Join our community of SUBSCRIBERS and be part of the conversation.
To subscribe, simply enter your email address on our website or click the subscribe button below. Don't worry, we respect your privacy and won't spam your inbox. Your information is safe with us.
Danas poslijepodne u Priboju izbio je požar na nadogradnji stambene zgrade u ulici Sandžačkih brigada. Požar je izazvao veliku paniku među stanarima, koji su brzo evakuirani iz svojih domova. Prema prvim informacijama, srećom, nema povrijeđenih.
Na mjesto događaja izašla su tri vatrogasna vozila i više od 20 vatrogasaca koji su odmah započeli akciju gašenja požara. Iako su ekipe na terenu uložile maksimalne napore, požar još uvijek nije u potpunosti stavljen pod kontrolu. Gust dim i plamen vidljivi su s velike udaljenosti, što je izazvalo zabrinutost među građanima.
Uzrok požara za sada nije poznat, a više informacija bit će dostupno nakon što se situacija stabilizira i nadležne službe obave uviđaj. Vatrogasci su apelirali na građane da izbjegavaju prilazak mjestu nesreće kako bi omogućili nesmetan rad ekipama na terenu.
Stanari zgrade trenutno su smješteni kod prijatelja i rodbine, dok se čeka završetak intervencije i procjena štete. Ovakvi incidenti dodatno naglašavaju važnost održavanja ispravnih instalacija i poštovanja sigurnosnih standarda u stambenim objektima.
Nestanak aviona kompanije “Sirian Air”, za koji se pretpostavlja da je prevozio sirijskog predsjednika Bašara el Asada, izazvao je lavinu spekulacija i dodatno produbio političku krizu u zemlji već razorenu građanskim ratom. Prema izvještaju Rojtersa, avion je poletio iz Damaska u trenutku kada su pobunjeničke snage tvrdile da su preuzele kontrolu nad glavnim gradom.
Prema dostupnim informacijama, avion je najprije letio prema sjeverozapadnom dijelu Sirije, ka alavitskoj regiji, tradicionalnom uporištu Asadove porodice i političkih saveznika. Međutim, letjelica je ubrzo napravila nagli polukružni zaokret i nastavila prema jugozapadu, nakon čega je nestala sa radara. Transponder aviona, koji omogućava njegovo praćenje, prestao je emitirati signale, što je izazvalo sumnje o mogućem obaranju aviona. Neimenovani sirijski izvor izjavio je za Rojters:
“Postoji mogućnost da je avion oboren. Tehnički kvar ili sabotaža su također opcije, ali u kontekstu trenutnih sukoba, vjerovatnija je prva opcija.”
The irregular flight path of the plane that Bashar al-Assad used to leave Damascus is drawing attention.
Dok sudbina Bašara el Asada ostaje nepoznata, pobunjenici tvrde da su preuzeli kontrolu nad ključnim dijelovima Damaska, označivši to kao prekretnicu u višegodišnjem građanskom ratu. Ukoliko se potvrdi da je predsjednik napustio prijestolnicu ili čak stradao, to bi moglo izazvati vakuum vlasti u Siriji, već destabiliziranoj međusektaškim sukobima. Iz Bijele kuće saopćeno je da predsjednik Joe Biden pažljivo prati situaciju u saradnji s regionalnim partnerima, dok analitičari upozoravaju na potencijalno širenje sukoba na susjedne zemlje.
U isto vrijeme, situacija na Bliskom istoku dodatno se komplikuje izraelskim zračnim napadima na Pojas Gaze, gdje je prema palestinskim zdravstvenim zvaničnicima poginulo najmanje 30 ljudi, dok su desetine ranjene. Palestinska militantna grupa Hamas objavila je video-snimak izraelskog taoca, dodatno pogoršavajući tenzije u regiji. Uz to, izraelski tenkovi su prešli graničnu ogradu sa Sirijom, što je izazvalo osude od strane sirijskih vlasti i dodatno destabiliziralo situaciju.
Mogući gubitak Bašara el Asada mogao bi otvoriti prostor za još veće konflikte unutar Sirije, ali i u širem regionu. Sirijski režim se dugo oslanjao na centraliziranu vlast i podršku ključnih saveznika poput Rusije i Irana. Njegov nestanak mogao bi izazvati borbu za prevlast među različitim frakcijama unutar režima i opozicije. Dok međunarodna zajednica poziva na hitnu humanitarnu intervenciju, Ujedinjeni narodi apeluju na sve strane da omoguće dostavu pomoći civilima pogođenim sukobima.
Nestanak aviona sirijskog predsjednika simbolizira haos koji vlada Sirijom posljednjih godina. Ishod ove situacije mogao bi imati dalekosežne posljedice, ne samo za Siriju, već i za čitav Bliski istok. Da li je ovo kraj Asadove ere, ili početak još krvavije faze u historiji regije, ostaje neizvjesno.
Izraelske snage (IDF) prešle su granicu Golanske visoravni i ušle u Siriju, što je izazvalo značajnu pažnju regionalne i međunarodne javnosti. Elitne jedinice izraelske 98. divizije, uključujući brigade padobranaca i komandosa, raspoređene su u ključnim područjima tampon zone. Prema saopćenju IDF-a, ovaj potez je odgovor na eskalaciju sukoba u Siriji nakon kolapsa Assadovog režima, a cilj je osiguranje granica i zaštita izraelskih građana.
Izraelske vlasti naglasile su da je riječ o defanzivnim mjerama, koje su poduzete nakon što je uočeno kretanje naoružanih grupa u tampon zoni između okupirane Golanske visoravni i Sirije.
„U skladu s procjenom situacije nakon nedavnih događaja u Siriji, uključujući ulazak naoružanog osoblja u tampon zonu, IDF je rasporedio snage kako bi osigurao sigurnost zajednice Golanske visoravni i građana Izraela. Naglašavamo da se IDF ne miješa u unutrašnja događanja u Siriji“, navedeno je u zvaničnom saopćenju izraelske vojske.
Uprkos tvrdnjama izraelskih vlasti da su ove akcije isključivo defanzivne prirode, ulazak snaga u Siriju izazvao je kritike i zabrinutost. Ove aktivnosti posmatraju se kao potencijalni katalizator za daljnju eskalaciju sukoba u regiji. Tokom vikenda, IDF je dodatno ojačao prisustvo na Golanskoj visoravni, a zauzeti su i novi položaji unutar tampon zone. Izraelski vojni zvaničnici navode da će nastaviti djelovati „koliko god bude potrebno“ kako bi osigurali sigurnost Izraela i njegovih građana.
Situacija na terenu dodatno je pogoršana nakon kolapsa Assadovog režima, što je otvorilo prostor za kretanje različitih naoružanih grupa u regiji. Izraelski politički vrh, uključujući premijera Benjamina Netanyahua, jasno je poručio da neće tolerirati bilo kakve prijetnje po suverenitet Izraela.
„Poduzet ćemo sve potrebne mjere kako bismo zaštitili naše građane i očuvali sigurnost naših granica“, izjavio je Netanyahu.
Ovaj razvoj događaja u Siriji mogao bi imati dalekosežne posljedice za cijeli Bliski istok. Dok izraelske vlasti tvrde da nemaju namjeru miješati se u unutrašnje sukobe Sirije, mnogi analitičari smatraju da bi daljnje aktivnosti izraelske vojske mogle dodatno destabilizirati regiju. Ulazak izraelskih snaga u Siriju, iako pravdan sigurnosnim razlozima, predstavlja značajan trenutak u dugogodišnjem sukobu, a reakcije regionalnih i međunarodnih aktera tek se očekuju.
Narod i pobunjenici osvojili su Predsjedničku palaču u Damasku, što je izazvalo snažan odjek u javnosti. Ovaj monumentalni objekt, izgrađen 1990. godine, decenijama je predstavljao simbol raskoši i moći Assadove porodice, dok je većina stanovnika Sirije živjela u teškim uslovima, pogođena siromaštvom i dugogodišnjim sukobima.
Palača, poznata po svojoj grandioznosti, odiše luksuzom nedostižnim za obične građane. Njena unutrašnjost ukrašena je raskošnim lusterima, umjetničkim detaljima i stilskim namještajem koji podsjeća na evropske kraljevske dvorce. Zidove palače krase portreti Bashara al-Assada, koji su tokom godina postali simbol režima i njegove represivne politike. Video snimci ulaska pobunjenika i građana u ovu tvrđavu moći prikazuju ljude kako sa mješavinom nevjerice i ogorčenja razgledaju raskoš koja se krije iza zidova nedostupnih običnom narodu.
Predsjednička palača, koju je dao izgraditi Hafez al-Assad, otac Bashara al-Assada, izgrađena je u periodu od 1985. do 1990. godine. Njenim završetkom, Sirija je dobila objekt vrijedan tadašnjih milijardu američkih dolara, čiji je luksuz bio nesrazmjeran ekonomskim i socijalnim prilikama u zemlji. Uz samu palaču, izgrađena je i prateća infrastruktura s najvišim sigurnosnim standardima, čime je osigurana njena nedodirljivost, dok je ostatak zemlje tonuo u siromaštvo i nerazvijenost.
Pobunjenici su ovom akcijom, osim Predsjedničke palače, preuzeli kontrolu nad ključnim dijelovima Damaska, što mnogi vide kao prekretnicu u dugotrajnom sukobu. Ulazak u palaču, osim što je bio čin otpora, predstavlja i simbolični trenutak za narod koji godinama trpi posljedice rata i nejednakosti. Emotivne reakcije građana, zabilježene na snimcima koji kruže društvenim mrežama, odražavaju njihov gnjev i frustraciju zbog raskoši u kojoj je živjela porodica Assad, dok su oni preživljavali na marginama društva.
Ovaj događaj označava simboličan kraj jedne ere za Siriju, iako je budućnost zemlje još uvijek neizvjesna. Narod Sirije s nadom gleda na ovaj trenutak kao na početak borbe za pravdu i jednakost, vjerujući da je osvajanje palače prvi korak ka obnovi zemlje i stvaranju boljih životnih uslova za sve.
Predsjednik Sirije Bashar al-Assad napustio je glavni grad Damask, što su potvrdila dva visoka vojna zvaničnika za agenciju Reuters. Assad je, prema njihovim navodima, avionom napustio Siriju, ostavljajući iza sebe duboku političku i sigurnosnu neizvjesnost.
Premijer Mohammad Ghazi Jalali obratio se javnosti putem video poruke, ističući da je spreman na mirnu tranziciju vlasti i pozvao na očuvanje državnih institucija. Jalali je poručio da je vlada otvorena za saradnju s opozicijom te spremna na predaju ovlasti prelaznoj vladi, u skladu s voljom naroda. U svojoj poruci naglasio je: “Ja ostajem u svojoj kući i nastavljam raditi za dobrobit zemlje. Pozivam građane da ne uništavaju javnu imovinu i poštuju zakon.”
Istovremeno, lider opozicione grupe Haiat Tahrir al-Sham, Ahmed al-Sharaa, izdao je strogu naredbu svojim snagama da ne napadaju javne institucije. Naglasio je da će državne zgrade ostati pod kontrolom bivšeg premijera sve do zvanične predaje vlasti. Prema izjavama svjedoka, hiljade građana Damaska izašlo je na ulice kako bi slavili vijest o odlasku Assada. Uzvikivali su parole poput “Sloboda” i rušili simbole režima koji je dominirao Sirijom posljednje 24 godine.
Pad Homsa, strateški važnog grada, dodatno je oslabio režim Bashara al-Assada. Opozicione snage su preuzele kontrolu nad gradom nakon brzog vojnog napredovanja, ostavljajući sirijske snage bez podrške u ključnim regijama. Građani Homsa izašli su na ulice slaveći oslobođenje, dok su sigurnosne snage napustile grad u žurbi, spaljujući dokumente i otvarajući zatvore u kojima su bile zatočene hiljade ljudi.
HISTORIC: Syrian people announce the end of 53-year-long Assad regime rule on the state TV pic.twitter.com/WW6nIltf91
Međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj događaja u Siriji. Bijela kuća je saopćila da predsjednik Joe Biden i njegov tim prate situaciju i ostaju u kontaktu s regionalnim partnerima. Ovaj dramatičan razvoj događaja predstavlja prekretnicu ne samo za Siriju, već i za cijeli Bliski istok. Assadov odlazak označava kraj ere autoritarnog režima, dok budućnost zemlje ostaje neizvjesna, a strah od regionalne nestabilnosti sveprisutan.
Na dvodnevnom naučnom simpoziju u Podgorici, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV), Adel Slatina, istakao je da su sevdalinka i Hasanaginica simboli bošnjačkog kulturnog identiteta, ali i univerzalne vrijednosti koje nadilaze granice naroda i kultura. Ova izjava došla je u povodu obilježavanja dva značajna jubileja – 450 godina od prve vijesti o sevdalinci i 250 godina od objavljivanja Hasanaginice.
Organizator simpozijuma, Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji, u saradnji s crnogorskim partnerima, naglasilo je važnost očuvanja kulturne baštine kroz zajedničke projekte. Slatina je naglasio da saradnja između vijeća može donijeti velike rezultate.
Predsednik BNV Adel Slatina
“Uvjeren sam da će ova saradnja rezultirati novim projektima koji će pomoći u očuvanju našeg jezika, tradicije i kulture. Njegovanje identiteta nije samo obaveza, već bogatstvo koje trebamo dijeliti sa svijetom,” rekao je Slatina.
Potpredsjednik BNV-a, Sead Šemsović, govorio je o dugom procesu zaštite sevdalinke na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine. Istakao je kako su ljudi i institucije ključni za očuvanje ovog posebnog umjetničkog oblika.
Potpredsednik BNV Sead Šemsović
“Zaštita sevdalinke započela je 2010. godine i završena je tek ove godine, što pokazuje koliko je važno imati jasan plan i posvećenost,” objasnio je Šemsović. On je dodao da sevdalinka nije samo obična pjesma – ona je duboko emotivno izražavanje, prožeto kulturnim vrijednostima. “To je lirski žanr, ljubavna pjesma koja nosi čežnju i strast. Nastala je u muslimanskoj urbanoj sredini Bosne i sandžačkog prostora i precizno je definirana u enciklopedijama,” dodao je.
Suljo Mustafić, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori, osvrnuo se na univerzalnu vrijednost Hasanaginice. Istakao je njenu estetsku i književnu vrijednost, naglašavajući kako inspirira umjetnike i naučnike širom svijeta, od muzičkih kompozicija do pozorišnih izvedbi.
Predsednik BNV u Crnoj Gori Suljo Mustafić
“Hasanaginica nije samo bošnjačka priča, već univerzalni fenomen koji fascinira izvođače, umjetnike i dramaturge. Njena bezvremenost potvrđuje podatak da je izvedena više od hiljadu puta u različitim adaptacijama,” rekao je Mustafić.
Jedan od ključnih zaključaka simpozija bio je naglasak na potrebu da se sevdalinka i Hasanaginica više uključe u obrazovni sistem. Time bi djeca od malih nogu mogla učiti o njihovoj vrijednosti, spoznajući raznolikost i ljepotu različitih tradicija, čime se smanjuju predrasude i stereotipi.
Organizatori su najavili da će svi tekstovi i izlaganja sa simpozija biti objavljeni u posebnom zborniku radova, što će osigurati trajni trag ovih jubileja u akademskoj zajednici.
“Ovaj zbornik će biti ključan za buduća istraživanja i očuvanje naše kulturne baštine,” zaključio je Mustafić.
Ovaj simpozij ponovo je potvrdio značaj bošnjačke usmene književnosti, ne samo za identitet jednog naroda, već i za širu kulturnu zajednicu, pokazujući da univerzalne vrijednosti mogu biti pronađene u lokalnim pričama i pjesmama koje nadahnjuju generacije širom svijeta.
Hamad Međedović, jedan od najperspektivnijih mladih tenisera svijeta, u podkastu KonTAKT podijelio je svoju inspirativnu priču o počecima, uspjesima i neprolaznoj vezi s rodnim Novim Pazarom. Ovaj dvadesetjednogodišnjak, koji je prošle godine proglašen najboljim mladim teniserom na svijetu, ističe da je tenis od malih nogu bio njegova najveća strast.
“Još kao šestogodišnjak trenirao sam tri sporta, ali tenis me najviše privukao. Već sa deset godina počeo sam ozbiljno da treniram i postavio sebi velike ciljeve,” rekao je Međedović.
Odlazak iz Novog Pazara, kaže, bio je jedna od najtežih odluka u njegovom životu. Često je razmišljao o porodici i prijateljima, ali podrška roditelja bila je ključna za njegov uspjeh.
“Otac je uvijek bio uz mene, govorio da vjeruje u mene, čak i kada ja nisam vjerovao u sebe. Ta podrška bila je presudna u trenucima sumnje,” prisjetio se Hamad, naglašavajući koliko mu je porodica bila oslonac na putu ka vrhunskim rezultatima.
Poseban dio svog profesionalnog razvoja posvetio je radu s Novakom Đokovićem, što opisuje kao nezaboravno iskustvo.
“Prvi izlazak na teren pred Novakom bio je trenutak koji nikada neću zaboraviti. Danas se često čujemo, a svaka njegova riječ ima poseban značaj za mene,” kazao je Međedović, naglašavajući važnost svih svojih trenera tokom karijere.
Iako ga tenis vodi širom svijeta, Hamad priznaje da mu Novi Pazar uvijek nedostaje. “Porodica, prijatelji i atmosfera mog grada uvijek mi fale,” dodao je sa sjetom.
Cijeli razgovor s Hamadom Međedovićem možete pogledati ispod teksta.
Priča iz Rožaja koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Porodica Kurpejović ostala je bez svega što su godinama gradili kada je požar progutao njihov dom. Iako, srećom, niko nije povrijeđen, materijalna šteta je nemjerljiva, a osjećaj nesigurnosti ostavio je duboke tragove.
Sada, u najtežim trenucima, ova porodica apeluje na dobrotu i solidarnost ljudi kako bi započeli proces obnove i povratka u normalan život. Da li ćemo kao zajednica odgovoriti na ovaj poziv za pomoć? Pogledajte tv prilog ispod teksta.
Porodica Vejsilović iz Sjenice još jednom je dokazala da zajedništvo i humanost mogu mijenjati živote. U sklopu kampanje za prikupljanje sredstava za liječenje Mejre Fazlić, koja boluje od teške bolesti i kojoj je potrebno ukupno 50.000 eura za liječenje u Rusiji, Sjenica je danas svjedok jedne od najljepših priča solidarnosti. Danas, u nedjelju, 8. decembra 2024. godine, svi su pozvani u lokalni objekat “Haj Svrati” na nezaboravno humanitarno druženje uz palačinke.
Sjenička čaršija, poznata po svojoj gostoljubivosti i zajedništvu, ponovo je pokazala svoje najbolje lice. Mladi iz Sjenice, vođeni osjećajem odgovornosti i empatije, aktivno su se uključili u ovu humanitarnu akciju, dokazujući da je duh zajedništva i dalje snažno prisutan u ovom gradu.
Cijeli prihod od prodaje palačinki u terminu od 18 do 20 časova biće doniran za liječenje naše sugrađanke Mejre. Do sada je, uz nesebičnu pomoć građana Sjenice i šire zajednice, već prikupljeno 31.000 eura, ali je potrebno još 19.000 eura kako bi Mejra mogla otputovati na prijeko potrebno liječenje koje joj može spasiti život.
Detalji za uplatu
Za one koji nisu u mogućnosti da posjete “Haj Svrati,” prilog se može uplatiti na račun:
Ime primatelja: Mejrema Fazlić
Adresa: Nušićeva BB, RS-36310 Sjenica
Broj računa: RS35155003100013567730
SWIFT kod: CABARS22 (Halkbank A.D. Beograd)
Ova akcija nije samo pomoć jednoj osobi; ona je simbol zajedništva i humanosti koje krase Sjenicu i njene ljude. Sjenička čaršija, sa svojom tradicijom solidarnosti, još jednom je pokazala da u teškim trenucima niko nije sam. Posebno treba pohvaliti omladinu Sjenice koja je svojim angažmanom i energijom postala pokretačka snaga ove inicijative.
Ne zaboravimo – svaki zalogaj palačinki danas je simbol solidarnosti, ljubavi i podrške. Budimo ponosni na Sjenicu i njene ljude koji nesebično daju najbolje od sebe. Svi na palačinke danas, jer zajedno činimo čuda!
Za uplate iz inostranstva dostupni su podaci o posredničkim bankama navedeni na priloženim fotografijama.
U selu Bašča, nedaleko od Rožaja, živi Tamara Garović (36) sa svojim suprugom i sedmoro djece. Njihova svakodnevica je ispunjena radom na njivi i brigu o domaćinstvu, ali i ljubavlju i zajedništvom koje ih povezuje. Tamara, koja vozi traktor i obrađuje zemlju, postala je pravi poljoprivredni influencer, privlačeći pažnju desetina hiljada pratilaca na društvenim mrežama.
Svaki dan započinju prije svitanja i završavaju kasno uveče, brinući se o više od 40 grla stoke, 50 ovaca te raznim domaćim životinjama.
“Bavljenje poljoprivredom je naš način života. Iako je teško, volim raditi i muške poslove. Ništa mi nije strano,” kaže Tamara, ističući koliko joj je važan rad s ljubavlju.
Tamara je odrasla u Podgorici, ali se sa porodicom preselila u selo Mioska, a zatim u Bašču, gdje je izgradila svoj dom. Njihova kuća je ispunjena dječijom radošću i ljubavlju koja se osjeća u svakom kutku.
Porodica Garović ima četvero sinova i tri kćerke: Jovana (19), Vučeta (15), te mlađe Jovana, Uroša, Margitu, Anju i najmlađeg Andreja. Jovana studira na Učiteljskom fakultetu, dok Vučeta pohađa Ekonomsku školu. Svi članovi porodice aktivno učestvuju u radu, a Tamara ističe važnost međusobne podrške i prenošenja pravih vrijednosti na djecu. “Trudimo se da ih naučimo da budu pošteni, vrijedni i dobri ljudi,” dodaje ona sa ponosom.
