Srbija se sve čvršće pozicionira na svjetskoj gastronomskoj mapi, nakon dodjele prestižnih Michelinovih priznanja za 2025. godinu. Ova nagrada ne samo da potvrđuje kvalitet srpske restoranske scene, već dodatno jača njen ugled kao destinacije vrhunske kulinarike.

Najznačajnija vijest ovogodišnjeg izbora je historijski trenutak – dodjela prvih Michelinovih zvijezda restoranima u Srbiji. Beogradski restorani Langouste i Fleur de Sel postali su pioniri ovog prestižnog priznanja, ulazeći u ekskluzivni krug najboljih restorana na svijetu. Ovim postignućem, srpska kulinarska scena dobija globalnu prepoznatljivost, dok domaći ugostitelji stječu dodatnu motivaciju za unapređenje kvaliteta i inovacija u gastronomiji.

Osim zvijezda, čak 25 restorana iz različitih krajeva Srbije dobilo je Michelinove preporuke, što ukazuje na širinu i raznovrsnost domaće restoranske ponude. Također, restorani Iva New Balkan Cuisine i Istok ponovno su zaslužili oznaku Bib Gourmand, koja nagrađuje restorane koji pružaju vrhunske obroke po pristupačnim cijenama. Ova priznanja dodatno naglašavaju balans između sofisticiranosti i pristupačnosti u srpskoj kuhinji.

Povodom ovog uspjeha, ministar turizma i omladine Husein Memić izrazio je zadovoljstvo i zahvalnost svim učesnicima u ovom procesu:

„Ovo je značajan korak za našu gastronomsku scenu. Zahvaljujem Turističkoj organizaciji Srbije na predanosti i METRO-u, globalnom partneru inicijative. Michelinova priznanja ne samo da unapređuju naše ugostiteljstvo, već i dodatno jačaju turistički potencijal Srbije.”

Uz sve veći broj međunarodnih priznanja i prepoznate kulinarske inovacije, Srbija se ubrzano transformira u jednu od najatraktivnijih gastronomskih destinacija regije. Ova priznanja služe kao pozivnica za sve gurmane i ljubitelje visoke kuhinje da posjete Srbiju i uživaju u jedinstvenim okusima koje ona nudi.

Njemačka policija i financijske vlasti uspješno su izveli veliku operaciju protiv nezakonitog zapošljavanja u građevinskom sektoru i krijumčarenja stranaca. U sklopu akcije kodnog naziva “Honeypot”, uhićene su tri osobe – dvojica državljana Bosne i Hercegovine i jedan njemački državljanin, starosti između 55 i 66 godina. Njemački istražitelji tvrde da su optuženi putem fiktivnih firmi i lažnih prijava radnika utajili najmanje 12 milijuna eura poreza i doprinosa.

Pod nadzorom Ureda javnog tužitelja u Kasselu i Glavnog carinskog ureda u Giessenu, istovremeno je pretraženo 21 stambeni i poslovni prostor u pokrajinama Hessen, Bavarska i Bremen. Pretrage su proširene i na Sloveniju, gdje su tamošnje vlasti, na temelju zahtjeva za pravnu pomoć, pretražile računovodstveni ured te nekoliko stambenih i poslovnih objekata povezanih s osumnjičenima. Akcija je koordinirana uz podršku Agencije Europske unije za pravosudnu suradnju (Eurojust) sa sjedištem u Den Haagu.

Prema rezultatima istrage, osumnjičeni su koristili tzv. “Briefkastenfirmen” – firme registrirane u Sloveniji koje služe samo kao poštanske adrese bez stvarnog poslovanja. Putem tih fiktivnih kompanija, radnicima, uglavnom porijeklom iz BiH, izdavali su slovenske radne dozvole, nakon čega su ih ilegalno slali na gradilišta u Njemačkoj. Time su prikrili stvarni poslodavački odnos, izbjegli plaćanje socijalnih doprinosa u Njemačkoj i ostvarili značajne financijske koristi.

“Osumnjičeni su putem fiktivnih računa i tzv. ‘uslužnih tvrtki’ generirali lažne financijske transakcije, podizali gotovinu i koristili je za isplatu radnika na crno”, izjavio je Michael Bender, glasnogovornik Glavnog carinskog ureda u Giessenu.

Osumnjičeni su osmišljeno provodili shemu koja im je omogućila višegodišnje izbjegavanje poreznih obveza. Navodno su putem fiktivnih računa legalizirali velike količine novca, prijavljujući lažne troškove građevinskih radova, koje su zatim knjižili u računovodstvenim evidencijama.

“Pretpostavljamo da je ukupna šteta oko 12 milijuna eura, no konačna procjena štete mogla bi biti i veća nakon analize zaplijenjene dokumentacije”, dodao je Bender.

Tijekom pretresa, istražitelji su zaplijenili računala, mobilne telefone i opsežnu poslovnu dokumentaciju. Osim toga, na nekoliko lokacija pronađeni su i ilegalni radnici – njih devet, koji su posjedovali slovenske radne dozvole za koje se sumnja da su pribavljene prijevarom. Svi oni predani su imigracijskim vlastima, koje će odlučiti o njihovoj daljnjoj sudbini.

Vlasti su, radi osiguranja imovine, zaplijenile i nepodmirena potraživanja, gotovinu, tri osobna vozila te jedan elektrošoker. Također, blokirani su bankovni računi optuženih.

Njemačka se već godinama suočava s problemom ilegalnog zapošljavanja u građevinskom sektoru, gdje se često koriste fiktivne kompanije i lažni ugovori kako bi se izbjeglo plaćanje poreza i socijalnih doprinosa. Stručnjaci ističu da ovakve prijevare ne samo da nanose ogromne financijske gubitke državi, već ugrožavaju i prava radnika koji rade u nesigurnim uvjetima, često bez osiguranja i pravne zaštite.

“Ovaj slučaj pokazuje koliko je ilegalno zapošljavanje u Njemačkoj i dalje ozbiljan problem, posebno kada su u pitanju radnici iz istočne i jugoistočne Europe. Nastavit ćemo slične istrage kako bismo iskorijenili ovu praksu”, zaključio je glasnogovornik njemačke carine.

Istraga se nastavlja, a uhićenima prijete višegodišnje zatvorske kazne zbog organiziranog kriminala, utaje poreza i krijumčarenja stranaca.