Join our community of SUBSCRIBERS and be part of the conversation.
To subscribe, simply enter your email address on our website or click the subscribe button below. Don't worry, we respect your privacy and won't spam your inbox. Your information is safe with us.
ČITLUK / PEŠTER – Na surovoj, ali veličanstvenoj Pešterska visoravan, u selu Čitluk, odigrala se scena koja još jednom potvrđuje koliko su čuvarski psi nezamjenjivi u savremenom stočarstvu. Na farmi braće Kurtagić, poznatoj kao ispostava „Vranotiće“, njihov kangal pas tokom noći je uspješno odbranio najveće stado na Pešteri od napada vuka.
U ranim jutarnjim satima, članovi porodice Kurtagić zatekli su na pašnjaku mrtvog vuka, dok je svih 1.600 grla ostalo netaknuto. Ovakav ishod još jednom je pokazao snagu, instinkt i ulogu kangala kao pouzdanog čuvara stada u uslovima gdje priroda često testira granice izdržljivosti.
Ovaj događaj skreće pažnju na svakodnevne izazove s kojima se pešterski stočari suočavaju – od oštrih zima do stalne prijetnje divljih predatora – ali i na važnost znanja, tradicije i pravilne zaštite stoke. Braća Kurtagić već godinama važe za primjer odgovornog i uspješnog bavljenja stočarstvom, a njihovo stado se smatra jednim od najvećih, ne samo u regionu već i šire.
Njihova posvećenost prepoznata je i na državnom nivou: povodom Dana državnosti, predsjednik Republika Srbija odlikovao je Saladina Kurtagića Zlatnom medaljom za izuzetne zasluge u oblasti stočarstva, koju je primio u ime svoje trojice braće.
Primjer porodice Kurtagić snažna je poruka mladima da se i u teškim uslovima Peštera može graditi stabilna proizvodnja i dostojanstven život. Uz pošten rad, upornost i vjeru u sopstveni kraj, ostanak na ognjištu i ulaganje u poljoprivredu ostaju realna i održiva životna opcija. Pogledajte video ispod teksta.
U blizini Osnovne škole „28. novembar“ u Novi Pazar zabilježen je incident koji je uznemirio roditelje i nastavnike, nakon što je učenik prijavio da mu je nepoznato lice pokazivalo predmet nalik nožu.
Kako je potvrđeno redakciji, učenik je događaj prijavio školskom pedagogu, nakon čega su obaviješteni školski policajac i Policijska uprava u Novom Pazaru. Policija je odmah izašla na teren i identifikovala lice koje je učenik naveo.
Prema usmenoj potvrdi iz policije, tokom kontrole kod tog lica nije pronađen nož, već predmet koji je ličio na ključ. Pošto nisu utvrđeni elementi krivičnog djela, policija je primijenila mjeru upozorenja u skladu sa zakonom.
U internoj poruci upućenoj nastavnicima i roditeljima, a u koju je redakcija imala uvid, navodi se da je u vrijeme školskog odmora u blizini škole viđeno lice koje je policiji poznato od ranije i za koje se procjenjuje da mu je potrebna stručna pomoć. Roditeljima i učenicima upućen je apel da se tom licu ne obraćaju i ne prilaze, uz napomenu da je prethodnog dana došlo do kontakta sa učenicima sedmog razreda.
Iz škole su saopštili da su odmah preduzete dodatne mjere bezbjednosti: pojačana dežurstva nastavnika i zaposlenih, strožija kontrola ulaza, pojačan video-nadzor, kao i zahtjev za dodatno prisustvo policije u zoni škole. O slučaju su obaviješteni Školska uprava u Novom Pazaru i Centar za socijalni rad.
Takođe je aktiviran Tim za zaštitu učenika od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, a najavljene su i preventivne aktivnosti, uključujući razgovore sa učenicima i roditeljima. Prema procjeni škole, uz pojačane mjere nadzora, trenutna bezbjednosna situacija je stabilna.
Prema dostupnim informacijama, roditelji učenika odustali su od daljeg krivičnog gonjenja, a riječ je o licu za koje se sumnja da mu je potrebna stručna pomoć. Iz policije poručuju da je riječ o preventivnom postupanju i da nema razloga za paniku, ali da će bezbjednosna situacija u zoni škole ostati pod stalnim nadzorom.
Ovaj događaj ponovo otvara važno pitanje postupanja institucija u situacijama kada se u blizini obrazovnih ustanova pojavljuju lica koja ne ispunjavaju uslove za krivično gonjenje, ali mogu izazvati osjećaj nesigurnosti kod djece i roditelja — te gdje se povlači granica između preventive, zaštite učenika i odgovornosti sistema.
Pred Okružni sud u Aachenu otvara se novo, potresno poglavlje u jednom od najtežih zdravstvenih zločina u Njemačkoj. Bivši bolničar, već pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog 10 ubistava i 27 pokušaja ubistva, mogao bi odgovarati za više od 100 dodatnih sumnjivih smrti pacijenata.
Glavna tužiteljica iz Aachena, Katja Schlenkermann-Pitts, potvrdila je da se trenutno vodi opsežna istraga o „velikom broju novih sumnjivih slučajeva“, naglašavajući da je riječ o početnoj sumnji koja tek treba biti potvrđena ili odbačena kroz daljnje postupke.
Tokom suđenja utvrđeno je da je optuženi pacijentima na palijativnom odjeljenju u Würselenu, nedaleko od Aachena, davao smrtonosne injekcije. Krivična djela koja su bila obuhvaćena presudom počinjena su između decembra 2023. i maja 2024. godine, dok se novi sumnjivi slučajevi odnose na raniji period, budući da je bolničar u toj klinici radio još od 2020.
Prema navodima tužilaštva, već je izvršeno 27 ekshumacija, a planirano je još oko 30, kako bi se utvrdile okolnosti smrti pacijenata za koje postoji osnov sumnje. Broj potencijalno spornih slučajeva u aktuelnoj fazi istrage, kako je saopćeno, znatno premašuje stotinu.
Istraga se nastavlja uz saradnju više institucija, a javnost s pažnjom prati razvoj događaja u slučaju koji je duboko uzdrmao povjerenje u zdravstveni sistem. Informacije je prenijela novinska agencija dpa.
Beba stara 18 mjeseci hitno je hospitalizovana nakon što je tokom boravka u vrtiću u Blacu pokazala simptome koji ukazuju na trovanje. Dijete je najprije zbrinuto u Opšta bolnica Prokuplje, a potom je, radi dodatnih pregleda i praćenja stanja, prebačeno u Klinički centar Niš.
Prema informacijama iz zdravstvenih izvora, beba je trenutno u stabilnom stanju i nalazi se pod stalnim ljekarskim nadzorom. Medicinska obrada je u toku, a ljekari prate sve vitalne parametre kako bi se isključile eventualne komplikacije.
Incident se dogodio u vrtiću u Blace, kada je dijete iznenada počelo da ima zdravstvene tegobe, uključujući aspiraciju. Na lice mjesta odmah je pozvana Hitna pomoć, koja je brzo reagovala i prevezla dijete u bolnicu. Kako se nezvanično saznaje, postoji sumnja da je do trovanja došlo nakon što je u flašicu iz koje je dijete pilo tečnost greškom sipan medicinski benzin, umjesto vode. Prema istim informacijama, flašicu je prethodno pripremila baka djeteta, a okolnosti pod kojima je došlo do zamjene tečnosti predmet su detaljne provjere.
Nadležne službe utvrđuju sve činjenice i odgovornost u ovom slučaju, a očekuje se i zvanično saopštenje nakon završetka medicinskih i eventualnih istražnih radnji. Slučaj je izazvao uznemirenost javnosti i ponovo otvorio pitanje bezbjednosti djece u predškolskim ustanovama, kao i potrebe za dodatnim mjerama opreza prilikom rukovanja potencijalno opasnim supstancama.
Islamska zajednica Sandžaka pokrenula je organizovanu akciju prikupljanja pomoći za obnovu objekta Islamska zajednica u Srbiji (IZuS), koji je nedavno pretrpio ozbiljna oštećenja u požaru.
Kako saznaje redakcija TAKT-a, odluka o ovoj humanitarnoj i vakufskoj akciji donesena je na osnovu zvaničnog dopisa Senad Halitović, reisul-uleme Islamska zajednica Srbije, i sandžačkog muftije Muhamed Demirović.
Akcija će se realizovati kroz organizovano prikupljanje dobrovoljnih priloga u džamijama Islamske zajednice Sandžaka, gdje će vjernicima biti omogućeno da svojim doprinosom pomognu sanaciju oštećenog objekta.
U obavještenju koje je upućeno džematskim odborima i vjernicima posebno se naglašava da je riječ o vakufskoj imovini, te da ova inicijativa ima za cilj očuvanje zadužbina koje imaju ne samo vjerski, već i širi društveni značaj.
„S obzirom da se radi o vakufu, ali i s ciljem da pokažemo svijest, empatiju, solidarnost i spremnost da budemo jedno, u svim džamijama Islamske zajednice Sandžaka biće postavljena sedžada za dobrovoljne priloge“, navodi se u dopisu.
Ova odluka dolazi u kontekstu višegodišnje institucionalne podjele između dvije islamske zajednice u Srbiji, koje od 2007. godine djeluju odvojeno. Uprkos toj činjenici, ova akcija se u javnosti doživljava kao rijedak, ali snažan primjer međusobne solidarnosti i zajedničke odgovornosti prema vakufskoj imovini.
Prikupljanje pomoći za obnovu objekta druge islamske zajednice mnogi tumače kao simboličan korak ka smanjenju tenzija koje su obilježile protekle decenije, iako iz obje strane zasad nema najava o institucionalnom približavanju ili formalnim promjenama u odnosima.
Za sada nije poznat tačan iznos materijalne štete nastale u požaru, niti su precizirani rokovi u kojima bi sanacija objekta mogla biti završena. Iz Islamske zajednice Sandžaka poručuju da će javnost biti blagovremeno informisana o daljem toku akcije i njenim rezultatima.
Nekadašnji svjetski prvak i jedan od najprepoznatljivijih boksera regiona, Muamer Hukić, zvanično je potvrdio povratak u profesionalni ring. Vijest je izazvala veliko interesovanje javnosti, posebno u Sandžaku, odakle Hukić vuče porijeklo.
Povratnički meč zakazan je za 14. februar 2026. godine, a borba će biti održana u njemačkom gradu Halle (Westfalen), na stadionu Gerry Weber Stadion, poznatom po organizaciji velikih sportskih i muzičkih događaja.
Nakon duže pauze i intenzivnih priprema, Hukić se vraća motivisan i, kako sam ističe, bez kalkulacija. U poruci upućenoj fanovima poručio je da u ring ulazi maksimalno fokusiran, spreman da još jednom pokaže zašto je godinama važio za simbol snage, discipline i beskompromisne borbe.
„U ringu dajem sve od sebe – tamo nema milosti“, poručio je Hukić, naglasivši da mu posebnu snagu daje podrška koju neprestano dobija iz Sandžaka i od vjernih navijača širom dijaspore.
Njegov povratak s velikom pažnjom prate ljubitelji boksa iz rodnog kraja, za koje ovaj meč ima i snažnu emotivnu dimenziju. Za mnoge, to nije samo sportski događaj, već povratak borca koji je svojim uspjesima godinama pronosio ime Sandžaka na svjetskoj sceni.
Ulaznice za spektakl dostupne su putem platforme ticket.io, a organizatori najavljuju veče ispunjeno vrhunskim boksom i snažnim emocijama.
Dok većina ljudi dan započinje pogledom na sat ili ekran telefona, Denis Šemsović iz Novog Pazara svoj radni dan započinje glasom – smirenim, sigurnim i punim povjerenja. „Halo, dobar dan. Pošta, izvolite“, riječi su kojima Denis svakodnevno pomaže građanima širom Srbije, iako od rođenja ne vidi.
Denis je zaposlen u Pošta Srbije, na radnom mjestu u kontakt-centru, gdje informiše građane o uplatama, isplatama, dječijim i roditeljskim dodacima, ali i pruža podršku u vezi s različitim poštanskim uslugama. Posao za koji se, kako kaže, pripremao godinama – još od školskih dana.
Sljepoća za Denisa nikada nije bila prepreka, već okolnost s kojom je naučio živjeti i raditi. Tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja pohađao je praksu i blok-nastavu, a Brajevo pismo mu je danas glavni alat u svakodnevnom radu – od vođenja bilješki do praćenja obaveza.
„Moj radni dan je pozitivan, zanimljiv i nikada mi nije dosadno. To mi je najvažnije. Ljudi zovu, pitaju, ja odgovaram, pomažem. Nekad ja njih zovem nazad. Sve funkcioniše“, kaže Denis s osmijehom u glasu.
Posebno ističe zahvalnost rukovodstvu Pošte Srbije, koje je prepoznalo njegov trud i sposobnosti, ali i pružilo priliku koja mu je značila više od samog zaposlenja. Od prvog dana, Denis je, kako sam kaže, osjetio da pripada. Njegove kolege nisu u njemu vidjele „različitost“, već čovjeka, saradnika i prijatelja. Iz uprave pošte poručuju da je Denis za kratko vrijeme postao nezamjenjiv dio kolektiva.
„On je za nas član porodice. Izuzetno je inteligentan, samostalan i profesionalan. Njegov primjer pokazuje da razlike među ljudima ne postoje – postoje samo prilike koje nekima treba dati“, poručuju iz uprave.
Za Denisa, posao u Novom Pazaru donio je i novi društveni krug, osjećaj pripadnosti i ispunjenosti.
„Ovo mi je društvo i dovoljno mi je. Ovdje sam svoj“, kratko kaže.
Na kraju, njegova poruka onima koji se suočavaju sa sličnim izazovima jednostavna je, ali snažna:
„Borite se. Tražite posao, trudite se, ne odustajte. I roditelji su mi bili ogromna podrška – bez njih ne bih uspio.“
Priča Denisa Šemsovića podsjeća da pravi heroji ne traže sažaljenje, već šansu. A kada je dobiju – znaju tačno šta s njom da urade. Pogledajte video RTS-a ispod teksta.
Država će tokom ove godine izdvojiti 40 miliona dinara bespovratnih sredstava za podršku razvoju preduzetništva u seoskim sredinama, s ciljem oživljavanja sela, otvaranja novih radnih mjesta i jačanja lokalnih ekonomija.
Program podrške predložilo je Ministarstvo za brigu o selu, a nacrt uredbe objavljen je na portalu e-Konsultacije, gdje zainteresovani mogu dostaviti svoje komentare i sugestije do 27. januara.
Do 1,2 miliona dinara po preduzetniku
Prema predloženom programu, jedinice lokalne samouprave će, putem javnog konkursa, moći da dodijele do 1.200.000 dinara po prijavi, što je približno 10.000 eura, za razvoj privrednih aktivnosti u ruralnim područjima.
Odobrena sredstva biće prebačena na poseban namjenski spending račun preduzetnika kod Uprave za trezor, nakon potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
Na šta se novac može, a na šta ne može trošiti?
Bespovratna sredstva namijenjena su isključivo za nabavku novih mašina i opreme za obavljanje registrovanih zanatskih, proizvodnih i uslužnih djelatnosti.
S druge strane, sredstva nije dozvoljeno koristiti za:
primarnu poljoprivrednu proizvodnju,
proizvodnju duvanskih proizvoda,
izgradnju, adaptaciju ili rekonstrukciju objekata,
opremanje ugostiteljskih objekata,
nabavku potrošnog materijala,
saobraćaj i transport,
troškove kredita i lizinga,
konsultantske, marketinške i računovodstvene usluge,
kao ni za organizovanje igara na sreću.
Cilj: život i posao u selima
Kako se navodi u obrazloženju programa, cilj je podsticanje održivog ekonomskog i društvenog razvoja sela, kroz bolje iskorištavanje lokalnih potencijala, otvaranje novih radnih mjesta, razvoj usluga i povećanje životnog standarda seoskog stanovništva.
Kako izgleda procedura?
Na republički javni konkurs prijavljuju se jedinice lokalne samouprave, pri čemu svaka može konkurisati samo jednom prijavom. Nakon dobijanja sredstava, lokalne samouprave su u obavezi da raspišu poseban javni konkurs za preduzetnike.
Na taj konkurs mogu se prijaviti preduzetnici koji:
su registrovani u skladu sa zakonom,
podnose samo jednu prijavu,
imaju sjedište poslovanja na teritoriji opštine koja raspisuje konkurs,
realizuju projekat u seoskom naselju, odnosno van gradskog i prigradskog područja,
upisani su u odgovarajući registar najkasnije do 31. decembra 2025. godine.
Ministarstvo će, nakon stupanja uredbe na snagu, raspisati javni konkurs koji će biti objavljen na zvaničnoj internet stranici Ministarstva za brigu o selu.
Mještani sela Melaj, nadomak Tutina, obratili su se redakciji A1 zbog, kako navode, ozbiljnog problema nepropisnog odlaganja otpada u naselju Gučeviće, na području Donje Pešteri. Tvrde da se smeće mjesecima gomila, da se ne odvoziredovno i da je situacija postala neizdrživa, zbog čega najavljuju radikalne mjere, uključujući blokadu saobraćajnica, komunalnog preduzeća, pa čak i Opštine Tutin.Kako ističu mještani, sporni prostor nalazi se svega dvjestotinjak metara od sela, a prema njihovim riječima, na toj lokaciji se već duže vrijeme odlaže otpad prikupljen iz okolnih naselja.
„Problem traje najmanje pet do šest mjeseci. Smeće se ne čisti redovno, a i kada se uklanja – to se radi djelimično. Bilo je ovdje mnogo više otpada, ali je dio samo prekriven svježom zemljom“, navode mještani.
Posebno su ogorčeni tvrdnjama da se otpad odvozi van opštine, dok se, prema njihovom iskustvu, završava upravo na ovom lokalitetu. Takođe ukazuju na povećanje cijena komunalnih usluga, koje su, kako kažu, porasle sa nekadašnjih 200 dinara na čak 1.000 dinara mjesečno.
„Ako se stanje ne popravi i ako nadležni ne reaguju, bićemo primorani da blokiramo i saobraćajnice i komunalno preduzeće, a ako ni tada ne bude rezultata – i samu opštinu“, poručuju mještani Melaja.
Povodom ovih navoda, kontaktirali smo JKP ‘Gradac’ Tutin, iz kojeg potvrđuju da su građani djelimično u pravu, ali odbacuju tvrdnje da je riječ o formiranju divlje deponije. Direktor preduzeća navodi da se na pomenutoj lokaciji ne planira trajno odlaganje otpada, već da se radi o privremenoj transfer stanici, namijenjenoj pretovaru smeća prije daljeg transporta.
„Postojala je manja količina otpada koja je već sanirana. Ne dešava se ništa alarmantno i niko ne planira da tu pravi deponiju. Radi se o privremenom rješenju, jer jednostavno ne možete uvijek precizno procijeniti koliko otpada može stati u jedno vozilo“, objašnjava direktor.
Dodaje da komunalno preduzeće ima više takvih privremenih punktova na teritoriji opštine, te da je nedostatak zvanične deponije ključni problem s kojim se suočavaju.
„Moramo naći trajno rješenje i odgovarajuću lokaciju u okviru opštine. Vrata preduzeća su uvijek otvorena za građane, ali do sada se niko zvanično nije obratio sa ovim problemom“, poručuju iz JKP ‘Gradac’.
Iz komunalnog preduzeća apeluju na strpljenje i razumijevanje građana dok se ne pronađe dugoročno rješenje za odlaganje otpada, dok mještani Melaja poručuju da više nemaju vremena za čekanje. Situacija na Donjoj Pešteri tako ostaje napeta, a naredni dani pokazaće hoće li doći do dogovora ili će najavljene blokade postati realnost.
Muftija sandžački Islamske zajednice Srbije, Muhamed ef. Demirović, gostovao je u emisiji “Posmatranje” na portalu A1, koju vodi Enes Radetinec. Gostovanje je, kako je navedeno u samom uvodu emisije, izazvalo burne reakcije – i pozitivne i negativne – a muftija je poručio da takve podjele najčešće govore o isključivosti, pristrasnosti i nedovoljnoj spremnosti da se ljudi saslušaju bez “rekla-kazala” pristupa.
Demirović je objasnio i zašto je veoma aktivan na društvenim mrežama, ističući da su to danas najdostupniji kanali do šire publike, posebno mladih. Poenta, kako je kazao, jeste da “lijepa riječ i poruka vjere” dopru do većeg broja ljudi nego što je to moguće u ograničenom prostoru tribina i predavanja.
U jednom od centralnih dijelova razgovora dotakao se studentskih protesta i otvoreno naveo da ih podržava jer, prema njegovom stavu, imaju pravo da traže pravdu, odgovornost i rad institucija. Naglasio je da se tu ne radi o svrstavanjima uz političke stranke, već o stajanju uz principe i univerzalne vrijednosti koje, kako je rekao, podržavaju i vjera i moral.
Na pitanje o optužbama dijela javnosti da je Islamska zajednica “vezana” za određene političke opcije, muftija je odgovorio da su, prema njegovim riječima, unutar zajednice donesene odluke koje zabranjuju službenicima da agitiraju i lobiraju za bilo koju političku stranku. Istakao je da komunikaciju ima sa ljudima iz različitih političkih partija, ali da Islamska zajednica, kako kaže, mora ostati jednako udaljena od svih.
U emisiji je muftija Muhamed ef. Demirović iznio ozbiljnu tvrdnju da mu je Jusuf Spahić direktno sugerisao, odnosno naredio, da se u okviru Rijaseta formira nova politička stranka pod nazivom Stranka muslimana Srbije (SMS).
Demirović je naglasio da je takav prijedlog odlučno odbio, smatrajući ga potpuno pogrešnim i štetnim, jer bi uključivanje Islamske zajednice u direktno političko organizovanje predstavljalo, kako je rekao, grubu zloupotrebu vjere i vjerskih institucija.
Prema njegovim riječima, cilj takve ideje bio je da se muslimani u Srbiji predstave isključivo kao vjerska skupina, a ne kao narod sa jasnim nacionalnim identitetom, što je, kako je istakao, neprihvatljivo i opasno po dugoročne interese zajednice.
Posebno mjesto u emisiji zauzela je tema jedinstva islamske zajednice u Srbiji. Demirović je više puta ponovio da je dijalog “ključni moment” i da se bez razgovora ne može očekivati rješenje nakon godina podjela i paralelnih struktura. Naveo je da je bilo pokušaja posredovanja, uključujući inicijative ljudi iz dijaspore, kao i pozive da se razgovori otvore uz učešće međunarodnih vjerskih institucija. Prema njegovim riječima, spremnost za razgovor s njihove strane postoji “odmah”, ali je za iskorak potreban ozbiljan okvir, dogovor o principima, pa tek onda konkretizovanje na papiru.
U emisiji je otvorena i osjetljiva tema odnosa prema Dijanetu Republike Turske. Muftija je govorio o saradnji kroz projekte i posjete, uz poruku da to nije odnos “kupovine stava”, već saradnja u okviru konkretnih aktivnosti. Potvrdio je i da je u određenim periodima postojala podrška pojedincima koji su ostajali bez posla zbog inicijativa za pomirenje, dok se ne riješi njihov radni status.
Govoreći o društvenim problemima, muftija se osvrnuo i na deponiju Golo Brdo, navodeći da razumije građane koji trpe posljedice dima i zagađenja, ali i da shvata složenost rješavanja problema. Poručio je da je potrebno više zajedničke svijesti o zaštiti vazduha, vode i kvaliteta života, te pozvao na razgovor i istrajnost u traženju rješenja.
Dotaknuta je i tema vakufske imovine, uz ocjenu da islamskoj zajednici nije vraćen dovoljan dio, te da je za pravednije rješavanje potrebno jačanje institucija i ravnopravan odnos prema svim vjerskim zajednicama.
U završnici emisije Demirović je govorio o mogućim izborima i Bošnjačkom nacionalnom vijeću, naglašavajući da Islamska zajednica neće pozivati vjernike da glasaju za određene stranke, ali je spomenuo mogućnost da se u određenim okolnostima jasno kaže koga, po principima i odgovornosti, ne treba podržati. Također je izrazio želju da bošnjačke političke partije postignu minimum zajedničkog dogovora oko ključnih nacionalnih interesa, jer bi to, po njegovom uvjerenju, bio važan korak ka stabilnijem društvenom ambijentu.
Emisija je završena porukom da 2026. godina treba biti godina “konkretnih koraka”, a ne parolâ: i prema jedinstvu islamske zajednice, i prema zdravijem društvu u kojem će, kako je rečeno, presuđivati poštenje i odgovornost, a ne stranačka ili nacionalna pripadnost.
Na kraju je muftija govorio i o nevladinoj organizaciji “Svetionik”, navodeći da je bio među osnivačima i da danas tu priču, kako kaže, uspješno nose mlađe generacije, kroz projekte koji okupljaju omladinu i usmjeravaju je ka društveno korisnom radu. POgledajte video ispod teksta
