasilje nad istinom i žrtvama
  • Trideset godina nakon genocida u Srebrenici, građanske inicijative iz Šapca i Novog Pazara šalju jasnu poruku – negiranje zločina je nastavak nasilja, a odgovornost mora imati ime i prezime.

Zbor građana Šapca oglasio se povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, ističući da je čuvanje sjećanja na ovaj zločin civilizacijska obaveza svakog društva koje teži pravdi, istini i pomirenju.

U saopštenju objavljenom na društvenim mrežama, ova građanska inicijativa posebno je naglasila da je negiranje genocida oblik institucionalnog i društvenog nasilja nad žrtvama i njihovim porodicama.

  • „To je brutalna povreda dostojanstva mrtvih i prepreka svakom pokušaju ozdravljenja našeg društva. Poricanje zločina ne briše tragove krvi, već ih produbljuje u kolektivnoj svijesti“, stoji u saopštenju.

Zbor građana Šapca je upozorio i na opasnu zloupotrebu formulacije „Srbi su genocidan narod“ u provladinim medijima, što, kako navode, služi za diskreditaciju političkih neistomišljenika i zamagljivanje odgovornosti stvarnih počinilaca.

  • „Zločin je počinjen – ne od naroda, već od konkretnih vojnih i političkih struktura koje su imale podršku tadašnjeg režima Slobodana Miloševića“, podsjetili su, navodeći da je u julu 1995. godine u Srebrenici ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Danas, u Memorijalnom centru Potočari, biće ukopani posmrtni ostaci još sedam identifikovanih žrtava, ekshumiranih iz masovnih grobnica širom Bosne i Hercegovine. Najmlađe među njima su dvojica mladića od svega 19 godina.

Građanski aktivizam ne prestaje samo na riječima. Povodom godišnjice genocida, Zbor građana Novog Pazara organizuje večeras u 19 sati mirnu protestnu šetnju, koja će krenuti iz centra grada i završiti na Žitnom trgu.

  • „Zajedno ćemo proći kroz ulice grada i odati počast žrtvama genocida. Ne zaboravimo! Neka se glas žrtava čuje“, poručili su organizatori.

Izvor: Radio Sto plus

Delegacija Novog Pazara u Potočarima: Srebrenica je rana koja nikada neće zarasti

0

POTOČARI, 11. juli 2025. – Trideset godina nakon najstrašnijeg zločina na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata, u Memorijalnom centru Potočari hiljade ljudi iz cijelog svijeta okupilo se kako bi odali počast žrtvama genocida nad Bošnjacima Srebrenice.

U prisustvu brojnih međunarodnih i regionalnih zvaničnika, komemoraciji i dženazi prisustvovala je i delegacija iz Sandžaka, potvrđujući da narod ovog kraja ne zaboravlja bolnu historiju i stoji uz žrtve i njihove porodice.

Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac predvodio je delegaciju tog grada, u kojoj su bili i predsjednik Skupštine Samir Lekić, te njegova zamjenica Alma Šaranekapić. Pridružili su im se i predsjednica opštine Tutin Selma Kučević, ministar turizma i omladine Srbije Husein Memić, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Fuad Baćićanin i njegov zamjenik Adel Slatina.

Delegacija je položila cvijeće i proučila Fatihu na mezarima žrtava, izrazivši duboko saosjećanje sa porodicama i jasno podsjećajući na obavezu očuvanja kulture pamćenja i borbe za istinu i pravdu.

Dženazu-namaz predvodio je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, koji je u svom obraćanju poručio da se “pravda mora izboriti kako bi tuga bila zamijenjena nadom, a očaj vjerom u budućnost.” Naglasio je važnost kolektivnog sjećanja kako bi se genocid nikada ne ponovio.

Na ovogodišnjoj komemoraciji ukopani su posmrtni ostaci još sedam žrtava, čime broj ukopanih u Potočarima prelazi 6.750. Među njima su i dvojica mladića – Senajid Avdić i Hariz Mujić – obojica rođeni 1976. godine, ubijeni sa svega 19 godina. Uz njih, vječni smiraj pronašli su i: Fata Bektić (1928), najstarija žrtva ove godine, Hasib Omerović (1961), Sejdalija Alić (1961), Rifet Gabeljić (1964) i Amir Mujčić (1964).

Porodice su, u suzama i tišini, ispratile svoje najmilije, dok su bijeli nišani i zeleni tabuti ponovo svjedočili o zločinu koji ne prestaje boljeti.

Trideset godina kasnije, rana Srebrenice i dalje krvari, ali zajednička poruka poslana iz Potočara jeste – ne smijemo zaboraviti, ne smijemo prestati govoriti istinu, i ne smijemo prestati tražiti pravdu.

Mitropolit Mihailo u Potočarima: “Srebrenica je druga Meka i Medina, dolazit ću i kada Bosna bude jedinstvena”

0

POTOČARI – Poglavar Crnogorske pravoslavne crkve, mitropolit Mihailo, prisustvovao je komemoraciji u Memorijalnom centru u Potočarima, gdje je odao počast žrtvama genocida u Srebrenici. Kao i prethodnih godina, njegova prisutnost izazvala je pažnju i poštovanje među okupljenima, ali i snažne reakcije zbog njegovih riječi koje pozivaju na mir, suživot i priznanje istine.

„Ovo je za mene druga Meka i Medina. Bio sam i tamo, a dolazim i ovamo – tako je kod mene. Dolazit ću u Srebrenicu i kad bude jedinstvena Bosna, a ja vjerujem da ću to doživjeti“, izjavio je mitropolit Mihailo, ističući da je njegovo prisustvo izraz iskrene ljudske i duhovne solidarnosti, a ne političkog kalkulisanja.

Mitropolit je ukazao i na prisutnost onih koji, kako kaže, dolaze samo formalno, bez istinskog priznanja genocida: „Ima onih koji dolaze, ali ne priznaju šta se ovdje dogodilo. Došli su iz političkih razloga, to svi znate.“

Na kraju je dodao: „Ovo što je danas Srebrenica u Evropi i svijetu je premalo. Mora se više govoriti, znati i priznati.“

Mitropolit Mihailo se i ranijih godina isticao među vjerskim liderima regiona koji otvoreno govore o genocidu u Srebrenici, pružajući ruku Bošnjacima i pozivajući na međuvjerski dijalog i pravdu.

Novi Pazar u znaku tuge: Zastave na pola koplja u čast žrtava genocida u Srebrenici

0
Novi Pazar zastave na pola koplja

Novi Pazar, 11. juli 2025

U znak poštovanja prema hiljadama nevino ubijenih Bošnjaka u julu 1995. godine, Novi Pazar danas obilježava Dan sjećanja na genocid u Srebrenici spuštanjem zastava na pola koplja i nizom dostojanstvenih aktivnosti.

Na osnovu odluke Skupštine Grada Novog Pazara iz 2015. godine, 11. juli se svake godine obilježava kao dan žalosti. Gradske zastave su spuštene na pola koplja, iz ugostiteljskih objekata izostala je muzika, a javni programi su otkazani – osim onih posvećenih kulturi sjećanja i čuvanju istine o genocidu.

Delegacija Grada Novog Pazara prisustvuje kolektivnoj dženazi u Potočarima, dok su sinoć iz grada na Raški put Srebrenice krenule stotine građana – mladi, aktivisti, porodice, svi sa željom da odaju počast žrtvama i prisustvuju posljednjem ispraćaju identifikovanih.

Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV), koje je još 2005. godine proglasilo 11. juli Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, i ove godine organizovalo je niz aktivnosti u čast žrtava. Upriličen je svečani prijem za članove porodica žrtava iz Srebrenice, Prijedora i Višegrada, kao i svečana sjednica Vijeća.

Na Gradskom šetalištu otvorena je dokumentarna izložba „Kad vrijeme utihne“ Memorijalnog centra Srebrenica, koja podsjeća prolaznike na razmjere zločina i potrebu za njegovim neprekidnim pamćenjem.

Večeras će u Kulturnom centru Novi Pazar biti prikazan film „Quo Vadis, Aida?“ rediteljke Jasmile Žbanić, koji kroz ličnu priču žene prevoditeljice u bazi UN-a prikazuje tragediju srebreničkih dana.

srebrenica novi pazar

Veze Novog Pazara i Srebrenice nisu samo simbolične, već i institucionalne. Grad je 2018. uredio plato nazvan po Hatidži Mehmedović, predsjednici Udruženja „Majke Srebrenice“, a otvorenju su prisustvovale i članice udruženja koje od tada redovno posjećuju Pazar. Gradsko vijeće je u više navrata finansijski pomagalo inicijative Memorijalnog centra, uključujući donaciju od 40.000 eura za izgradnju staračkog doma za majke Srebrenice u Potočarima.

Novi Pazar tako još jednom potvrđuje svoju duboku privrženost istini, pravdi i pamćenju – s porukom da se genocid nikada ne zaboravi i nikada ne ponovi.

Crna Gora gostima na granici pruža više od dobrodošlice: Pokloni, osveženje i osmesi za svakog putnika

0
crna gora, ulcinj, more plaza

Na graničnim prelazima sa Crnom Gorom ovog ljeta turiste iz Srbije i regiona dočekuje nešto što prevazilazi uobičajenu kontrolu pasoša i carinske formalnosti. Umjesto hladnih pogleda i dugih čekanja, putnike pozdravljaju srdačni domaćini sa vodom, sokovima, grickalicama, promotivnim poklonima i – osmijehom.

Ova neobična i topla dobrodošlica dio je promotivne kampanje „Rekonektuj se“ koju sprovodi Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom turizma. Cilj je jasan – pružiti posjetiocima osjećaj da su već od granice postali dio crnogorske priče o gostoprimstvu i ljepoti.

 Foto: Dragan Mijatovic
Foto: Dragan Mijatovic

“Ovo do sada još nismo doživeli. Da nas neko na granici ponudi hladnim napitkom, da se raspita kako smo putovali i još da nam pokloni internet paket i mali suvenir – to je zaista iznenađenje”, kaže Jelena Ilić iz Novog Sada, koja ljetuje u Sutomoru.

Na prelazima Dobrakovo i Debeli brijeg, ali i na crnogorskim aerodromima, svi putnici imaju priliku da dobiju dnevne internet pakete, promotivne materijale, ali i mogućnost da učestvuju u nagradnoj igri na Instagramu. Sve što je potrebno jeste objava fotografije prirodnih ljepota Crne Gore sa heštegom #Rekonektujse, te tagovanje profila @onecrnagora i @gomontenegro. Najkreativniji dobijaju vaučere za hotelski boravak, avio-karte i druge vrijedne poklone.

 Foto: Dragan Mijatovic
Foto: Dragan Mijatovic

“Krenuli smo porodično ka Čanju, i stvarno smo bili prijatno iznenađeni. Još na granici smo dobili vodu, keks i poklone za djecu. Takve male stvari ostave veliki utisak. Crna Gora zna kako da dočeka goste”, kaže Amir Memić iz Novog Pazara.

Slično razmišlja i Marko Đorđević iz Beograda:

“Kada voziš satima po vrućini, i onda te neko sa osmijehom dočeka sa flašicom vode i riječima ‘Dobro došli u Crnu Goru’ – to se pamti. Ovo nije samo marketing, ovo je prava kultura gostoprimstva.”

 Foto: Dragan Mijatovic
Foto: Dragan Mijatovic

Iz Nacionalne turističke organizacije poručuju da su zadovoljni prvim reakcijama i da će slične kampanje organizovati i u drugim periodima godine, s akcentom na planinski, kulturni i zimski turizam.

Crna Gora još jednom pokazuje da nije samo prirodno lijepa, već i da zna kako da tu ljepotu podijeli sa drugima – uz osmijeh, pažnju i toplu riječ, čak i tamo gdje to najmanje očekujete – na samom ulazu u zemlju.

 Foto: Dragan Mijatovic
Foto: Dragan Mijatovic

Sandžački adžo s Peštera: Ramiz Mulić iz sela Braćak svjedoči o životu, zdravlju i porodičnim vrijednostima

0

Braćak, Tutin – Usred pitomih pašnjaka Pešterske visoravni, u selu Braćak, živi jedan od onih ljudi koji kao da su iz druge epohe – Ramiz Mulić, 83-godišnji domaćin, poznat među mještanima kao sandžački adžo. Njegova priča je spoj zdravog duha, zahvalnosti prema životu i ponosa na skromno, ali čestito naslijeđe.

„Imam malo šećera, ali sam operisan od žučne kese. Bio sam u Kraljevu, i da nije bilo doktora tamo i Božije pomoći, ne bih se ovako lako oporavio. Operisan sam uveče oko pola devet, a već ujutru u osam šetam po hodniku. Doktor me gledao i rekao: ‘Halali, Rameze, svaka ti čast!’“, prisjeća se Mulić sa osmijehom i zahvalnošću.

Ramiz ne samo da se brzo oporavio nakon operacije, već je i dalje u punoj snazi. Živi u Braćaku, selu u kojem je proveo cijeli život, i ponosno kaže da se ničega ne boji jer je sve predao u Božje ruke. „Nemam nikakvih problema. K'o da nisam ni operisan.“

U oktobru će napuniti 84 godine, a iza sebe ima bogatu porodičnu priču. Otac je devet kćerki i dva sina, a svi su, kako kaže, „pošteno udati i oženjeni“. Djeca i unučad žive u Njemačkoj i u Sandžaku, a Ramiz s ponosom ističe da je sve prošlo bez ikakvih problema.

„To nije mala stvar – devet kćerki udati i dva sina oženiti bez ikakvih problema. A ja sam bio jedinka – nisam imao ni brata ni sestru. Bio sam sam. Ali nikad se nisam osjećao sam, jer u Braćaku smo svi jedna velika familija.“

Govoreći o selu, Ramiz evocira sjećanja na vrijeme kada su omladina i poštovanje činili temelj zajedništva. „Bilo je poštovanja, i među mladima i starima. Na svadbama, u običnom svakodnevnom životu – sve je imalo svoje mjesto i red.“

O samom imenu sela Braćak nema siguran odgovor, ali pretpostavlja da je vezano za vodu i močvarni teren. „Kad se kosilo livadom, nismo mogli volovima da izvučemo sijeno. Sve smo na ruke, vilama, nosili. Danas kamioni od 30 tona prolaze, a nekad nismo mogli ni sa tovarom sijena kroz blato.“

Selo Braćak danas više nema prodavnicu, pa Ramiz i mještani idu do Ljeskove po osnovne potrepštine. Ali, i to im je prilika za druženje. „Sretneš prijatelja, popijete kahvu, ispričate se. Nekad ništa ne kupiš, ali se napiješ dobrodošlice, i to ti ostane u duši.“

Ramiz se prisjeća i svog porijekla. Otac mu je iz Dolića, a majka iz Brošice, i već preko 130 godina Mulići su u Braćaku. U selu su dvije glavne familije – Čosovići i Mulići – i među njima, kako Ramiz kaže, uvijek je bilo poštovanja.

Dok svjedoči o vremenu koje je prošlo, o mladosti, radu, mukama i radostima, Ramiz šalje jasnu poruku: „Živio sam pošteno, zahvaljujem Bogu za sve što mi je dao. Djecu sam podigao, zdrav sam i zadovoljan. To je najveće bogatstvo.“ Pogledajte tv prilog ispod teksta.

ISPRAVKA I IZVINJENJE REDAKCIJE Feđi Dudiću

0

Redakcija portala Sandžak Danas upućuje iskreno izvinjenje treneru Radničkog iz Kragujevca, Feđi Dudiću, zbog netačnih navoda objavljenih u ranijem tekstu pod naslovom „Pazarci ovo neće zaboraviti: Feđa Dudić, Bošnjak iz Bosne, zatražio kaznu za Novi Pazar!“.

Nakon uvida u relevantnu dokumentaciju i dodatne provjere činjenica, utvrdili smo da nije tačno da je Feđa Dudić tražio kažnjavanje FK Novi Pazar niti da je na bilo koji način uticao na odluku disciplinskih organa Fudbalskog saveza Srbije.

Objavljivanjem takvih tvrdnji doveli smo javnost u zabludu i nanijeli štetu ugledu gospodina Dudića, zbog čega mu se ovim putem javno i bezrezervno izvinjavamo.

Naš portal smatra da je obaveza svakog medija da informacije objavljuje isključivo na osnovu provjerenih činjenica. U ovom slučaju nismo ispunili taj profesionalni standard, zbog čega smo sporni članak uklonili i objavljujemo ovu ispravku.

Naglašavamo da Feđa Dudić nije odgovoran za donošenje disciplinske odluke protiv FK Novi Pazar te da prethodno objavljene tvrdnje koje su ga dovodile u vezu s tom odlukom nisu bile zasnovane na činjenicama.

Još jednom upućujemo iskreno izvinjenje Feđi Dudiću, njegovoj porodici, FK Radnički 1923 i svim čitaocima kojima smo objavljivanjem netačnih informacija narušili povjerenje.

Redakcija portala Sandžak Danas