Nedjelja, 3 Maja, 2026

/VIDEO/ Upoznajte najbogatiji par Indije: Žive u neboderu od milijardu evra, imaju 600 sluga i 169 automobila

0

Mumbaj – Kada se pomisli na luksuz, teško je nadmašiti bogatstvo i stil života Mukeša i Nite Ambani, najbogatijeg para u Indiji, čiji dom nadmašuje i holivudske maštarije. Njihova rezidencija, veličanstvena Antilia u Mumbaju, visoka je 27 spratova i procenjuje se na vrtoglavih milijardu evra.

Ovaj impozantni neboder sadrži privatni bioskop, spa centar, hram, balsku dvoranu, salu za automobile, pa čak i veštački sneg u tuševima. U njemu živi preko 600 članova posluge – među njima čistačice, batleri, kuvari i fitnes instruktori. Da sve bude savršeno organizovano i besprekorno čisto, brinu timovi ljudi 24 sata dnevno.

Ko je Mukeš Ambani?
Vlasnik jedne od najuspešnijih kompanija u Indiji, Reliance Industries, Mukeš Ambani spada među najbogatije ljude sveta, sa imovinom vrednom oko 83 milijarde evra. Njegova supruga, Nita Ambani, nekadašnja učiteljica i dizajnerka enterijera, danas je sinonim za stil, filantropiju i luksuz.

Neodoljiv ukus za luksuz

Nita Ambani poznata je po skupocenim navikama – njena kolekcija torbi uključuje i “Hermes” torbu za koju je izdvojila čak 350.000 evra. Suprugu je darovala luksuzni automobil Maybach 62, dok je ona od njega dobila privatni mlaznjak vredan 60 miliona evra. Posebno se pamti trenutak kada je naručila 25.000 zlatnih posuda za posluživanje gostiju na jednoj svečanosti.

Uprkos bogatstvu – stroga pravila za decu
Par je u braku više od 37 godina i imaju troje dece – dva sina i ćerku. Iako rođeni u izobilju, odrastali su uz stroga pravila. Nita je insistirala da koriste javni prevoz, dobijaju skroman džeparac i imaju ograničeno vreme za izlaske – sve sa ciljem da ostanu prizemni i skromni.

Dobročinstvo bez granica
Iako poznati po raskošnom životu, Ambaniji ne zaboravljaju ni one kojima je pomoć potrebna. Tokom pandemije, donirali su čak 68 miliona evra za zdravstvenu zaštitu, dok su u Mumbaju osnovali i školu i bolnicu kao deo svog filantropskog rada.

Nita Ambani danas važi za jednu od najuticajnijih žena Indije, a njihov dom – Antilia – ostaje simbol bogatstva, moći i ekstravagancije koje retko ko na planeti može da nadmaši.

/VIDEO/ Najveća akcija protiv narkotika u historiji Turske: U operaciji “Narkokapan-Ankara” uhapšeno 525 osoba

0

Ankara – Turska policija sprovela je dosad najveću operaciju protiv trgovine narkoticima, pod kodnim nazivom “Narkokapan-Ankara”, u kojoj je uhapšeno čak 525 osoba osumnjičenih za uličnu distribuciju droge.

Tokom ove masovne akcije, koja je izvedena na području glavnog grada, istovremeno je izvršeno 626 racija. Prema riječima ministra unutrašnjih poslova Turske, Alija Yerlikaye, operacija je rezultat šestomjesečnog intenzivnog praćenja i priprema.

  • – U operaciji je učestvovalo 4.768 policijskih službenika, raspoređenih u 1.461 tim. Angažovani su i specijalno obučeni psi tragači, njih 40, kao i četiri bespilotne letjelice za nadzor, naveo je ministar Yerlikaya.

Cilj akcije bili su ulični dileri, kao i pojedinci koji su narkotike prodavali putem internetskih aplikacija i društvenih mreža. Prema navodima iz istrage, većina osumnjičenih djelovala je u kvartovima u kojima su posebno bila ugrožena djeca i mladi.

Ministar Yerlikaya je naglasio da su svi osumnjičeni prethodno detaljno nadzirani, uz prikupljanje tehničkih i fizičkih dokaza koji su temeljito dokumentovani prije pokretanja akcije u ranim jutarnjim satima.

  • – Borba protiv narkotika je borba za budućnost naše djece. Droga je jedan od najvećih neprijatelja čovječanstva, i nećemo posustati dok ne iskorijenimo ovaj problem iz naših gradova, poručio je Yerlikaya.

Operacija “Narkokapan-Ankara” predstavlja ključnu tačku u dugoročnom naporu turskih vlasti da se suzbiju mreže ulične prodaje narkotika. Ministarstvo unutrašnjih poslova najavilo je da će slične akcije uskoro biti realizovane i u drugim dijelovima zemlje.

Muftija Abdulah Numan: “Kad sam postao musliman, jedino je ova glumica nastavila razgovarati sa mnom”

0

Beograd – Iako nikada nije imala svoju djecu, poznata srpska glumica Ružica Sokić imala je poseban odnos sa svojim sestrićem, Ivanom Trifunovićem, danas poznatim kao muftija Abdulah Numan. Njihova porodična veza prerasla je u duboko međusobno poštovanje koje nije narušeno čak ni kada se Ivan odlučio na korak koji je za mnoge u njegovom okruženju bio teško prihvatljiv – prelazak na islam.

Ružica Sokić bila je jedna od najvoljenijih glumica bivše Jugoslavije, ali je njen privatni život bio obilježen brojnim izazovima. Tokom djetinjstva preživjela je težak period nacističke okupacije, kada je njen otac bio osuđen na smrt. Iako je kasnije oslobođen, trauma iz tog vremena ostavila je dubok trag na Ružicu. Upravo zbog tih rana iz prošlosti, kako je i sama govorila, odustala je od želje da postane majka.

  • – Bojala sam se da stanem, a i plašila sam se poroda, izjavila je svojevremeno u jednom intervjuu.

Svoju ljubav, pažnju i toplinu usmjerila je na sestrića Ivana, koji je kroz duhovnu potragu prešao na islam i uzeo ime Abdulah Numan. Za razliku od većine članova porodice, koji su bili šokirani njegovom odlukom i prekinuli kontakt s njim, Ružica i njena sestra Ljubica Cuca Sokić – poznata slikarka – bile su jedine koje su nastavile razgovarati s njim.

  • – Moj prelazak na islam teško je pao mojoj porodici. Od svih, jedino su dvije moje tetke nastavile razgovarati sa mnom. Jedna je bila slikarka Cuca, a druga poznata glumica Ružica Sokić – koju je cijela Srbija voljela, ispričao je muftija Abdulah Numan za “Kurir”.

Posebno se sjeća trenutka kada se, nakon povratka iz Indije gdje je proveo više od godinu i po dana, vratio u Beograd. Dok su drugi članovi porodice birali tišinu, Ružica ga je prva pozvala na ručak i bez predrasuda poželjela čuti više o njegovom putu.

  • – Pozvala me i rekla: “Hajde sad ti meni ispričaj šta si to tamo naučio.” Tako je prekinuta ta teška porodična tišina. Bila je puna razumijevanja i uvijek me podržavala kao da sam njeno dijete. I sama je voljela džamiju i povremeno dolazila. Bila je radoznala, otvorenog duha i ispunjena ljubavlju, rekao je Numan.

Veza između slavne glumice i njenog sestrića, koji je danas jedan od najprepoznatljivijih islamskih autoriteta u Srbiji, svjedoči o snazi porodice, prihvatanju različitosti i ljubavi koja prevazilazi sve ideološke i vjerske razlike.

  • – Tako su bar neki članovi moje porodice uspjeli razumjeti da su i muslimani ljudi, da imaju dušu. A to je velika stvar, zaključio je muftija Abdulah Numan.

Dodik: Ne mogu me uhapsiti, štite me specijalci i policija RS

0

BANJALUKA – Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da ne vjeruje da postoji mogućnost njegovog hapšenja, navodeći da ga štite pripadnici policije Republike Srpske i elitne specijalne jedinice.

  • Po Ustavu, predsjednika Republike Srpske obezbjeđuju policijske snage RS i posebno obučeni specijalci, koji su nedavno osvojili visoke ocjene na velikom međunarodnom takmičenju u Dubaiju – rekao je Dodik u intervjuu za švicarski sedmičnik Weltwoche.

Dodik je istakao da su pripadnici te specijalne jedinice „odani Republici Srpskoj“ i da smatraju kako je, kako je naveo, „progon predsjednika RS istovremeno i progon same Republike Srpske“.

  • – Zbog toga ne bih savjetovao nikome iz Sarajeva da pokuša bilo kakvu akciju tog tipa. Mi ćemo se braniti – dodao je.

Govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Dodik je ocijenio da je Zapad „u ovom trenutku uradio jednu dobru stvar – povukao jasnu granicu između Republike Srpske i, kako je rekao, muslimanskog dijela BiH“.

  • Mi nemamo nikakvu želju da ulazimo u drugi entitet, kao što bi svaki pokušaj iz Federacije BiH da interveniše u RS bio unaprijed osuđen na neuspjeh – poručio je.

Dodik se osvrnuo i na, kako je rekao, “politički pritisak i targetiranje od strane muslimanskih struktura u Sarajevu i određenih međunarodnih zvaničnika”.
Kritike na račun visokog predstavnika

U intervjuu je podsjetio i na dolazak visokog predstavnika Christiana Schmidta u BiH, izražavajući stav da njegovo imenovanje nije u skladu sa procedurama predviđenim Dejtonskim mirovnim sporazumom.

  • Visokog predstavnika moraju nominovati i imenovati strane potpisnice Dejtonskog sporazuma, a zatim ga potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija. U ovom slučaju to se nije dogodilo – rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, Schmidt smatra da mu podrška administracije predsjednika SAD-a Joea Bidena i vlada u Briselu daje legitimitet za postupke koje provodi.

  • – Ponaša se kao slon u prodavnici porcelana – zaključio je Dodik u razgovoru za Weltwoche.

M.P. prijetio snahi da će ubiti nju, njenog brata i oca

0
nasilje prebio zenu
nasilje prebio zenu

Bijelo Polje – Muškarac iz Bijelog Polja (M.P.) osumnjičen je da je u alkoholisanom stanju uputio ozbiljne prijetnje svojoj snahi, njenom bratu i ocu, zbog čega je po nalogu državnog tužioca zadržan do 72 sata.

Kako je saopštilo Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju, incident se dogodio 16. aprila 2025. godine, oko sedam časova ujutru, u mjestu Nedakusi, ispred porodične kuće u kojoj stanuje sin osumnjičenog.

„Prema navodima iz krivične prijave i priloženoj dokumentaciji, M.P. je u alkoholisanom stanju uputio riječi prijetnje oštećenoj A.V, svojoj snahi, da će ubiti nju, njenog brata i oca, te da se ‘neće dobro završiti’ ukoliko sretne njenog brata“, saopštilo je tužilaštvo.

Dodaje se da je ovakvo ponašanje izazvalo osjećaj straha i ugroženosti kod oštećene za vlastitu sigurnost, kao i sigurnost članova njene porodice.

Nakon što je osumnjičeni saslušan, državni tužilac donio je rješenje o zadržavanju u trajanju do 72 sata, dok se slučaj dalje procesuira.

NAPAD NA UREDNIKA PORTALA TOKOM PROTESTA U NOVOM PAZARU: GRAĐANI SPRIJEČILI DALJU ESKALACIJU

0

Novi Pazar, 17. april 2025 – Tokom protesta održanog ispred preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ u Novom Pazaru, zabilježen je ozbiljan incident u kojem je glavni i odgovorni urednik portala Indeksonline.rs, Eldin Ćorović, bio meta fizičkog i verbalnog napada.

Prema navodima prisutnih građana, do incidenta je došlo kada je novinar M.H. fizički prišao Ćoroviću u trenutku kada je izveštavao sa protesta, povukao ga za ruku i pokušao da mu onemogući snimanje. Situacija je dodatno eskalirala kada je M.H., uputio ozbiljne pretnje uredniku portala, navodno izgovorivši: „Bolje da nisi živ.“ – tvrdi Indeks Online.

Brzom reakcijom okupljenih građana, koji su stali između sukobljenih strana, spriječena je dalja eskalacija i moguće fizičko nasilje. O incidentu je odmah obaviještena Policijska uprava Novi Pazar, a slučaj je prijavljen i nadležnom tužilaštvu.

Preduzete su zakonom predviđene radnje kako bi se utvrdile sve relevantne okolnosti i eventualna krivična odgovornost. Očekuje se zvanično saopštenje institucija u narednim danima.

Fikret Cucak o sjeničkim stanovima – Život na Pešteri bez struje i puta

0

BEGOVI BUNARI – PEŠTER – Samo pola sata vožnje od Sjenice, ali kao da putujete kroz vreme. Put koji vodi do Begovih Bunara, letnjeg staništa stočarske porodice Cucak, vodi preko lošeg akadam puta, a zatim i utabanih staza kroz netaknutu prirodu Pešterske visoravni. Iako se stiže za svega 30 minuta terenskim vozilom, svaki metar ovog puta vodi sve dalje od savremenog života.

U tom krajoliku, na oko 1.300 metara nadmorske visine, Fikret Cucak sa svojom porodicom živi bez struje, bez asfalta, ali sa snagom tradicije i upornošću koju moderna civilizacija odavno zaboravlja.

Najveći nam je problem što nemamo struju, govori Fikret, glava porodice Cucak. „Bez nje je teško sačuvati mleko leti, ne možemo ga predavati jer se brzo pokvari. Zato sve prerađujemo u sir.“

Porodica Cucak se oslanja na vlastiti trud – prave kravlji i ošči sir, kao i tradicionalni delikates Peštera: punjene paprike sa tzv. jardumom, gustim mlekom koje se retko gde još može naći. Njihov sir je toliko kvalitetan da je upravo receptura porodice Cucak poslužila kao osnova za registraciju geografskog porekla sjeničkog sira.

Uprkos teškim uslovima, Cucaci nisu odustali. Bez pomoći mešalice i struje, sami su sazidali čvrste objekte za sebe i stoku.

Ovdje smo sve do 15. novembra. Vreme se ovde promeni i po nekoliko puta dnevno, objašnjava Fikret. „Morali smo da napravimo dobre štale, jer stoka mora da ima gde da se skloni kad dođe hladnoća.“

Fikret sa bratom drži oko 200 ovaca i 70 priplodnih jagnjadi, dok mušku jagnjad tove u selu radi prodaje. Ali ono što ga najviše brine nije stočarstvo – već budućnost njegove dece.

Sedmogodišnji Asmir, najmlađi član porodice, ove godine je krenuo u prvi razred. Zahvaljujući opštini Sjenica, kombi dolazi po njega i vraća ga iz škole.

Bez pomoći države i ministarstva, teško možemo da obezbedimo uslove za život, iskreno govori Fikret. „Naša opština je siromašna, ali se trudi koliko može.“

Najveća želja ovog oca nije luksuz, već struja. Nada se da će jednog dana njegovo dete moći da ostane na Pešteri, ali sa boljim uslovima.

Dok se mi iz civilizacije vraćamo svojim kućama, večeramo pod svetlom sijalica i gledamo televiziju, porodica Cucak večera uz gasnu lampu i leže rano – onako kako je to nekada bilo u svakom domaćinstvu u zaboravljenim planinskim visinama.

Možda će jednog dana, zahvaljujući najavi lokalne elektrodistribucije, struja ipak doći i do Begovih Bunara – i upaliti novo svetlo nade u životima ovih skromnih, vrednih ljudi.

Hajrijina priča: Na Gornjoj Pešteri nekad se preživljavalo bez vode i struje – danas omladina traži luksuz

0

Tuzinje, Gornja Pešter – Sandžak Danas

Dok vjetrovi Gornje Pešteri šibaju visoravni, u selu Tuzinje još uvijek živi Hajrija Camović, žena koja iza sebe ima decenije života ispisanih mukom, radom i tišinom žene sa sela. U razgovoru za naš portal, Hajrija je otvoreno podijelila priču o teškom životu nekadašnjih generacija, o odrastanju njene djece bez osnovnih uslova i o načinu na koji danas gleda na svijet koji se, kaže, iz temelja promijenio.

„U moje vrijeme bilo je teško živjeti. Nije bilo vode, ni struje, a svakodnevica se svodila na borbu – sa stokom, na njivama, sa djecom…“, počinje Hajrija svoju priču, dok u očima sija mješavina ponosa i tuge. Ipak, naglašava, uspjela je zajedno sa svojim mužem da odgoji petoro djece. „Svi su odrasli zdravi i normalni, neka su po svijetu, neka ovdje sa mnom.“

Prisjećajući se godina koje su iza nje, ističe kako su sve postigli isključivo vlastitim rukama. „Kuću smo namjestili, podigli zgrade, sve svojim trudom. Danas imamo stoke, obrađujemo zemlju, imamo mašine, ali tada… tad se sve radilo ručno.“

Posebno emotivno Hajrija govori o svakodnevnim izazovima koje je imala kao majka. „Da sam tada imala vodu u kući, bila bih najsrećnija žena. Morala sam po kilometar da je donosim, grijem, perem djecu, pripremam ih za školu… A zime su bile surove.“

Kroz njene riječi provlači se i kritika savremenog načina života. „Danas sve imaš – i mašinu za veš, i sušare, i perače. A omladina neće da radi. Umorni su od šetnje, od druženja. Hoće da idu u grad, a tamo ništa ne pada s neba – mora se raditi da bi se jelo.“

Njena priča nije samo žal za prošlim vremenima, već i poziv mladima da ne zaborave korijene. „Imanja ovdje propadaju. A sve može da rodi – i paradajz, i paprika, i sir, sve zdravo, prirodno. Samo treba posijati, okopati, namiriti.“

Hajrija podsjeća da se sve u životu što valja mora zaslužiti. „Mi nismo imali ni pelene, ni moderne stvari. Sve se pralo na ruke, u hladnoj vodi, dok djeca plaču, dok muž radi, dok krave čekaju da se pomuzu. I nismo bili bolesni – ni ja, ni moja djeca. Sve smo prebrodili uz Božiju pomoć.“

S ponosom govori o svojoj djeci, unučićima, o tome kako su neki u Švajcarskoj, neki u Njemačkoj, a neki ostali u Sandžaku. Ipak, naglašava, nijedno ne želi da se vrati na selo.

„Uložili smo život u ovu zemlju. Ovdje se još može lijepo živjeti – ali samo ako hoćeš da radiš“, poručuje Hajrija, žena koja simbolizuje duh starog Sandžaka, skromnost i snagu onih koji su u najtežim uslovima sačuvali porodicu, obraz i tradiciju.

Almer Mekić prijavio Sakiba Čindraka za prijetnje smrću: Traži hitnu reakciju tužilaštva

0
policija
policija

Bijelo Polje – Izvršni direktor nevladine organizacije Euromost, Almer Mekić, podnio je krivičnu prijavu protiv predsjednika Mjesne zajednice Bistrica, Sakiba Čindraka, zbog navodnih prijetnji smrću koje su mu, kako tvrdi, upućene u telefonskom razgovoru.

Mekić je u saopštenju za medije naveo da ga je Čindrak kontaktirao kasno sinoć, reagujući na planove Euromosta da povodom Dana planete Zemlje, 22. aprila, u saradnji sa Opštinom Bijelo Polje i Komunalnim preduzećem Lim, uredi obalu rijeke Bistrice i postavi klupe na toj lokaciji.

Prema navodima iz prijave, Čindrak je bio izričito protiv postavljanja klupa jer se na tom prostoru, kako je naveo, parkiraju vozila. “Tokom razgovora Čindrak me je vrijeđao, prijetio mi i izgovorio riječi da mogu ostati bez glave. Sve to čuli su i članovi moje porodice, koji su se ozbiljno uznemirili”, izjavio je Mekić, dodajući da su odmah nakon incidenta kontaktirali Upravu policije u Bijelom Polju i dali izjave.

Mekić je podsjetio da protiv Čindraka već postoji dosije u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, koji se odnosi na raniji slučaj napada na tadašnju dopisnicu Televizije Vijesti, Alisu Hajdarpašić. Napad se dogodio prilikom njenog izvještavanja o pretresu kuće bivšeg visokog funkcionera policije, Zorana Lazovića, u naselju Orahovica, 14. aprila prošle godine.

On je izrazio ogorčenost zbog, kako kaže, nepostupanja tužilaštva u slučaju ponavljanih prijetnji i nasilničkog ponašanja. “Očigledno je da ODT u Bijelom Polju ne vidi ili ne želi da vidi prijetnje koje se godinama ponavljaju prema novinarima, ekološkim aktivistima i građanima. Bojim se da će reagovati tek kad se dogodi tragedija, kao što je bio slučaj sa Alijom Balijagićem”, poručio je Mekić.

Upozorio je da ukoliko izostane hitna reakcija tužilaštva, on i njegova porodica će izaći ispred zgrade ODT-a, gdje će zajedno sa drugim oštećenim građanima zahtijevati ostavke tužilaca za koje sumnjaju da “štite nasilnike i ugrožavaju sigurnost onih koji rade u javnom interesu”.

Mekić je naglasio da se neće povući iz borbe za očuvanje rijeke Bistrice, uprkos, kako kaže, konstantnim prijetnjama i pritiscima. “Naša borba se nastavlja. Nećemo dozvoliti da nas kriminalci zaustave prijetnjama, niti da se ovakvo ponašanje normalizuje”, zaključio je on.

Izvor: Vijesti

Kako je tekst Sandžak Danas-a promijenio tok protesta: Bošnjačka zastava sada među simbolima otpora

0
  • Od nevidljivosti do integracije – poruka zajedništva sa ulica Novog Pazara i drugih gradova Srbije

Dva mjeseca nakon objavljivanja našeg teksta u kojem smo ukazali na potpunu odsutnost bošnjačke nacionalne zastave na tadašnjim studentskim protestima širom Srbije, došlo je do vidljive i snažne promjene – kako na ulicama, tako i u svijesti građana.

U trenutku kada je tekst objavljen, suočili smo se s brojnim napadima. Optuživali su nas da smo zlonamjerni, da unosimo podjele i da tekst nije dobronamjeran. Međutim, vrijeme je pokazalo drugačije. Upravo ono na što smo tada ukazali – potreba za većom vidljivošću bošnjačke zajednice i njenih simbola – danas se ostvaruje na ulicama gradova širom Srbije.

Na nedavnim protestima u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, ali i u Sandžaku, bošnjačka zastava se zavijorila rame uz rame sa srpskom trobojkom, često u rukama istih ljudi. Najočiglednija poruka došla je upravo iz Novog Pazara – mladići i djevojke ogrnuti bošnjačkom zastavom, ali i zastavom Srbije, šalju poruku pomirenja, uvažavanja i jedinstva: “I mi smo dio ove zemlje. Borimo se za nju, zajedno.”

Upravo ono na što smo apelovali – inkluziju bošnjačke zajednice i njene simbolike u širi okvir građanskih i studentskih protesta – sada je postalo stvarnost.

Ova promjena percepcije prema Bošnjacima u Sandžaku, kako u Srbiji, tako i u širem regionu, nije došla sama od sebe. Pokrenuta je riječima, ali potvrđena djelima. Naš tekst, iako osporavan u trenutku objave, zapravo je postao okidač za razmišljanje o tome šta zaista znači integracija, vidljivost i pripadnost.

Promjena percepcije bošnjačke zajednice, kako u Srbiji, tako i u regionu, nije došla preko noći. Pokrenuta je riječima, ali potvrđena djelima. Naš tekst iz februara, koji je izazvao pažnju i brojna reagovanja na društvenim mrežama i u medijima, očigledno je otvorio prostor za razmišljanje – i djelovanje.

Od marginalizacije do poštovanja – bošnjačka nacionalna zajednica ne traži povlastice, već vidljivost i ravnopravnost. A zastava, kao simbol identiteta, postaje most, a ne barijera.

Ovo nije kraj procesa, već tek početak. Simboli su važni, ali iza njih mora stajati i konkretna politika poštovanja, dijaloga i zajedničke borbe za pravednije društvo. Ali danas možemo reći – bošnjačka zastava više nije nevidljiva. Ona je tu, među narodom, na ulicama koje traže promjene.Simboli su važni. Oni šalju poruke koje riječi ponekad ne mogu. A poruka koju šalju protesti s bošnjačkom i srpskom zastavom zajedno – jeste poruka budućnosti. Pravednije, otvorenije i hrabrije Srbije. Link našeg članka prije dva mjeseca nalazi se ispod teksta.

Sandžački studenti bez bošnjačke zastave na protestima – Amar Mešić podiže tri prsta! ŠTA SE OVO DEŠAVA!