Beograd – Prvi potpredsjednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali saopštio je danas da će studentske školarine biti smanjene za 50%, nakon što je država obezbijedila dodatnih 12,01 milijardu dinara za visoko obrazovanje. Time je ispunjen i posljednji, četvrti zahtjev studenata, koji su prethodnih sedmica insistirali na povećanju budžeta za visoko školstvo.

Mali je istakao da nije bilo potrebe za rebalansom budžeta kako bi se pronašao novac za ovu mjeru, već je on obezbijeđen preraspodjelom postojećih sredstava. Prema njegovim riječima, ova sredstva će biti iskorištena za smanjenje školarina za studente, pokrivanje materijalnih troškova fakulteta, ali i moguće povećanje plata zaposlenima u visokom obrazovanju. O tačnoj preraspodjeli odlučivat će profesori, dekani, rektori i studenti, dok će Vlada podržati najbolje rješenje.

Govoreći o ostalim zahtjevima studenata, Mali je naglasio da je prvi zahtjev, objava dokumenata u vezi s incidentom u Novom Sadu, u potpunosti ispunjen. Za samo dva dana objavljeno je dodatnih 263 dokumenta na sajtu Vlade Srbije, čime je ukupan broj javno dostupnih dokumenata porastao na 16.307. Pored toga, Infrastruktura željeznice Srbije objavila je još 377 dokumenata, dok je Tužilaštvo u Novom Sadu javno podijelilo sva relevantna dokumenta iz svog posjeda. Kada je riječ o drugom i trećem zahtjevu, Mali je potvrdio da je pokrenut krivični postupak protiv 37 osoba koje su studenti identifikovali kao odgovorne.

Iako su studenti ostvarili značajnu pobjedu u borbi za poboljšanje uslova studiranja, ostaje pitanje kako će se dalje provoditi preraspodjela novca i hoće li fakulteti uspješno implementirati smanjenje školarina. Ministar Mali je poručio da će Vlada nastaviti pratiti situaciju i pružati podršku akademskoj zajednici.

Smanjenje školarina dolazi u trenutku kada sve veći broj mladih razmatra odlazak iz zemlje u potrazi za boljim obrazovnim i ekonomskim prilikama. Ostaje da se vidi hoće li ova mjera uticati na poboljšanje položaja studenata i potaknuti ih da ostanu u Srbiji.

Novi Pazar – Predsjednik Građanskog pokreta Sandžaka (GPS), Edin Zećirović, najavio je formiranje novog društveno-političkog pokreta, koji će, kako ističe, biti platforma za otvoreni dijalog i političke promjene. Na konferenciji za medije, Zećirović je pozvao sve građane da se pridruže, ističući da Sandžak i Srbija zaslužuju novu viziju, oslobođenu političkih igara i stranačkih kalkulacija.

• „Pozivamo sve one koji žele promjene, koji nisu zadovoljni sadašnjim stanjem, ali i one koji se do sada nisu politički angažovali. Potrebna nam je nova energija, novi koncept politike, koji će građanima dati moć da odlučuju o svojoj budućnosti. Ovo nije još jedna stranka – ovo je poziv na okupljanje svih odgovornih ljudi spremnih da zajedno grade bolje društvo“, izjavio je Zećirović.

Lider GPS-a posebno je kritikovao predstavnike vlasti iz Sandžaka, optužujući ih da su podređeni političkim centrima moći i da ne rade u interesu građana.

• „Imamo dva ministra u Vladi, potpredsjednika Skupštine, državne sekretare, narodne poslanike – i šta su nam donijeli? Ništa! Njihovi mandati ne pripadaju građanima Sandžaka, već Aleksandru Vučiću i njegovom režimu. Oni ne rješavaju probleme, već ih ignorišu. Zato smo prinuđeni da sami uzmemo stvari u svoje ruke“, poručio je Zećirović.

Posebno je naglasio da građani ne smiju biti pasivni, jer politika direktno utiče na njihove živote.

• „Naša djeca odlaze u inostranstvo, ekonomska situacija je sve gora, a mi šutimo. Vrijeme je da se pokrenemo, da ne čekamo da nam drugi rješavaju probleme. Moramo pokazati da imamo glas i da taj glas nešto znači“, dodao je.

Zećirović je istakao da njegov pokret neće biti klasična politička partija, već platforma za konkretne akcije, društveni aktivizam i rješavanje problema u lokalnim zajednicama.

Prema njegovim riječima, u narednim mjesecima bit će organizirani okrugli stolovi, debate i javne tribine širom Sandžaka, kako bi građani mogli dati konkretne prijedloge i rješenja.

Nakon što je premijer Srbije Miloš Vučević podnio ostavku, otvorila su se dva moguća scenarija za rješavanje novonastale političke situacije: formiranje nove Vlade ili raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, koji bi mogli biti održani već u aprilu. Ova dilema povlači i sljedeće pitanje – ukoliko se odluči za novu Vladu, kako bi ona trebala izgledati, s obzirom na to da su političke i društvene okolnosti danas znatno drugačije nego kada je prethodna formirana?

I dok su analitičari podijeljeni po ovom pitanju, postoje dvije dominantne teze – jedni smatraju da će Vladu činiti ljudi koji mogu doprinijeti smirivanju tenzija, dok drugi vjeruju da će biti koncipirana kao borbena i odlučna.

Stručnjaci o mogućem sastavu nove Vlade

Bojan Klačar, izvršni direktor Cesida, za Blic ističe da će jedan ključni faktor utjecati na izbor ministara u novom kabinetu.

– Bilo bi poželjno da na ključnim pozicijama budu ljudi sa biografijama koje potvrđuju njihovu sposobnost da smire tenzije i stabiliziraju aktuelnu situaciju. Važno je da budu osobe koje znaju kako se nositi s izazovima i koje uživaju povjerenje i vlasti i opozicije. Ova Vlada bi bila svojevrsna prelazna vlada, koja bi trajala najduže dvije godine – ocjenjuje Klačar.

Prema njegovim riječima, prioritet bi bio smirivanje tenzija, vraćanje povjerenja i priprema terena za sljedeće izbore, kada god oni bili održani.

S druge strane, Vladimir Pejić, direktor agencije Faktor plus, smatra da će nova Vlada biti borbena i nastaviti dosadašnji politički kurs.

– Mislim da se sama politika neće mijenjati. Rekonstrukcija Vlade je ionako bila planirana, jer su neki ministri pokazali slab učinak i sigurno će otići. Međutim, splet okolnosti doveo je do toga da ta rekonstrukcija sada bude intenzivnija. Zbog toga vjerujem da će Vlada biti borbenija, jer je jedan od glavnih problema bio taj što se neki ministri nisu dovoljno eksponirali i zalagali za svoje resore. Ako neko želi biti dio Vlade, logično je da stane iza njenih odluka – kaže Pejić za Blic.

Razlozi za ostavku premijera

Vučević je podnio ostavku jutro nakon što je teško povrijeđena studentica u Novom Sadu. Time je njegova Vlada trajala ukupno devet mjeseci, s obzirom na to da je kabinet položio zakletvu u Skupštini Srbije 2. maja prošle godine.

Međutim, situacija se u međuvremenu promijenila. Nakon tragedije na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je uslijed pada nadstrešnice stradalo 15 ljudi, studenti su započeli proteste, blokirajući fakultete i saobraćaj.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, prije nego što je Vučević podnio ostavku, najavio je velike promjene u sastavu Vlade.

– Biće promijenjeno više od 50 posto ministara, jer se pokazalo ko je spreman raditi u izazovnim okolnostima, a ko se „sakrio u mišju rupu“ – rekao je Vučić.

Ko bi mogao ući u novu Vladu?

Pitanje koje se sada postavlja jeste – ko će zauzeti ministarske funkcije? Bojan Klačar smatra da će to biti stručnjaci ili ljudi bliski SNS-u, ali pod uvjetom da nemaju imidž koji izaziva podjele.

– U aktuelnoj Vladi postoje pojedinci sa dobrim imidžom. Na primjer, ministrica za nauku Jelena Begović uživa veliko povjerenje javnosti. Sličan status imaju i Tanja Miščević i Tatjana Macura – navodi Klačar.

Dodaje i da je izvjesno da će neki od sadašnjih ministara ostati na funkcijama u novoj Vladi.

Šta kaže zakon?

Trenutno je Vlada u tehničkom mandatu, ali rekonstrukcija je moguća jer vladajuća koalicija oko SNS-a ima natpolovičnu većinu u Skupštini Srbije, koja broji 250 poslanika. To znači da nova Vlada može biti formirana sa postojećom parlamentarnom većinom.

Nakon što Skupština Srbije konstatuje Vučevićevu ostavku, počinje rok od 30 dana za formiranje nove Vlade.

Predsjednik Srbije odlučuje ko će biti mandatar za sastav rekonstruisane Vlade, koja bi nastavila aktuelni mandat do 2028. godine, kada ističe mandat trenutnom sazivu Skupštine.

Vučić je najavio da neće izbjegavati konsultacije i da će pozvati sve parlamentarne stranke na razgovore.

– Svakako ću ih pozvati na konsultacije da iznesu svoja mišljenja – rekao je Vučić.

Dodao je i da trenutno razmatra tri do četiri imena za mandatara, ali nije siguran hoće li se ipak ići na izbore.

Ukoliko Vlada ne bude izabrana u roku od 30 dana, automatski se raspisuju vanredni parlamentarni izbori.

Izvor Blic/Sandzak Danas