Osnovno javno tužilaštvo u Novom Pazaru saopštilo je da su već preduzete konkretne mjere povodom krivične prijave koju je protiv kompanije „Zlatna reka“ i njenih podizvođača podnijela neformalna grupa građana „Ne damo Rogoznu“, zbog sumnji u moguće ugrožavanje životne sredine tokom geoloških istraživanja na području Rogozne.

Kako je potvrđeno iz Tužilaštva, predmet je zaveden pod brojem KTR 527/26, a postupajući javni tužilac još 6. maja naložio je Policijskoj upravi Novi Pazar prikupljanje potrebnih obavještenja kako bi se provjerili svi navodi iz prijave i donijela odgovarajuća javnotužilačka odluka.

Posebnu pažnju izaziva činjenica da je Tužilaštvo istog dana izdalo naredbu za uzimanje uzoraka zemljišta u blizini bušotina, ispod džakova sa muljem, kao i uzoraka podzemnih i površinskih voda, te samog mulja iz istražnih bušotina. Cilj vještačenja jeste utvrđivanje eventualnog prisustva štetnih i opasnih supstanci koje bi mogle predstavljati prijetnju po životnu sredinu i zdravlje stanovništva.

Za sprovođenje analize zadužen je Institut za opštu i fizičku hemiju. Tužilaštvo je zatražilo i detaljnu fotodokumentaciju terena na kojem se izvode geološka istraživanja, kako bi se precizno evidentiralo trenutno stanje na prostoru Rogozne.

U međuvremenu, građanska inicijativa „Ne damo Rogoznu“ dostavila je 11. maja dodatni podnesak uz koji su priloženi video-snimci i fotografije za koje tvrde da prikazuju odlaganje džakova sa isplakom i drugim materijalom iz istražnih radova u selu Sebečevo.

Nakon dostavljanja novih dokaza, Tužilaštvo je 12. maja uputilo dopunjeni zahtjev policiji radi dodatne provjere navoda, uključujući i zahtjev za objedinjeni izvještaj o načinu postupanja sa otpadom nastalim tokom istraživanja na Rogozni.

Iz Osnovnog javnog tužilaštva podsjećaju i da već postoji ranije formiran predmet koji se odnosi na istražni prostor „Zlatni kamen“ na Rogozni. Riječ je o predmetu KT 1285/24, pokrenutom protiv odgovornog lica firme koja je izvodila bušenja radi geoloških ispitivanja.

Kako se navodi, tadašnja prijava odnosila se na sumnje u nepropisno skladištenje otpadnog motornog ulja korišćenog za rad mašina za bušenje, zbog čega je protiv odgovornog lica podnijet optužni prijedlog za krivično djelo nedozvoljenog skladištenja opasnih materija.

Osnovni sud u Novom Pazaru donio je presudu kojom je okrivljeni proglašen krivim, ali je na tu odluku uložena žalba, pa je postupak trenutno u fazi odlučivanja pred višom instancom.

Slučaj Rogozne posljednjih mjeseci izaziva veliku pažnju javnosti, posebno nakon protesta i blokada koje organizuju mještani i aktivisti okupljeni oko inicijative „Ne damo Rogoznu“, tvrdeći da istražni radovi mogu imati ozbiljne posljedice po prirodu, izvore vode i život lokalnog stanovništva.

Tokom današnje blokade puta na Rogozni došlo je do ozbiljnog incidenta kada je, prema tvrdnjama okupljenih građana, vozač jednog automobila odbio da se zaustavi i tom prilikom povredio meštanina Hajra Totića, koji je učestvovao u protestu protiv aktivnosti povezanih sa kompanijom „Zlatna reka“.

Prema rečima okupljenih, situacija je eskalirala u trenutku kada je vozilo pokušalo da prođe kroz grupu građana koji su blokirali put.

„Izašao sam da blokiram put zbog aktivnosti Zlatne reke, međutim vozač nije hteo da stane. Krenuo je automobilom prema nama i zakačio me. Dao sam izjavu policiji i sada idem u bolnicu jer mi je noga natečena“, izjavio je Hajro Totić nakon incidenta.

On tvrdi da ovo nije prvi put da dolazi do opasnih situacija na blokadama.

„I pre nedelju dana je nasrnuo automobilom prema meni na drugoj lokaciji. Tada nisam povređen, ali sada je već došlo do kontakta“, naveo je Totić.

Okupljeni građani tvrde da je vozač, uprkos upozorenjima i pokušajima da bude zaustavljen, nastavio da vozi kroz masu.

„Stali smo da ga blokiramo, ali je dao gas i zakačio mog amidžu. Da ga nisam povukao ispod džipa, moglo je mnogo gore da se završi“, rekao je jedan od očevidaca.

Drugi učesnici protesta tvrde da se ovakvi incidenti ponavljaju i da kod građana raste strah zbog, kako navode, sve agresivnijeg ponašanja pojedinih vozača koji pokušavaju da prođu kroz blokade.

„Ovo je već treći pokušaj da neko bude udaren automobilom. Više ne znamo kome da se obratimo. Tražimo hitnu reakciju institucija i odgovornost za ovakvo ponašanje“, poručio je Kenan Bučan.

Prema navodima meštana, policija je obavila razgovor sa učesnicima događaja, dok je vozač, kako tvrde okupljeni, priveden radi uzimanja izjave i utvrđivanja okolnosti incidenta. Građani okupljeni na Rogozni najavili su organizovanje protesta i dodatno pojačavanje blokada, poručujući da neće odustati od svojih zahteva dok, kako navode, nadležne institucije ne reaguju i ne obezbede sigurnost okupljenih meštana.

Izvor/Foto skrinšot A1tv.net

Novi diplomatski sukob između Srbije i Crne Gore izazvale su izjave predsjednika Srbije Aleksandar Vučić povodom obilježavanja 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti. Nakon reakcije Ministarstva vanjskih poslova Crna Gora, uslijedio je oštar odgovor Ministarstva spoljnih poslova Srbija, koje je poručilo da Srbija “ne treba da ćuti pred pokušajima da se izbriše istorijska istina”.

Polemika je počela nakon što je Vučić izjavio da neće prisustvovati obilježavanju dvije decenije od razdvajanja Srbije i Crne Gore, navodeći da ne želi da slavi “razdvajanje dvije bliske i bratske države”. Takav stav izazvao je reakciju zvanične Podgorice, koja je ocijenila da predsjednik Srbije nastavlja retoriku koja ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima.

Iz srpskog MSP-a poručeno je da crnogorska strana “bez stvarnog povoda konstruiše napad” na Vučića, ističući da predsjednik Srbije nije iznio nijednu uvredu na račun Crne Gore, već samo svoj politički i lični stav.

– Vučić je iznio legitiman stav da ne želi da slavi razdvajanje dvije države koje povezuju istorija, narod i zajednička sudbina. To ni po čemu nije uvredljivo – navodi se u saopštenju srpskog Ministarstva.

U reagovanju se podsjeća da je Srbija odmah nakon referenduma 2006. godine priznala nezavisnost Crne Gore i uspostavila diplomatske odnose, čime je, kako tvrde, pokazala poštovanje prema suverenitetu i evropskom putu susjedne države. Međutim, iz Beograda poručuju da priznanje crnogorske nezavisnosti ne znači i odricanje od zajedničke istorije i identitetskih veza između dva naroda.

– Neprihvatljivo je da se svako podsjećanje na zajedničku istoriju ili zabrinutost za položaj Srba u Crnoj Gori proglašava revizionizmom ili miješanjem u unutrašnje stvari – ističe se u saopštenju.

Posebno je naglašeno da Vučić nije osporavao državnost Crne Gore, već je upozorio da se nezavisnost ne smije koristiti za, kako tvrde iz Beograda, “negiranje srpskog identiteta, jezika, kulture i vjere velikog broja građana Crne Gore”.

Srpsko Ministarstvo ocijenilo je da proslava jubileja crnogorske nezavisnosti ne bi smjela da preraste u “kampanju protiv Srbije i srpskog naroda”, već da bi trebalo da bude prilika za jačanje regionalne saradnje i stabilnosti. Na kraju saopštenja iz Beograda je poslata poruka da Srbija ostaje posvećena dobrim odnosima sa Crnom Gorom, ali uz insistiranje na “ravnopravnosti, međusobnom poštovanju i očuvanju istorijskih činjenica”.

– Srbija želi budućnost u kojoj će Srbi i Crnogorci živjeti kao braća, a ne kao stranci. Spremni smo za takav odnos i očekujemo istu spremnost iz Podgorice – zaključuje se u reagovanju Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

Gradska uprava Novi Pazar raspisala je javni oglas za prodaju jedne od atraktivnijih gradskih parcela, smeštene u Ulici generala Živkovića, preko puta službe Hitne pomoći, gde je planirana izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa. Ova odluka već je izazvala pažnju javnosti, imajući u vidu lokaciju u širem centru grada i činjenicu da se na parceli trenutno nalaze objekti kolektivnog stanovanja.

Prema podacima objavljenim na sajtu lokalne samouprave, na prodaju je ponuđena katastarska parcela broj 5581/1, ukupne površine 2.067 kvadratnih metara. Početna cena određena je na 300 evra po kvadratu, što ukupnu vrednost zemljišta procenjuje na čak 620.100 evra. Radi se o prostoru koji se nalazi na izuzetno frekventnoj lokaciji, u neposrednoj blizini zdravstvenih ustanova, saobraćajnica i brojnih poslovnih objekata, zbog čega mnogi procenjuju da bi interesovanje investitora moglo biti veliko.

Međutim, ono što ovaj tender čini specifičnim jeste uslov koji potencijalni kupci moraju ispuniti kako bi njihova ponuda bila validna. Naime, pravo učešća imaju pravna i fizička lica koja prethodno uplate depozit u iznosu od 10 odsto početne cene, ali i zaključe predugovore sa 18 osoba smeštenih u postojećim objektima kolektivnog stanovanja na toj parceli.

Upravo taj detalj pokazuje da će budući investitor, osim finansijske snage, morati da pronađe i zajednički jezik sa stanarima koji već godinama žive na toj lokaciji. U javnosti se već postavljaju pitanja na koji način će biti rešeno njihovo stambeno pitanje i pod kojim uslovima će pristati na eventualno iseljenje ili zamenu stanova.

Oglas ostaje otvoren do 15. juna, dok je otvaranje pisanih ponuda zakazano za dan kasnije. Ovo nije jedina gradska parcela koju lokalna samouprava planira da unovči u narednom periodu. Nedavno je raspisan i oglas za prodaju zemljišta u Ulici Mihajla Pupina, u blizini Banjske petlje. Reč je o parceli površine nešto većoj od tri ara, sa početnom cenom od 80.340 evra.

Sve češće prodaje gradskog zemljišta u Novi Pazar mnogi vide kao signal intenzivnije urbanizacije i širenja stambeno-poslovne gradnje, dok drugi upozoravaju da bi ubrzana izgradnja mogla dodatno opteretiti infrastrukturu i saobraćaj u gradu koji se poslednjih godina suočava sa naglim rastom broja stanovnika i vozila.