Utorak, 5 Maja, 2026
Subscribe
Pošalji vijest

/VIDEO/ U Uglu najveće krdo konja na Pešteri: “Ako bi ovdje radili kao u Njemačkoj, imali bi sve kao oni”

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Pešterska visoravan, jedno od posljednjih prostranstava netaknute prirode na Balkanu, i dalje prkosi vremenu, urbanizaciji i zaboravu. Iako više od pola godine okovana snijegom i ledom, ovaj kraj nastavlja da očarava svojom tišinom, prostranstvima, mirisima i duhom. To nije samo mjesto za turiste u potrazi za autentičnošću, već i dom onima koji su odlučili da ostanu, da održe ritam života koji se ovdje neprekidno ponavlja kroz vijekove.

U selima kao što su Ugao, Štavalj, Dubinje i Gradac, ljudi i dalje žive u skladu s prirodom. Katuni, nekada jednostavne kućice od blata i slame, danas su obnovljeni i modernizirani. Imaju vodu, struju, pa čak i kupatila, ali ono što se nije promijenilo jeste duh samodovoljnosti i porodične kohezije. Jedan od domaćina, sa stadom većim od 1.400 ovaca, kaže:

„Ovdje sam od aprila do decembra. Sve što imam u selu, imam i ovdje. Ne bih se mijenjao ni za šta.“

Na visoravni gdje zime dosežu do -40 stepeni, a ljeta znaju biti sušna, život zahtijeva odlučnost, upornost i vjeru u ono što se radi. U Gradcu, porodica Pantović njeguje tradiciju i umjetnost – izrađuju gusle, pišu poeziju, slikaju i čuvaju sjećanja. Njihov dom je spoj galerije i seoske kuće, a njihov životni prostor zrači mirom i nadahnućem. „Ovdje je sve bistro i čisto. Duša se ovdje odmara“, kaže umjetnica Sandra dok pokazuje ikone koje izrađuje.

Na imanju u Dubinju, domaćin Reuf Vrtić drži oko 70 konja. Iako danas nema komercijalnu svrhu, ljubav prema konjima ne jenjava.

„Nekad su naši konji osvajali prva mjesta na takmičenjima širom Srbije“, prisjećaju se. Turisti, pa čak i ekipe iz Kine, dolazile su kako bi snimile krdo na slobodi. „Oni koji dolaze sa strane ne mogu da vjeruju šta vide“, kaže jedan od čuvara koji svakodnevno brine o konjima.

Pešterska visoravan je i prirodni dragulj. Smještena na nadmorskoj visini između 900 i 1.200 metara, okružena je planinama Jadovnik, Zlatar, Ozren, Giljeva, Zilidar, Javor i Golija. Ovdje protiču rijeke Uvac, Vapa, Jablanica i Grabovica, dok je Sjeničko jezero bogato ribom – od pastrmke i mladice do skobalja i klena. Zahvaljujući raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta, ovo područje uvršteno je na međunarodnu listu zaštićenih prirodnih rezervata. Posebnu pažnju privlače bjeloglavi supovi, čuvari prirodne ravnoteže, kojih danas na Pešteri ima više od 600 – najveća kolonija ove vrste u ovom dijelu Evrope.

Ipak, svakodnevica nije lišena problema. Otkup vune gotovo da ne postoji, pa se nakon šišanja ogromne količine bacaju ili spaljuju. „Ranije sam mogao prodati vunu i kupiti hranu za stoku, a danas mi samo zauzima prostor“, priča stočar dok pokazuje džakove prošlogodišnje vune, uskladištene i zaboravljene. I pored redovnih premija po grlu, koje država isplaćuje, broj grla se smanjuje jer suša, loši prinosi i slab otkup tjeraju ljude da prodaju stoku. „Ako ne bi bilo premija, niko se ovim ne bi bavio“, zaključuje jedan od uzgajivača.

Zemljoradnja, nekada osnovni oslonac porodica, sve više gubi smisao jer uslovi nisu kao nekad. I pored mašina koje olakšavaju rad, ljudi napuštaju selo. Djeca se školuju u gradovima, a mladi ne žele da nastave porodičnu tradiciju. Većina porodica razdvojena je – roditelji ostaju, a djeca odlaze u Njemačku ili druge zemlje Zapada. „Ja ne bih išao u Njemačku nikad, osim kao turista“, kaže jedan stariji domaćin. „Ako bi ovdje radili kao što rade tamo – ustajali rano, radili planski – imali bismo sve kao i oni.“

S druge strane, prirodni turizam sve više dobija na značaju. Biciklizam, jahanje konja, pješačenje, posmatranje ptica – sve to privlači posjetioce željne autentičnog doživljaja. Etno sela niču, gastronomska ponuda se širi – sjenički sir, pršut, kajmak i med samo su dio bogatstva koje ovaj kraj nudi. I infrastruktura se poboljšava: asfaltni putevi, povezivanje s autoputem, bolja pristupačnost.

„Sad kad neko iz Njemačke krene kući, stigne za tri sata. Prije je trebalo i po dvanaest.“

Pešterska visoravan postaje ne samo destinacija za posjetu, već i prostor za povratak. Povratak sebi, korijenima, prirodi. Jer u ovim krajevima, kako pjesnik reče, „kad nema – opet ima“. Ima srčanosti, ponosa i tihe upornosti. Ima života u punom smislu te riječi. Pogledajte prelijep TV prilog Zorana Maksimovića ispod teksta.

Imali su samo njega: Filip je najmlađa žrtva koja je stradala u diskoteci u Kočanima

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Jedna od najmlađih žrtava nesreće koja je potresla Sjevernu Makedoniju je šesnaestogodišnji Filip Ivanovski, sin jedinac svojih roditelja, koji je izgubio život u požaru u diskoteci “Puls” u Kočanima 15. marta. Požar je izbio oko tri sata iza ponoći, kada je tokom nastupa grupe DNK pirotehnika zahvatila krovnu konstrukciju iznad bine. U tragediji je stradalo 59 osoba, dok je više od 190 povrijeđeno.

Filip je tog dana doputovao iz Skoplja kako bi posjetio prijatelje i zajedno s njima otišao u izlazak. Prema informacijama lokalnih medija, nije uspio da izađe iz zapaljenog objekta – ugušio se u pokušaju da se spasi.

Njegovi roditelji, slomljeni bolom, teško podnose gubitak. “Bio im je sve – smisao, život. Ne pronalaze snagu ni riječi. Svijet im se srušio,” navode prijatelji porodice.

Na društvenim mrežama od Filipa se opraštaju rođaci, prijatelji i vršnjaci. Posebno emotivne su poruke koje govore o njegovom vedrom duhu, smislu za humor i snovima koje nije uspio da ostvari.

“Prerano si nas napustio, Filipe. Tvoje riječi, osmijeh i prisustvo će nam zauvijek nedostajati. Počivaj u miru,” stoji u jednoj od brojnih objava.

Filip Ivanovski ostat će upamćen kao nasmijani tinejdžer sa velikim snovima, čiji je život prerano ugašen u noći koju Kočani i cijela zemlja neće zaboraviti.

Rasim Suljović iz Karajukić Bunara : “Švicarska je lijepa, ali ovdje je moja duša”

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Na najhladnijem mjestu Balkana, u selu Karajukića Bunari na Pešterskoj visoravni, još uvijek odzvanja glas Rasima Suljovića, 87-godišnjaka čiji je život satkan od rada, tišine, zime i mudrosti.

– “Kad sam ja živio, težak sam život imao, a sad je sve dobro. Nije loš život ovdje, samo da si zdrav i da imaš omladine“, govori dedo Rasim, dok preko ramena pogleda u puste pašnjake koje je nekad ručno kosio – po deset, petnaest, pa i dvadeset hektara.

Iako mu zdravlje više ne dozvoljava da ide kao nekad, pamćenje mu je oštro. Sjeća se vremena kada se išlo pješke i po 30 kilometara, kada nije bilo puteva, ni prevoza, ni struje. Danas, kaže, sve se promijenilo.

– “Sad svaka kuća ima auto, traktor… Vučić nam je put napravio, sve je lakše.”

Ali lakši život nije donio više ljudi. Mladi su otišli. Otišli u potragu za zaradom i boljom perspektivom. Njegova djeca su u inostranstvu, a unuci služe vojsku u Švicarskoj.

  • – “Djeca mi dolaze, imam lijepu kuću, ali ovdje više nema naroda. Nema komšijskog druženja, nema priče. Nekad je bilo – večeras kod mene, sjutra kod njega… Sad, svako u svojoj kući i gleda televizor.”

Život na Pešteri, kaže Rasim, jeste surov – dvije sezone vladaju ovim prostorom: zima i ljeto. Zime su nekada bile neumoljive – po 24 sata su radili bageri da očiste puteve, sanjke su bile jedino prevozno sredstvo. Danas su zime blaže, ali hladnoća i dalje zaledi dušu – “Evo jutros je bilo minus sedam”, dodaje.

Na pitanje gdje je ljepše – u Švicarskoj ili Karajukića Bunari – dedo Rasim se ne dvoumi:

  • – “Švicarska je lijepa, svaki grad ima jezero, ali ovdje je moja duša. I vazduh je zdrav, hrana zdrava, narod živi dugo. Ja sam ovdje od 1967. godine. Ko zna još koliko ću…”

I dok stoji oslonjen o štap, sa osmijehom prihvata ruku posjetioca. U pogledu mu nema gorčine, samo spokoj i zahvalnost. POgledajte tv prilog ispod teksta.

  • – “Nekad je bilo teško, ali se lijepo živjelo. Danas je lakše, ali nema više sloge. Možda će biti bolje – a možda i neće. Ali hvala vama što ste došli da me obiđete.”

TUGA u Bosni! Preminuo devetogodišnji Rijad Kartal nakon operacije slijepog crijeva

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Novi Travnik je potresla vijest o smrti devetogodišnjeg dječaka Rijada Kartala, koji je 18. marta 2025. godine preselio na Ahiret, nakon komplikacija koje su uslijedile poslije operacije slijepog crijeva.

Rijad, rođen 2016. godine, bio je učenik Osnovne škole „Edhem Mulabdić“, gdje je svojim osmijehom i dobrotom unosio radost i toplinu. Njegova prerana smrt ostavila je u šoku ne samo porodicu i prijatelje, već i cijelu zajednicu.

U dubokoj boli ostali su otac Senedin, majka Esmeralda, sestre Šejla i Nejla, porodice Kartal i Mujkić, te brojna rodbina, komšije i prijatelji.

Dženaza-namaz klanjana je u četvrtak, 20. marta 2025. godine, poslije ikindije namaza na mezarju Pričani. Dženaza je polazila ispred džamije u Liscu, uz veliki broj prisutnih koji su došli da isprate malog Rijada na vječni počinak.

Emotivnom porukom od Rijada se oprostio i kolektiv njegove škole:

  • “S velikom tugom i bolom opraštamo se od našeg voljenog učenika Kartal Rijada, čiji je osmijeh donosio radost u našu školu. Njegova ljepota, dobrota, vedrina i radoznalost ostaviće neizbrisiv trag u našim srcima. Iako nas je prerano napustio, njegovo ime će ostati upisano među zidovima naše škole, u učionici gdje je učio, na igralištu gdje se igrao i u srcima svih koji su ga poznavali.”

Odlazak djeteta, posebno tako mladog i voljenog, tragedija je koja nadilazi riječi. Porodici Kartal i svima koji tuguju, redakcija upućuje iskreno saučešće.

Rahmetullahi alejhi rahmeten vasiah.

/VIDEO/ Agro Karavan u Tutinu: Gdje ovce čuvaju psi iz Turske, a narod tradiciju

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Na visoravni okruženoj planinskim lancima smještena je općina Tutin – najviša u Srbiji, s prosječnom nadmorskom visinom od hiljadu metara. Ekipa emisije „Agro Karavan“ posjetila je ovaj kraj kako bi prikazala sve ono po čemu je prepoznatljiv: stočarstvo, prirodne ljepote, duhovno naslijeđe i gostoljubive domaćine.

Poljoprivreda na Pešterskoj visoravni temelji se uglavnom na stočarstvu. Više od 87 posto poljoprivrednih površina zauzimaju pašnjaci i livade, a sjenička ovca smatra se simbolom ovog kraja. Domaćini poput Muhameda Sultića iz sela Potreb s ponosom njeguju višedecenijsku tradiciju uzgoja ovaca i goveda. Uz podršku državnih subvencija, ova domaćinstva uspijevaju održati proizvodnju i plasman poznatog ovčijeg sira – pešterskog cira, koji se bez problema prodaje i van lokalnog tržišta. Slična je situacija i kod porodice Selimović, koja uzgaja 250 ovaca i više od 30 grla krupne stoke. U oba domaćinstva, problem nedostatka radne snage nadomješten je upotrebom kangalskih pasa, koji efikasno štite stada od vukova i drugih predatora.

Tutin je danas među vodećim općinama u Srbiji po količini proizvedenog mlijeka i prerađevina od mesa. Zahvaljujući lokalnoj samoupravi i službi za podršku poljoprivrednicima, poljoprivredna gazdinstva redovno apliciraju za fondove Ministarstva poljoprivrede, što omogućava nabavku opreme poput plastenika i muzilica te obnovu mehanizacije. Na ovim nadmorskim visinama, stoka pase na pašnjacima bogatim ljekovitim biljem, što doprinosi izuzetnom kvalitetu mesa, mlijeka, sira i prerađevina koje se izvoze i van granica zemlje.

Tutin, pored ekonomske i prirodne vrijednosti, njeguje i bogato duhovno naslijeđe. Jedna od najreprezentativnijih vjerskih građevina je džamija Sultan Fatih, izgrađena između 2003. i 2008. godine, kapaciteta 1.500 vjernika. Smještena u centru grada, ova džamija predstavlja arhitektonski dragulj islamske kulture u Sandžaku. Tokom mjeseca Ramazana, prostor džamije i njeno dvorište ispune stotine vjernika na teravih-namazima i noćnim ibadetima. Istovremeno, u naselju Lukavica, nalazi se najstarija sakralna građevina Tutina – crkva svetih apostola Petra i Pavla, za koju se pretpostavlja da je sagrađena između 14. i 17. stoljeća. Ikonopisana od strane grčkih majstora, crkva je danas pod zaštitom države kao kulturno dobro od velikog značaja.

Predsjednica općine Tutin, Selma Kučević, istakla je kako se u posljednjih nekoliko godina intenzivno radi na unapređenju infrastrukture. Među prioritetima su izgradnja gradskog trga, završetak sportske hale čija gradnja traje još od 2002. godine, te nova zgrada općine u kojoj će biti smještene sve lokalne i državne institucije. Istakla je kako je Tutin, i pored migracija, ostao grad s najmlađom populacijom na Balkanu i najvećom stopom nataliteta u Srbiji. To je, prema njenim riječima, obaveza više da se mladima obezbijede uslovi za ostanak i život dostojan 21. stoljeća.

Jedan od strateških ciljeva lokalne vlasti jeste i razvoj obnovljivih izvora energije. Prvi vjetrogenerator u Srbiji postavljen je upravo u ovoj općini, a zbog velikog broja sunčanih dana i povoljnih vjetrova, Tutin je postao interesantan brojnim investitorima za izgradnju solarnih elektrana. Kako je nezaposlenost i dalje visoka, učešće stranih ulagača u ovom sektoru vidi se kao ključ za zapošljavanje lokalnog stanovništva.

Turizam u Tutinu doživljava novi uzlet, naročito zahvaljujući adrenalinskim atrakcijama. Via Ferrata Đurđevica kod Ribarića, smještena iznad Gazivodskog jezera, pruža adrenalinsko iskustvo penjanja i panoramski pogled koji oduzima dah. Ova ferata, urađena prema najvišim evropskim standardima, privlači planinare iz cijelog regiona. Planinarsko društvo Beleg, osnovano 2018. godine, aktivno promoviše prirodna bogatstva Peštera, uključujući Mokru goru, planinu Beleg, i najviši vrh općine – Pogled (2.156 m). U sklopu evropskih projekata razvijena je i biciklistička tura Pešter Bike Tour, koja povezuje visoravan s kulturnim i prirodnim znamenitostima.

Poseban akcenat stavljen je i na gastronomiju. Restoran Sahat Kula, smješten u samom centru Tutina, predstavlja autentičan spoj tradicije i ukusa. Svaki detalj enterijera rađen je ručno, a jela poput jagnjetine u saftu, kačamaka, pita, heljdovine i domaćeg sira vraćaju posjetioce u prošlost. Vlasnici restorana ističu da su najvjerniji gosti upravo ljudi iz dijaspore, koji se za praznike i tokom Ramazana vraćaju i organiziraju iftare u krugu porodice i prijatelja.

Kulturni život Tutina oslanja se na rad Centra za kulturu i Kulturno-umjetničkog društva Tutin. Ove institucije redovno organizuju festivale, koncerte i izložbe, a članovi KUD-a već godinama predstavljaju grad širom Evrope – od Turske do Njemačke. Uz pomoć Vlade Srbije, Centar za kulturu je potpuno renoviran, čime je stvorena savremena scena za sve oblike kulturnog izraza.

Uprkos izazovima, Tutin se pozicionira kao sredina sa snažnim potencijalima – od poljoprivrede i turizma do duhovnog i kulturnog bogatstva. Spoj tradicionalnog i modernog, gostoprimstvo njegovih ljudi, prirodna ljepota Peštera i posvećenost lokalnih lidera čine ovu općinu jedinstvenom tačkom na mapi Srbije i Balkana. Pogledajte ptelijep video prilog ispod teksta!

Mlada hafiza i studentica medicine poručuje – Kur’an treba razumjeti kao univerzalnu poruku

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

U mjesecu ramazanu, kada se vjernici širom svijeta posvećuju Kur’anu više nego ikada, svjedočimo pričama koje inspirišu. Jedna od njih je i priča hafize Emine Momković iz Zavidovića, studentice Medicinskog fakulteta u Tuzli, koja vješto spaja nauku i duhovnost.

Emina je Kur’an naučila napamet 3. januara 2019. godine pred komisijom Rijaseta Islamske zajednice u BiH, a njen muhafiz bio je poznati učač Kur’ana Abdullah Kapo. Put hifza, kako ističe, bio je prožet disciplinom, ljubavlju i neizmjernom podrškom roditelja.

  • – Najvažnije je početi s iskrenim nijjetom, čvrstom željom i malim, ali postojanim koracima, kaže Emina. – Kur’an treba razumjeti kao knjigu čija poruka je univerzalna, i treba mu pristupiti sa pitanjem: “Šta to Kur’an meni lično poručuje?” Dovoljno je svakodnevno odvojiti nekoliko minuta za čitanje i razmišljanje o ajetima, dodaje ona.

Za Eminu, vezivanje srca za Kur’an počinje u djetinjstvu, kada se – kako kaže – “duša nauči prepoznavati njegovu slast, pa kasnije stalno žudi za tim osjećajem”.

Osim što svakodnevno uči Kur’an, Emina aktivno prisustvuje halkama Kur’ana, mukabelama i vjerskim predavanjima. Vjeruje da upravo okruženje ljudi koji su posvećeni Božijoj riječi može značajno pomoći na putu duhovnog uzdizanja.

– U suri Qaf, ajet 37., Gospodar kaže da je Kur’an ‘zikr’ – pouka za one koji mu prilaze otvorenog srca i pažljivo ga slušaju. Kada se to spoji s učenjem i praktičnom primjenom, onda zaista osjetimo njegovu punu vrijednost, naglašava Momković.

Put hifza, kako pojašnjava, nije lagan – zahtijeva strpljenje, predanost i organizaciju. Ipak, za Eminu je to put koji donosi neprocjenjivu duhovnu snagu.

  • – Bitno je imati društvo koje nas motiviše i podstiče da svakodnevno budemo s Kur’anom. To društvo nas drži čvrstim na putu istine, zaključuje ova mlada hafiza i buduća doktorica.

Emina je simbol savremene muslimanke – obrazovana, posvećena, i svjesna univerzalne poruke koju Kur’an nosi. Njena priča je poziv da se vratimo izvorima, ali i da ih živimo u savremenom kontekstu.

Otkrila rak debelog crijeva u četvrtom stadiju: Ljekar mjesecima ignorisao ključni simptom

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Australka Tess, poznata na društvenim mrežama pod nadimkom @thegreenthumbmum, šokirala je svoje pratioce kada je javno objavila da joj je dijagnosticiran rak debelog crijeva četvrtog stadija – i to deset mjeseci nakon što su se prvi simptomi pojavili, a jedan od njih je, tvrdi, ljekar potpuno zanemario.

Majka dvoje djece iz Australije podijelila je svoje iskustvo kako bi podigla svijest o ranim simptomima bolesti, za koje smatra da su presudni za pravovremeno liječenje i mogućnost izlječenja.

  • „Sve je počelo blagim grčevima u stomaku. Isprva sam mislila da je riječ o nekoj prolaznoj probavnoj smetnji, ali su bolovi postajali sve jači. Na kraju bih završavala na podu, savijena u fetalni položaj, nemoćna“, ispričala je Tess u jednom od svojih TikTok videa, gdje ima više od 15.000 pratilaca.

Uprkos sve intenzivnijim simptomima, kako navodi, ljekar koji ju je pregledao nije uputio na dalje pretrage, smatrajući da se radi o manje ozbiljnom stanju. Tek nakon gotovo godinu dana, nizom dodatnih pregleda i testova, uspostavljena je tačna dijagnoza – rak debelog crijeva u poodmaklom stadiju.

Rak debelog crijeva jedan je od najčešćih oblika karcinoma u svijetu, a zabrinjavajući je trend porasta oboljenja među mlađim odraslim osobama. Tess sada koristi svoje online prisustvo kako bi upozorila druge na važnost slušanja vlastitog tijela i traženja drugog mišljenja kada osjećaju da nešto nije u redu.

@thegreenthumbmum I joke that tiktok saved my life, but it absolutely did. if I had never heard their stories and aligned them with my own…who knows when I would have finally pushed for that colonoscopy the doctors insisted I didn’t need ❤️‍🩹✨ hoping I can return the favour 🌿 #coloncancersurvivor #coloncancerawareness #stage4survivor #healingjourney ♬ suara asli – kimiraikonenπ – stitchesπ

„Ne odustajte. Vi najbolje poznajete svoje tijelo“, poručila je.

Sulejman Ugljanin: „Režim objavio rat studentima i slobodnom mišljenju“

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Na današnjoj konferenciji za novinare u Novom Pazaru, lider Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka, Sulejman Ugljanin, iznio je oštre kritike na račun aktuelnog režima u Srbiji, tvrdeći da je zemlja suočena sa „nenormalnim stanjem“ i da je vladajuća struktura objavila „rat studentima, učenicima, akademskoj zajednici i svima koji slobodno misle“.

  • „Srbija živi jedan novi život – život pod militantnim režimom koji je otvoreno objavio neprijateljstvo prema omladini, đacima, studentima, njihovim roditeljima, sestrama i braći. Režim ne podnosi slobodnu misao, znanje i zdrav razum“, rekao je Ugljanin.

Posebno je naglasio da studenti širom Srbije, uključujući Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac, jasno i glasno izražavaju svoje nezadovoljstvo i odbijaju da prihvate, kako kaže, „nametnuti način života“.

  • „Oni znaju šta hoće i kako to da ostvare. Njihovo oružje je znanje – najmoćnije i najefikasnije oružje koje imaju. Imaju strpljenje i bistar um, i to ih čini ozbiljnom snagom promjene“, poručio je.

Ugljanin je kritikovao novinare koji su, prema njegovim riječima, pokušali da „normalizuju“ situaciju u Novom Pazaru, upozorivši ih da ne skreću pažnju sa onoga što naziva „glavnim zlom“ – aktuelnim režimom.

  • „Ne odglumljujte normalnost. Stanje u zemlji nije normalno i vi to znate. Predsjednik Srbije mora shvatiti ozbiljnost situacije, a i vi, kada postavljate pitanja, morate se ponašati u skladu sa realnošću u kojoj živimo“, zaključio je Ugljanin.

Vulin o Abazoviću: Još malo pritiska i priznao bi da je Dušan, a ne Dritan

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Beograd – Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin reagovao je oštro na izjavu lidera Građanskog pokreta URA i bivšeg premijera Crne Gore Dritana Abazovića, koji je nedavno izjavio da bi osoba koja je naredila upotrebu zvučnog oružja protiv mirnih demonstranata trebala odgovarati zakonski, ocijenivši da iza takvih postupaka „stoji potpis režima“.

U svom komentaru, koji je prenio portal “Borba”, Vulin nije birao riječi:

  • „Šibicar ostaje šibicar. Kada je spletom okolnosti, i naravno nakon što je izdao Srbe u Crnoj Gori, Dritan Abazović postao premijer Crne Gore, posjetio je Beograd i tada je, kako samo kukavica može, cvilio da se ukine pojačana kontrola na ulasku u Srbiju za crnogorske poslanike koji su glasali za rezoluciju o Srebrenici kojom se Srbija proglašava genocidnom“, naveo je Vulin.

Dodao je da je Abazović tada, prema njegovim riječima, tražio da se olakša prelazak granice kako bi poslanici mogli bez problema „obilaziti imovinu i ubirati prihode“ u Srbiji.

„Da smo ga još malo držali na režimu pojačane kontrole, povukao bi i priznanje Kosova i ispovijedio se da nije Dritan, već Dušan“, zaključio je Vulin, ponavljajući: „Šibicar ostaje šibicar“.

Do sada nije bilo zvanične reakcije iz kabineta Dritana Abazovića na Vulinove tvrdnje.

Sjenički razvod stoljeća: “Oprostam ti što si spavala do 10 sati i onaj drugi plan o Egipćaninu”

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

U digitalnom dobu, društvene mreže postale su arena za javne rasprave, ispovijesti i obračune među bivšim partnerima. Nekada su se bračni sporovi rješavali u okviru porodice ili pred sudom, dok danas sve češće postaju javna tema, izložena komentarima poznanika i potpunih stranaca. Takav slučaj ovih dana uzburkao je javnost u Sjenici, gdje je bivši bračni par odlučio svoju priču podijeliti sa širom publikom.

S.H., čije je ime postalo sinonim za ovu digitalnu postrazvodnu polemiku, odlučio je putem Facebooka odgovoriti na objavu svoje bivše supruge, koja je iznijela optužbe i tvrdnje o njemu. “E pa draga, hajd’ da i ja tebi nešto halalilim”, započinje on svoju objavu, aludirajući na to da je godinama šutio o stvarima koje su dovele do njihovog razvoda.

S.H. u svom postu iznosi niz optužbi:

  • “Halalosum ti što si mi lagala cijeli život, ti znaš za šta, da ne iznosim javno. Oprostam ti što si lagala narod o razlogu našeg razvoda i izmislila mnoge priče da bi imala opravdanje jer si znala da pravi razlog neću iznositi zbog djece. Oprostam ti što si spavala do 10 sati, dok je moja majka muzla krave i pekla hljeb da bi ti imala šta da jedeš.”

U jednom dijelu objave on prebacuje bivšoj supruzi da nikada nije ponavljala odjeću, ističući:

  • “Oproštam ti što nikada na dva veselja u istoj haljini nisi otišla. Oprostam ti što si pljunula na ljubav i poštovanje koje si imala od mojih roditelja. Oprostam ti što si pljunula na moju muku i trud od jutra do mraka, da bih obezbijedio koru hljeba i krov nad glavom.”

Vrhunac njegovog izlaganja čine ozbiljne tvrdnje da mu je bivša supruga radila iza leđa:

  • “Oproštam ti što si kovala sa sestrom plan kako da me poniziš u Njemačkoj i odvedeš mi djecu u sigurnu kuću i onaj drugi plan o Egipćaninu. Oprostam ti što si izmislila laži o meni, a kada bih došao kod tvojih u Rožaje, pobjegla bi da se ne bi istina otkrila. Oprostam ti što si mojim roditeljima, koji su te gledali kao svoju, opsovala mrtve kosti.”

S.H. tvrdi i da je njegova bivša supruga pokušala da mu oduzme djecu na krajnje problematičan način:

  • “Oproštam ti što si me prijavila njemačkoj policiji i time svojoj djeci sudski uvela udaljenje od 1500 eura, i što si ih učila da me mrze i da ih spremaš da ubijem djecu, sve da bi dobila sigurnu kuću i nastavila da spavaš do 10, dok ti drugi donosi pare.”

Njegova objava izazvala je buru reakcija, a komentari su mahom bili na njegovoj strani.

  • “Brate, nekima je obraz đon. Ti glavu gore, mlad si, zdrav si. Pusti, sama pala, sama se ubila”, poručila mu je podrška iz komentara. Drugi su isticali da treba da nastavi dalje i ostavi prošlost iza sebe.

Dok se prašina oko ove priče ne slegne, ostaje otvoreno pitanje – hoće li buduće generacije sve svoje sukobe voditi na ekranima ili će ipak pronaći način da privatne stvari rješavaju bez digitalnih sudova javnosti? Pročitajte cijeli FB status ispod teksta.

  • Sellam. Hajde da se i ja izjasnim. Pošto videh da se moja bivša izjasnila i za vreme ramazana halalila neke moje grijehe izmišljene da bi sebe oprala. E pa draga hajd’ da i ja tebi po nešto halalilim. Halalosum to što si me lagala ceo život ti znaš za šta da ne iznosim javno. Oprostam ti što si lagala narod o razlogu našeg razvoda i izmislila mnoge priče da bi imala opravdanje jer si znala da pravi razlog neću iznositi zbog dece. Oprostam ti to što si spavala do 10 sati, oprostam ti to što je moja majka ranila muzla krave, pekla hlebove da bi ti i naša deca imali toplo mleko i hleb kada ustanete. Oprostam ti što nikada na dva veselja u jednoj haljini nisi otišla. Oprostam ti što si pljunula na ljubav i poštovanje koje si imala od mojih roditelja. Oprostam ti što si pljunula na moju muku i trud od jutra do mraka, da bih obezbedio koru hleba za sam sebe žrtvovao odvojen od dece, i sve to da ti ne bi morala raditi da bi uživala u svemu. Oprostam ti što si kovala sa sestrom plan kako da me poniziš u Nemačkoj i odvedeš mi decu u sigurnu kuću i onaj drugi plan o Egipćaninu. Oprostam ti što si izmislila laži o meni a kada bih došao kod tvojih u Rožaje ti bi pobegla da se ne bi istina otkrila. Oprostam ti što si mojim roditeljima koji su te gledali bolje nego ćerku opsovala mrtve kosti i tvoja sestra Resmija samo što njoj ne oprostam ona će mi za to platiti. Oprostam ti što si meni opsovala majku čiji si hleb do juče jela. Oprostam ti što si me prijavila u nemačku policiju i time svojoj deci od suda uzela 1500 evra, što si ih ostavila bez oca sa idejom da me prijavim da ubijem decu, sve to sa ciljem da ti dobiješ sigurnu kuću da bi nastavila i dalje da spavaš do 10 i da drugi donosi pare. Oprostam ti što se nisi pojavljivala na sud odbijala pozive i time mi pravila dodatne troškove, morao sam da uzimam neplaćeno i svaki put me koštao dolazak puno a to je sve deci od usta odvojeno i mojom krvavom mukom zarađeno. I još mnogo toga ti oprastam da ne iznosim javno da ne kaljam deci obraz.
  • Ali draga neću ti hallaliti nikada ove suze dečije, što si ih blokirala dve godine što im se nisi javljala, nisi zvala, i ako sam te milion puta molio da to ne radiš deci. A sve to sa ciljem da preko dečije boli naneseš meni bol, jer si uvidela da me samo tako možeš povrediti. Nikad ti hallaliti neću to što si deci obraz ukaljala. Sellam i želim ti sve najgore u životu i da doživiš džehenem i na ovom dunjaluku pošto te zasigurno gore čeka džehenem, ti i ja znamo zašto.

1...680681682...3.714Page 681 of 3.714

Kontakt – Sandžak Danas Viber / WhatsApp / Poziv: +381 65 333 9741 Email: [email protected]

Sandzak danas

U trendu

Kategorije

© Sandzak Danas 2025