Viši sud u Užicu donio je prvostepenu presudu kojom je policajac Nenad Avramović osuđen na 11 godina zatvora zbog krivičnog djela teške tjelesne povrede sa smrtnim ishodom, dok su njegovi saučesnici Natalija G. i Mihailo S. oslobođeni optužbi. Ova odluka izazvala je negativne reakcije u Sandžaku, gdje je ubistvo Ćelahmetovića doživljeno kao ozbiljan test pravosudnog sistema Srbije.

Prema optužnici Višeg javnog tužilaštva u Užicu, Avramović je 21. maja 2023. godine, oko ponoći, u kafiću u centru Priboja, u prisustvu većeg broja ljudi, ničim izazvan napao i brutalno pretukao Ćelahmetovića. Prema svjedočenjima prisutnih, Avramović se ponašao nasilnički i bahato, a njegov napad na Ćelahmetovića bio je bez ikakvog realnog povoda. Kako je navedeno u sudskim spisima, Avramović je prišao Ćelahmetoviću dok je sjedio na barskoj stolici, unio mu se u lice, povukao ga ka sebi i udario glavom u lice. Nakon toga ga je dvaput pesnicom udario u vrat, a zatim još jednom u lice, usljed čega je Ćelahmetović pao na pod i izgubio svijest. Avramović je potom pobjegao sa lica mjesta, dok su prisutni u panici pokušavali da pruže pomoć nesretnom mladiću. Ćelahmetović je hitno prebačen u Opću bolnicu u Priboju, ali je, zbog masovnog krvarenja u lobanji i prodora krvi u mozak, preminuo dva sata kasnije.

Nakon incidenta, Avramović je, uz pomoć prijatelja, pobjegao u Bosnu i Hercegovinu, čime je pokušao izbjeći odgovornost. Međutim, brzom reakcijom međunarodne policijske saradnje, lociran je i uhapšen pet dana kasnije. Njegovo izručenje Srbiji prošlo je bez problema, nakon čega mu je određen pritvor. Viši sud u Užicu osudio je Nataliju G. (24) na godinu dana zatvora zbog pomaganja Avramoviću nakon izvršenja krivičnog djela, dok su Mihailo S. (27) i Milo A. (66) oslobođeni optužbi.

Ubistvo Ćelahmetovića izazvalo je ogromne reakcije u Sandžaku, posebno među bošnjačkim političkim i vjerskim institucijama. Bošnjačko nacionalno vijeće, Islamska zajednica u Srbiji i više bošnjačkih partija zatražili su hitnu reakciju državnih organa, ističući da ovaj slučaj otvara pitanje sigurnosti Bošnjaka u jugozapadnoj Srbiji. Mnogi su istakli da je postupak policajca, ali i način na koji je pobjegao iz zemlje, ukazao na ozbiljne propuste u sistemu sigurnosti i pravosuđa. Tadašnji ministar unutrašnjih poslova, Bratislav Gašić, posjetio je Priboj nekoliko dana nakon ubistva i izjavio da zločin “nije vjerski i etnički motivisan”, što je dodatno izazvalo polemike u javnosti. Građani Sandžaka smatrali su da su ovakve izjave pokušaj umanjivanja ozbiljnosti incidenta i prikrivanja dubljih problema u međunacionalnim odnosima u ovom dijelu Srbije.

Ubistvo Ćelahmetovića bilo je povod za masovne proteste u Novom Pazaru, gdje su okupljeni građani zahtijevali maksimalne kazne za počinioca i njegove pomagače. Okupljeni su nosili transparente sa natpisima „Pravda za Ćelahmetovića“, „Nećemo šutjeti“ i „Stop policijskoj brutalnosti“. Protesti su bili mirni, ali su ukazali na duboko nepovjerenje građana Sandžaka prema pravosudnom sistemu Srbije. Mnogi aktivisti i pravni eksperti istakli su da je kvalifikacija djela kao “teške tjelesne povrede sa smrtnim ishodom” preblaga u odnosu na brutalnost napada i posljedice koje je ostavio. Postavilo se pitanje da li je policajac, kao pripadnik snaga reda, trebao dobiti strožiju kaznu zbog zloupotrebe svoje pozicije.

S obzirom na to da je riječ o prvostepenoj presudi, Više tužilaštvo u Užicu, kao i odbrana okrivljenog, imaju pravo na žalbu Apelacionom sudu u Kragujevcu. Očekuje se da će advokati porodice Ćelahmetovića tražiti preinačenje presude i oštriju kaznu, dok će odbrana insistirati na ublažavanju kazne i eventualnom preinačenju krivičnog djela. Ovaj slučaj ostaje jedan od najozbiljnijih testova pravosudnog sistema Srbije u posljednje vrijeme, dok javnost s nestrpljenjem čeka konačnu presudu u žalbenom postupku.

BJELO POLJE – Bjelopoljac A.K. (39), osumnjičen za silovanje maloljetne osobe, i dalje je u bjekstvu, dok nadležni organi intenziviraju potragu. Kako je večeras saopštio državni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici, Marko Mugoša, potraga za osumnjičenim traje od srijede, ali do sada nije rezultirala hapšenjem.

“Sve raspoložive jedinice su angažovane na lociranju osumnjičenog, a sarađujemo i sa regionalnim bezbjednosnim službama kako bismo što prije došli do rezultata”, izjavio je Mugoša u gostovanju na TVCG.

Javnost je o ovom slučaju zvanično obaviještena dan kasnije, a policija je uputila apel medijima i građanima da budu posebno pažljivi u izvještavanju o ovom i sličnim slučajevima.

“U cilju zaštite maloljetne žrtve, apelujemo na medije i širu javnost da izvještavaju sa senzibilitetom i poštovanjem prava na privatnost i dostojanstvo žrtve. Takođe, važno je izbjegavati iznošenje informacija koje bi mogle štetiti daljem toku istrage”, poručili su iz policije.

Uprkos pojačanim mjerama i potrazi koja je proširena i van granica Crne Gore, A.K. još uvijek nije pronađen. Iz policije pozivaju sve građane koji imaju bilo kakve informacije o njegovom kretanju da ih odmah prijave nadležnim organima.

Skandal s trgovinom diplomama u Bosni i Hercegovini ne jenjava, a epilog su optužnice protiv 15 osoba i šest pravnih lica koje Tužilaštvo BiH tereti za udruživanje radi nezakonitog izdavanja akademskih zvanja. Međutim, uprkos teškim optužbama, većina institucija i dalje nesmetano radi, a studenti redovno pohađaju nastavu.

Među optuženima se našao i bivši rektor Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment (PIM). Ipak, ova ustanova nastavlja s radom bez većih problema. Prema riječima direktora PIM-a prof. dr. Dejana Kojića, optužnica se odnosi na kasniji upis tri studenta i tvrdnje da su im seminarske i diplomske radove radile treće osobe. On tvrdi da institucija nema nikakvu odgovornost u tom procesu i da će dokazati svoju nevinost, dok se očekuje ishod pravosudnog postupka. Upravni organi univerziteta naglašavaju da nije zabilježen značajan odliv studenata, osim troje studenata iz Crne Gore, koja je odlučila ne nostrifikovati diplome ustanova uključenih u aferu “Klaster”. Predstavnici PIM-a također izražavaju nezadovoljstvo dugotrajnim procesom reakreditacije, koji traje više od tri godine i tek je sada u završnoj fazi.

Za razliku od PIM-a, Visoka škola za primijenjene i pravne nauke ‘Prometej’ suočila se s težim posljedicama. Agencija za visoko obrazovanje Republike Srpske odbila je njihov zahtjev za akreditaciju, što je dovelo do zatvaranja ustanove. Visoka škola je uložila žalbu, ali je upravni odbor odbio žalbu kao neosnovanu. Pokrenut je i upravni spor pred Okružnim sudom u Banjoj Luci, koji je završen u decembru prošle godine. Nakon toga je podnesen zahtjev za vanredno preispitivanje pred Vrhovnim sudom RS, a postupak je i dalje u toku. Iako je zatvaranje škole pogodilo studente i osoblje, Agencija je insistirala da privremena akreditacija ne može biti trajno rješenje i da se mora voditi računa o kvalitetu obrazovanja.

Pravni sljednik nekadašnjeg Univerziteta CKM iz Mostara, koji je također obuhvaćen optužbama, nastoji se distancirati od prošlih problema. Rektor “Victoria International University” Asim Peco tvrdi da se univerzitet u potpunosti reformiše i da će se raditi isključivo transparentno, s ciljem uspostavljanja novih akademskih standarda i poštivanja zakonskih regulativa.

Sud BiH već je razdvojio postupke za četiri fizička i dva pravna lica koja su postigla sporazum o priznanju krivice. Tužilaštvo sada ima zadatak da dokaže kako su optuženi trgovali akademskim diplomama, tretirajući ih kao robu na tržištu, s ciljem sticanja imovinske koristi. Prema optužnici, stečeni iznos od ovih aktivnosti prelazi 370 hiljada konvertibilnih maraka. Iako je skandal s trgovinom diplomama uzdrmao akademsku zajednicu, očigledno je da pravosudni procesi traju dugo i da su mnoge ustanove nastavile s radom kao da se ništa nije dogodilo. Postavlja se pitanje koliko su mehanizmi kontrole efikasni i hoće li pravosudni epilog donijeti stvarne promjene u sistemu visokog obrazovanja u BiH.