Join our community of SUBSCRIBERS and be part of the conversation.
To subscribe, simply enter your email address on our website or click the subscribe button below. Don't worry, we respect your privacy and won't spam your inbox. Your information is safe with us.
Nakon izvještaja našeg portala o haosu na ulicama Tutina, gdje su obilne snježne padavine paralizirale saobraćaj i izazvale nezadovoljstvo građana, oglasila se i predsjednica opštine Tutin, Selma Kučević. U svom obraćanju istakla je da se radi na rješavanju problema, ali i pozvala građane na saradnju kako bi zajedničkim snagama riješili situaciju.
“Operaterima koji rade na rješavanju snijega na teritoriji naše opštine, razgovarali smo o problemima s kojima se suočavamo na ulicama našeg grada. Svakako je veoma važno uputiti apel našim građanima da uklone svoje automobile sa glavnih puteva i ulica, ali također, apelujem na sve da ne odlažu snijeg na glavne ulice, već na uglove svojih placeva ili površina,” izjavila je Kučević.
Poziv na solidarnost i zajedničko djelovanje
Predsjednica Kučević u svom obraćanju naglasila je i važnost solidarnosti među građanima, pozivajući ih da sarađuju s komunalnim službama kako bi se što prije normalizirala situacija na ulicama.
“Svjesni smo da je situacija izazovna, ali samo zajedničkim trudom možemo prevazići ovaj problem. Molim sve građane da imaju razumijevanja i pomognu koliko mogu, bilo uklanjanjem svojih automobila, bilo pravilnim odlaganjem snijega,” dodala je Kučević.
Hoće li biti konkretnih promjena?
Ostaje da se vidi hoće li apel predsjednice i trenutne aktivnosti komunalnih službi donijeti konkretne rezultate. Stanovnici Tutina očekuju ne samo hitne intervencije, već i dugoročna rješenja koja će spriječiti ponavljanje ovakvih problema u budućnosti. Do tada, građani ostaju prepušteni vlastitim inicijativama, dok se nadaju boljoj organizaciji i podršci lokalnih vlasti. Pogledajte obraćanje Selme Kučević ispod teksta.
Na prestižnim Danima atletike u Kragujevcu, trener Atletskog kluba Novi Pazar, Rifat Ziljkić, dobio je priznanje Srpskog atletskog saveza za najboljeg stručnjaka u kategoriji mlađih juniora. Ovo priznanje dolazi kao rezultat impresivnih uspjeha njegovih takmičara, posebno mladog Aldina Ćatovića, koji je tokom 2024. godine postavio čak četiri državna rekorda.
Rekordna godina za Aldina Ćatovića
Aldin Ćatović, predvođen Ziljkićevim stručnim vođenjem, dominirao je na stazi, oborivši državne rekorde u disciplini 800 i 1.500 metara u dvorani, kao i 1.500 i 2.000 metara na otvorenom. Njegova postignuća ne samo da su podigla ljestvicu domaće atletike već su i zaslužila pažnju regionalne sportske javnosti. Uz to, Ziljkić je dobio priznanje za rad sa Saimom Murić, koja je oborila starijejuniorski rekord Srbije u trci na deset kilometara na putu.
Uspjeh Ermina Ziljkića i Kaida Koce
Dani atletike donijeli su još jedno priznanje Novom Pazaru. Trener Ermin Ziljkić osvojio je trofej zahvaljujući svom atletičaru Kaidu Koci, koji je postavio najbolje mlađepionirsko ostvarenje ikada istrčano u Srbiji na 800 metara u dvorani. Ova nagrada je potvrda kvaliteta trenerskog kadra Novog Pazara, koji kontinuirano stvara talente svjetskog potencijala.
Elzan Bibić i priznanje za Antonija Serana
U kategoriji seniorskih trenera, priznanje je pripalo Špancu Antoniju Seranu, zahvaljujući rekordnim rezultatima Elzana Bibića, člana Novopazarskog udruženja atletičara. Bibićevi rekordi u disciplinama 2.000 i 5.000 metara na otvorenom dodatno su učvrstili poziciju Novog Pazara kao centra atletskih uspjeha u Srbiji.
Novi Pazar – rasadnik atletskih talenata
Ovi uspjesi potvrđuju Novi Pazar kao lidera u razvoju atletike u Srbiji. Kroz posvećenost trenera poput Rifata i Ermina Ziljkića, kao i vrhunske rezultate takmičara poput Ćatovića, Koce i Bibića, ovaj grad nastavlja da postavlja standarde u domaćoj atletici.
Dok se sportska javnost divi njihovim postignućima, Novi Pazar se ponosno ističe kao inspiracija za mlade sportiste širom Srbije. Ovo priznanje nije samo nagrada za pojedince već i za cijeli tim koji neumorno radi na stvaranju šampiona.
Višednevni problemi sa snabdijevanjem električnom energijom izazvali su nezadovoljstvo među građanima Novog Pazara, posebno u dijelovima grada koji su bez struje više od 40 sati. Direktor Elektrodistribucije Novi Pazar, Boško Ratković, dao je objašnjenje i apelovao na razumijevanje građana.
Kako Ratković navodi, uzrok problema leži u nepovoljnim vremenskim uvjetima koji su prouzrokovali kvarove na elektroenergetskoj mreži. Prema njegovim riječima, ekipe Elektrodistribucije neprekidno rade na terenu kako bi kvarove otklonile što je prije moguće.
„Naše ekipe ulažu maksimalne napore da otklone sve kvarove u najkraćem mogućem roku. Razumijemo frustraciju građana i molimo za njihovo strpljenje dok radimo na stabilizaciji mreže“, izjavio je Ratković.
Iz Elektrodistribucije je saopćeno da je dio problema već riješen, ali se kompletno snabdijevanje električnom energijom očekuje u narednim satima. Iz ove kompanije su istakli da su prioritet područja s većim brojem domaćinstava i javnim institucijama, ali su također pozvali građane da prijavljuju nove kvarove kako bi se ubrzao proces sanacije. Pogledajte ispod teksta šta kaže direktor EPS-a Novi Pazar.
Tutin se danas suočava s ozbiljnim problemima usljed obilnih snježnih padavina koje su paralizirale saobraćaj i izazvale nezadovoljstvo građana. Fotografije koje prikazuju neprohodne i loše očišćene ulice svjedoče o nemaru lokalnih vlasti u rješavanju problema izazvanih zimskim uvjetima.
Na ulicama su vidljivi snijeg i led koji otežavaju prolazak vozila i pješaka. Automobili su često zaglavljeni, dok je prolazak pješaka na pojedinim mjestima gotovo nemoguć. Mještani Tutina izražavaju svoje nezadovoljstvo, navodeći da su općinske službe potpuno zakazale u čišćenju snijega i osiguravanju osnovnih uvjeta za normalno funkcioniranje saobraćaja.
Jedan od stanovnika izjavio je:
“Ovo je sramota. Čak ni glavne ulice nisu očišćene. Kako možemo funkcionirati u ovakvim uvjetima? Djeca ne mogu ni do škole, a hitne službe ne mogu stići do onih kojima je pomoć potrebna.”
Fotografije dodatno potvrđuju ozbiljnost situacije, s velikim nanosima snijega i ledom koji prekriva puteve i trotoare. U mnogim dijelovima grada, građani su primorani sami čistiti snijeg ispred svojih kuća i prodavnica, dok se općinske vlasti nisu oglasile povodom ovog problema.
Ova situacija otvara pitanja o pripremljenosti lokalnih vlasti za zimske uvjete i njihovoj odgovornosti prema građanima. S obzirom na učestale snježne padavine u ovom dijelu Srbije, postavlja se pitanje zašto ne postoje adekvatni planovi i resursi za održavanje puteva prohodnim.
Građani pozivaju općinske vlasti da hitno reagiraju i poduzmu mjere kako bi se omogućila normalizacija saobraćaja, ali i spriječilo ponavljanje ovakvih situacija u budućnosti. Tutin zaslužuje bolje planiranje i brigu, posebno u uvjetima kada zima pokazuje svu svoju surovost.
Sinoć, oko 22 sata, kafana „Bolja šansa,“ smještena kod prodavnice „Maxi“ na gradskoj pijaci u Sremskoj Mitrovici, postala je poprište nasilnog incidenta u kojem su dvije osobe zadobile ozbiljne povrede.
Prema nezvaničnim informacijama, M.M., muškarac iz Sremske Mitrovice, zadobio je ubodnu ranu nožem u predjelu vrata. Brzom reakcijom prisutnih i Hitne pomoći, prevezen je u Opću bolnicu Sremska Mitrovica. Uprkos ozbiljnosti povrede, izvori navode da je bio pri svijesti tokom pružanja prve pomoći te da je njegovo stanje trenutno stabilno.
Drugi učesnik sukoba, identificiran kao muškarac iz Novog Pazara, pojavio se u bolnici s povredom glave, za koju se sumnja da je nastala uslijed udarca tokom fizičkog obračuna. Povreda, iako ozbiljna, nije opasna po život.
Policija i Hitna pomoć su ekspresno intervenisale na mjestu događaja. Policijski službenici su osigurali lokaciju kako bi omogućili nesmetano provođenje istrage. Prikupljeni su materijalni dokazi, a obavljeni su i prvi razgovori sa svjedocima prisutnim u kafani.
Iako detalji još nisu potvrđeni, prema izjavama očevidaca, sukob je izbio nakon verbalne rasprave koja je eskalirala u fizički obračun. Navodno, alkohol je bio jedan od faktora koji su doprinijeli napetoj situaciji. Policija trenutno radi na prikupljanju dodatnih informacija i utvrđivanju tačnog uzroka sukoba.
Incident je izazvao uznemirenje među lokalnim stanovništvom, naročito zbog ozbiljnosti povreda i činjenice da je kafana „Bolja šansa“ poznata kao mjesto gdje se okupljaju lokalni stanovnici radi opuštanja. Stanovnici apeluju na nadležne da pojačaju mjere sigurnosti u ovakvim objektima kako bi se spriječili slični incidenti u budućnosti.
Zvanične informacije se očekuju
Portparol Policijske uprave Sremska Mitrovica potvrdio je da se istraga aktivno provodi i najavio da će javnost uskoro biti obaviještena o zvaničnim nalazima. Prema riječima medicinskog osoblja, oba povrijeđena su van životne opasnosti.
Ovaj incident podsjeća na važnost kontrole i sigurnosti u ugostiteljskim objektima, posebno u situacijama gdje alkohol može biti uzrok sukoba. Policija apeluje na građane da budu odgovorni i da prijave sve potencijalne prijetnje miru i sigurnosti.
Trener Vojvodine, Nenad Lalatović, poznat po harizmi i nesvakidašnjim potezima, još jednom je potvrdio svoj status čovjeka koji plijeni pažnju gdje god da se pojavi. Ovaj put, njegova ljudskost i galantnost zasjale su u Novom Pazaru, u hotelu “Vrbak,” gdje je zajedno sa svojim timom boravio uoči utakmice protiv domaće ekipe.
Te večeri, hotel je bio u posebnom raspoloženju – slavila se svadba Mikana Zečevića i Ilde Gudžević, mladog para poznatog u pazarskoj čaršiji. Mikan, strastveni ljubitelj fudbala i redovan posjetilac utakmica na Gradskom stadionu, nije ni slutio da će tog dana imati priliku upoznati jednog od najpoznatijih fudbalskih stručnjaka u Srbiji.
Lalatović, poznat po tome da uvijek prepozna trenutak za iskazivanje ljudske topline, prišao je mladencima na recepciji. Srdačno im je čestitao, poželio sreću u zajedničkom životu, a sve je začinio nesvakidašnjim poklonom – 500 eura u znak pažnje. Taj gest, iako jednostavan, duboko je odjeknuo među svatovima i zaposlenima u hotelu.
Mladenci i njihov kum Ivan Radović, Pazarac koji trenutno živi u Beogradu, nisu propustili priliku zabilježiti ovaj trenutak fotografijom. Kako se nezvanično saznaje, upravo je Lalatovićev potez bio tema mnogih razgovora narednog dana, ne samo na svadbi, već i među ljubiteljima fudbala širom grada.
I dok su jedni komentarisali da je to pravi potez gospodina, drugi su se šalili kako je Mikan možda “donio sreću” treneru Vojvodine, koja je narednog dana odigrala zapažen meč protiv domaće ekipe.
Ovaj gest Nenada Lalatovića nije samo izraz njegove galantnosti, već i podsjetnik da sportisti, čak i u trenucima priprema za važne utakmice, mogu pokazati ljudskost i toplinu koja ostavlja neizbrisiv trag. U Novom Pazaru, gradu bogatom emocijama i pričama, ovaj događaj će se prepričavati još dugo.
Redakcija Sandžak Danasa obavještava čitatelje da je prethodno objavljeni novinarski članak uklonjen sa portala nakon interne provjere u kojoj su utvrđene ozbiljne nepravilnosti i faktografske greške.
U skladu s profesionalnim standardima i etikom novinarstva, smatramo našom obavezom da reagujemo odmah kada se pojave propusti koji mogu dovesti do pogrešnog informisanja javnosti. Iz tog razloga, sporni tekst je izbrisan, a redakcija radi na novoj, provjerenoj i tačnoj verziji članka.
Zahvaljujemo se čitateljima na razumijevanju i podršci. Naš cilj ostaje isti: pružiti pouzdane, precizne i odgovorne informacije, uz punu posvećenost profesionalnim standardima
Osnivanje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) 1918. godine, najavljeno Krfskom deklaracijom 1917., donijelo je teške posljedice za Bošnjake u Bosni i Hercegovini i Sandžaku. Deklaracija, potpisana između premijera Srbije Nikole Pašića i Jugoslavenskog odbora na čelu s Antom Trumbićem, predviđala je ujedinjenje južnoslavenskih naroda. Međutim, politička i društvena stvarnost te nove države za Bošnjake je značila gubitak prava, zemlje, sigurnosti i dostojanstva.
Politička i društvena marginalizacija
Bošnjaci, koji su prije toga činili značajan dio stanovništva BiH i Sandžaka, postali su politički i društveno marginalizirani u novoj državi. Njihov status građana drugog reda bio je posljedica planske politike vlasti koja je Bosnu i Hercegovinu i Sandžak smatrala dijelom “srpske zemlje.” Historijski izvori otkrivaju da su još 1915. godine sile Antante nudile Pašiću stvaranje “Velike Srbije,” koja bi uključivala cijelu BiH i dijelove Sandžaka. Iako je taj plan zamijenjen stvaranjem Kraljevine SHS, ideja o srpskoj dominaciji ostala je ključna.
Reisul-ulema Džemaludin Čaušević, kao jedan od rijetkih bošnjačkih lidera koji su se suprotstavili ovoj nepravdi, neprestano je apelovao na mir i zaštitu Bošnjaka. Njegova pisma i proglasi, uključujući i onaj iz 1914. godine objavljen u sarajevskom listu Jeni mishab, pozivali su na suzdržanost i očuvanje ljudskih prava, ali su ostali bez efekta.
Zločini u Sandžaku
Fotografija napravljena nakon pokolja u Šahovićima
Slična sudbina zadesila je Bošnjake u Sandžaku, gdje su nakon ujedinjenja vlasti provodile politiku represije i nasilja. Mnogi Bošnjaci Sandžaka su bili žrtve pljački, fizičkog zlostavljanja i progona. Prema izvorima iz tog perioda, nasilje su provodile paravojne grupe, kao i pripadnici vojske koji su u Sandžaku sprovodili sistematsku represiju.
Pljačke, napadi na imanja, spaljivanje kuća i progoni muslimanskog stanovništva postali su uobičajeni, što je dodatno pojačalo nesigurnost među Bošnjacima Sandžaka. Kao i u BiH, cilj ovih akcija bio je oduzimanje zemlje i imovine, čime su Bošnjaci ekonomski i socijalno oslabljeni.
Agrarna reforma i ekonomska eksploatacija
Agrarna reforma Kraljevine SHS bila je među najtežim udarcima za Bošnjake u BiH i Sandžaku. Od 1919. do 1939. godine oduzeto je više od 1.175.305 hektara zemlje, uglavnom od muslimanskih vlasnika, i predato pravoslavnim seljacima. Prema podacima Mustafe Imamovića, Bošnjaci, koji su većinom bili sitni zemljoposjednici, izgubili su gotovo svu imovinu. Vakufi, ključne institucije za muslimansku zajednicu, također su bili na meti – konfiskovano je preko četiri miliona dunuma vakufske zemlje između 1919. i 1938. godine. Brojne džamije su uništene, proglašavane “dotrajalim” ili pretvarane u vojne magacine i dvorane.
U Sandžaku je situacija bila slična. Veliki posjedi i vakufska imovina oduzimani su, a vlasnici ostavljeni bez pravne zaštite. Oduzeta imovina nerijetko je završavala u rukama lokalnih vlasti ili pravoslavnih kolonista, što je dodatno mijenjalo demografsku sliku Sandžaka.
Šahovići – simbol stradanja
Jedan od najstrašnijih zločina protiv Bošnjaka dogodio se u Šahovićima, 9. i 10. novembra 1924. godine. Prema različitim izvorima, ubijeno je između 350 i preko 1.000 muslimana, dok je 45 kuća spaljeno. Profesor Šerbo Rastoder i drugi historičari navode da je taj masakr bio posljedica etničke i vjerske mržnje, a većina preživjelih iz Šahovića bila je prisiljena emigrirati, najčešće u Tursku.
Milovan Đilas, u svom djelu Besudna zemlja, zločine u Šahovićima opisuje kao “sramotu narodne duše” i priznaje da je većina učesnika bila zgrožena svojim djelima. Đilas je istakao da su vlasti zataškale zločine, pretvarajući ih u “sprdnju s pravdom.” Slični masakri, manjih razmjera, zabilježeni su i u drugim dijelovima Sandžaka, gdje su muslimanska sela spaljivana, a stanovništvo protjerivano.
Masovna iseljavanja
Nasilje i ekonomski pritisci doveli su do masovnog iseljavanja Bošnjaka. Prema podacima iz 1920-ih godina, desetine hiljada muslimana napustilo je BiH i Sandžak, uglavnom emigrirajući u Tursku. Prema Imamoviću, do 1919. godine oduzeto je 400.072 hektara zemlje od bošnjačkih zemljoposjednika, a do septembra 1920. godine zapaljeno je oko 500 bošnjačkih seoskih zadruga. Sandžak je također izgubio značajan broj stanovništva uslijed progona i pljački.
Godine nakon osnivanja Kraljevine SHS obilježene su sistemskom nepravdom, nasiljem i diskriminacijom nad Bošnjacima u BiH i Sandžaku. Agrarna reforma, zločini poput onih u Šahovićima, pljačke i uništavanje vakufa ostavili su neizbrisive ožiljke na bošnjačkoj zajednici. Ovo teško razdoblje ostaje bolna opomena da se historijske nepravde ne smiju zaboraviti – kako se nikada ne bi ponovile.
Sjenica – Na farmi Selek, u selu Caričine kod Sjenice, živi pravi džin među konjima – Medo. Ovaj impresivni primjerak francuske pasmine peršeron teži preko 1.300 kilograma, a njegova priča osvaja srca ne samo u Srbiji već i širom Balkana.
Selo Caričine, poznato po svojoj historiji kao omiljena destinacija careva i begova, danas privlači pažnju zahvaljujući farmi Selek. Ova farma ne samo da je dom najkrupnijim konjima u regiji, već je postala i turistička atrakcija koja mami goste iz cijelog svijeta.
Medo: Kandidat za Guinnessovu knjigu rekorda
Medo, koji ima osam godina, stigao je na farmu prije četiri godine s težinom od oko 1.000 kilograma. Danas, uz pažljiv uzgoj i ishranu, dostigao je nevjerovatnih 1.300 kilograma. Njegov vlasnik, Mane Mahmutović, s ponosom ističe:
„Medo je pravi gigant i ozbiljan kandidat za Guinnessovu knjigu rekorda. Trenutno najteži konj na svijetu teži oko 1.500 kilograma, ali vjerujemo da ćemo uskoro dostići taj rekord.“
Iako ogromne veličine, Medo je izuzetno pitom i privržen ljudima. Njegova snaga i veličina, kombinovane s mirnim temperamentom, čine ga pravim ljubimcem posjetilaca farme.
Šampionski genetski potencijal
Medo nije samo snažan, već i šampion. Prije četiri godine osvojio je titulu evropskog šampiona u izvlačenju trupaca na takmičenju u Slovačkoj. Mane najavljuje da će Medo i njegov „kolega“ Sultan, koji teži oko 1.200 kilograma, sljedeće godine ponovo učestvovati na prestižnim takmičenjima.
„Cilj nam je da Medo postane zvanično najteži konj na svijetu i uđe u Guinnessovu knjigu rekorda. Procedura za ovakve prijave je prilično složena, ali nećemo odustati,“ dodaje Mane.
Farma koja privlači turiste iz cijelog svijeta
Farma Selek, pored Meda i Sultana, dom je više od 100 konja raznih pasmina i veličina. Osim konja, ovdje možete vidjeti bivolice, angus goveda, magarce, ovce i srne. Farma je postala nezaobilazna destinacija za ljubitelje prirode i životinja.
Meka Lakota, zadužena za turistički segment farme, objašnjava:
„Posjetitelji dolaze iz svih krajeva Evrope, a ove godine smo ugostili i turiste iz Kine. Na farmi se može uživati u jahanju konja, domaćoj hrani i jedinstvenim proizvodima poput bivoljeg kajmaka i mesa angus goveda. Ovo područje, zbog nadmorske visine od 1.500 metara, poznato je i kao vazdušna banja.“
Farma Selek nudi gostima jedinstveno iskustvo. Jahanje konja, šetnje kroz netaknutu prirodu i degustacija lokalnih specijaliteta čine boravak u Caričinama nezaboravnim. Bivolji kajmak, poznat po svojim zdravstvenim prednostima, i meso angus goveda, postali su neizostavni dio ponude.
Medo i Sultan: Simbol Sjenice
Medo i Sultan nisu samo konji – oni su simboli Sjenice i dokaz kako ljubav prema životinjama i prirodi može postati istinska turistička atrakcija. Njihova priča inspirira mnoge, a farma Selek nezaobilazna je stanica za sve one koji posjete ovaj dio Sandžaka.
Na planini Jadovnik, između Sjenice i Prijepolja, sigurnosne kamere zabeležile su nesvakidašnji prizor koji je oduševio i iznenadio mnoge ljubitelje prirode.
Manji medved, umesto da mirno hibernira u svom zimskom skloništu, pojavio se na hranilištu Kašan, gde je zabeležen dok se hrani. Ovaj trenutak ovekovečen je kamerom Udruženja građana “Jadovnik – oaza netaknute prirode”, koje već godinama brine o očuvanju faune na ovom području.
Zašto medved još nije zaspao zimski san?
Snimak je izazvao lavinu komentara na društvenim mrežama. Mnogi su se pitali zašto medved još nije otišao na zimski počinak.
“Još nije zaspao u zimski san,” komentarisao je jedan korisnik, dok je drugi šaljivo dodao: “Što ne spava, vreme mu je?”
Biolozi objašnjavaju da odlaganje hibernacije može biti uzrokovano promenama u klimi, nedostatkom hrane ili jednostavno prirodnim ritmom životinje.
Na hranilištu Kašan, koje je postavljeno kako bi se divlje životinje mogle lakše prehranjivati tokom hladnih meseci, često se viđaju vukovi, lisice i ptice grabljivice. Međutim, susret s medvedom, naročito u ovo doba godine, prava je retkost.
Udruženje “Jadovnik”: Priroda nikada ne prestaje da iznenađuje
Iz Udruženja građana “Jadovnik – oaza netaknute prirode” kažu da je ovaj snimak još jedan dokaz koliko je očuvanje prirode važno i koliko nas može iznenaditi.
“Naša sigurnosna kamera često beleži divne prizore, ali medved u decembru je zaista poseban trenutak. Ovo hranilište omogućava divljim životinjama da lakše prebrode zimu, a mi uživamo u svakoj prilici da ih vidimo i bolje razumemo,” istakao je jedan od članova udruženja.
Planina Jadovnik, poznata po netaknutoj prirodi i bogatstvu divljeg sveta, jedno je od retkih područja gde medvedi slobodno žive. Zahvaljujući radu udruženja, kao i lokalnim ljubiteljima prirode, ovaj kraj postaje prava oaza za divlje životinje.
Snimak medveda na Jadovniku ne samo da pokazuje njegovu prilagodljivost već nas i podseća na lepotu prirode i potrebu za njenim očuvanjem. Video, koji možete pogledati u nastavku, pokazuje medveda dok se “gosti” na hranilištu, a njegove oči blistaju u noćnom mraku, što dodatno doprinosi dramatičnosti prizora.
Ovaj nesvakidašnji trenutak još jednom podseća na to koliko je priroda nepredvidiva i fascinantna. Za lokalno stanovništvo, ali i sve ljubitelje prirode, ovo je još jedna potvrda koliko je Jadovnik pravo blago.
