Subota, 16 Maja, 2026

Hapšenje zbog natpisa ‘Kosovo je Srbija’ ispred Visokih Dečana – Crnogorski automobil s natpisom izazvao buru

0

Kosovska policija je tokom pravoslavne proslave u manastiru Visoki Dečani uhapsila tri osobe zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na vozilu sa crnogorskim registarskim tablicama. Incident se dogodio na parkingu manastira, a osumnjičenima je određen pritvor do 48 sati, saopćeno je iz kosovske policije.

Portparol Regionalne policije u Peći, Fadilj Gaši, izjavio je da su osumnjičeni identificirani nakon što je policija primijetila automobil s natpisom.

„Policija je na parkingu uočila automobil s crnogorskim registarskim oznakama, na kojem je pisalo ‘Kosovo je Srbija’. Nakon intenzivnog rada uspjeli smo identificirati i uhapsiti tri osobe. S njima je obavljen razgovor, a na osnovu odluke državnog tužioca, određeno im je zadržavanje do 48 sati“, rekao je Gaši.

Prema riječima policije, slučaj se vodi kao krivično djelo „podsticanja mržnje“, a istraga je u toku. Vijest o hapšenju brzo se proširila društvenim mrežama, izazivajući oprečne komentare. Posebno je zanimljivo što su uhapšeni imali crnogorske registarske tablice, što otvara pitanja o motivima posjete manastiru i poruke koju su željeli poslati.

Manastir Visoki Dečani jedno je od najznačajnijih pravoslavnih svetilišta na Kosovu, ali i simbol srpskog kulturnog i vjerskog naslijeđa u regionu. Ovogodišnja proslava u manastiru okupila je veliki broj vjernika, uključujući posjetioce iz regiona. Međutim, incident s natpisom „Kosovo je Srbija“ pokazuje koliko su tenzije između Srba i kosovskih vlasti i dalje prisutne, čak i na mjestima koja bi trebala biti zone mira i tolerancije.

Dok kosovske vlasti osuđuju osumnjičene zbog „provokativnog ponašanja“, drugi postavljaju pitanje da li ovakvi natpisi mogu biti tretirani kao krivično djelo. Pravna interpretacija slobode izražavanja i granica podsticanja mržnje i dalje ostaje ključna tema diskusije u ovom slučaju.

Incident u Visokim Dečanima još jednom pokazuje koliko su pitanja identiteta, suvereniteta i slobode izražavanja i dalje bolna tačka u odnosima između Srbije i Kosova, ali i šire u regionu Balkana.

Skandal u kik-boksu: Sudija udario peharom trenera sa Kosova na turniru! /VIDEO/

0

Cetinje, Crna Gora – Na međunarodnom kik-boks turniru „Cetinje – Montenegro Fight III“, umjesto promocije sporta, dogodio se skandal bez presedana. Sudija Feđa Trbonja izazvao je haos udarivši trenera s Kosova, Narta Mehmetija, peharom u lice, nakon što je ovaj protestovao protiv sudijske odluke u ringu.

Incident se odigrao pred stotinama gledalaca, uključujući sportiste, trenere i sportske zvaničnike iz regiona. Sve je počelo kada je Mehmeti, nezadovoljan presudom u korist protivničkog borca, ušao u ring i verbalno izrazio negodovanje. Dok su se očekivale standardne disciplinske mjere, situacija je eskalirala kada je Trbonja uzeo pehar sa stola i fizički napao Mehmetija.

Osiguranje je brzo reagiralo, udaljivši oba trenera iz ringa, ali incident je već u tom trenutku postao viralan zahvaljujući prisutnim gledateljima koji su snimili cijeli događaj. Publika je burno reagirala – neki su skandirali u znak podrške treneru, dok su drugi osuđivali sudijino neprihvatljivo ponašanje.

Reakcije sportskih zvaničnika i javnosti nisu izostale. Predsjednik organizacijskog odbora turnira, Dragan Vučinić, izrazio je žaljenje zbog incidenta:

„Ovo je sramotan trenutak za sport i kik-boks zajednicu. Nikakva provokacija ne može opravdati ovakvu reakciju sudije. Poduzet ćemo sve potrebne mjere kako bismo osigurali da se ovako nešto više nikada ne ponovi.“

Sudija Trbonja je odmah suspendiran, a protiv njega je pokrenuta disciplinska istraga. Organizatori su najavili formiranje posebne komisije koja će ispitati sve okolnosti incidenta. S druge strane, i Mehmeti bi mogao snositi posljedice zbog ulaska u ring i izazivanja sukoba, što se smatra kršenjem sportskog kodeksa.


Ovaj incident bacio je ozbiljnu sjenu na turnir koji je trebao promovirati sportsku suradnju i prijateljstvo u regiji. Umjesto toga, završio je na naslovnicama medija širom Balkana, ali iz pogrešnih razloga. Sportski stručnjaci upozoravaju da ovakvi incidenti nanose dugoročnu štetu ugledu sporta i obeshrabruju mlade talente.

Jedan od gledatelja koji je bio prisutan u publici izjavio je za medije:

„Ovo je nešto što nikada nisam vidio na sportskom događaju. Sudija bi trebao biti simbol nepristranosti i smirenosti, a ne neko ko ovako reagira. Strašno je što se ovako nešto dogodilo pred mladim sportistima koji su došli da uče o disciplini i sportskom duhu.“

Sportska javnost sada očekuje brzu i odlučnu reakciju nacionalnih i međunarodnih sportskih tijela. Kik-boks federacija Crne Gore najavila je vanrednu sjednicu, dok se očekuje i reakcija Svjetske kik-boks organizacije, koja bi mogla donijeti dodatne sankcije.

Incident poput ovog podsjeća na važnost poštivanja sportskih pravila, ali i na odgovornost koju imaju sudije i organizatori u održavanju discipline i sigurnosti. Na kraju, sport bi trebao spajati ljude, a ne postati poligon za ovakve sramotne incidente.

Zloupotreba društvenih mreža u slučaju Alije Balijagića – Ko stoji iza lažnih naloga?

0

Dok je policija tragala za Alijom Balijagićem, osumnjičenim za brutalno dvostruko ubistvo u Bijelom Polju, društvene mreže preplavili su lažni profili s njegovim imenom i fotografijama, stvarajući dodatnu konfuziju i uznemirenje među građanima.

Prema mišljenju stručnjaka, ova praksa predstavlja ozbiljnu zloupotrebu interneta. Profesor Pravnog fakulteta, Velimir Rakočević, za RTCG ističe kako ovakve aktivnosti dodatno urušavaju povjerenje u sistem i šire moralnu dekadenciju u društvu.

“Lažni nalozi su svjesno kreirani kako bi obmanuli građane, šireći dezinformacije i stvarajući zabludu. Ovo je primjer moralnog posrnuća, a takvo ponašanje društvo ne smije tolerisati,” rekao je Rakočević, dodajući da nedostatak opšte osude takvih pojava vodi urušavanju sistema vrijednosti.

ZLOUPOTREBA DRUŠTVENIH MREŽA I ETIČKI PROBLEMI

Rakočević je upozorio i na etičku dimenziju ovih pojava.

  • “Svaka šala ili neodgovoran komentar na račun ovako tragičnog događaja je apsolutno nedopustiv. Društvo mora da pokaže jasnu osudu kako bi se očuvao minimum etičkih vrijednosti.”

Uz zabrinutost zbog nedostatka adekvatnog odgovora institucija, stručnjak je apelovao na hitno djelovanje države kako bi se spriječilo dalje urušavanje morala i društvene odgovornosti.

Policija Srbije uhapsila je Balijagića u četvrtak rano ujutro, u selu Pribojska Goleša. Ministar unutrašnjih poslova Srbije, Ivica Dačić, izjavio je da je osumnjičeni uhvaćen na spavanju, bez pružanja otpora.

“Kod Balijagića su pronađene tri puške, od kojih je jedna poslana na analizu kako bi se utvrdilo da li je korištena u zločinu,” naveo je Dačić.

Balijagić je optužen za ubistvo brata i sestre Jovana i Milenke Madžgalj 25. oktobra u selu Sokolac na sjeveru Crne Gore. Nakon zločina, Balijagić je pobjegao i skrivao se na nepristupačnim terenima, što je značajno otežalo potragu.

Ministar Dačić je istakao da je hapšenje Balijagića bilo ključno za očuvanje kredibiliteta policijskih službi Srbije i Crne Gore. Ipak, naglasio je da slijede dalji pravni postupci.

“Crna Gora prvo mora da formira predmet protiv Balijagića kako bi zatražila njegovo izručenje. Takođe, treba utvrditi da li je osumnjičeni imao pomagače tokom skrivanja,” rekao je Dačić.

Balijagić će odgovarati i za neovlašteno držanje oružja, a istraga će utvrditi ima li dokaza o drugim krivičnim djelima koja je možda počinio u Srbiji.

Ovaj slučaj ukazuje na opasnosti dezinformacija i manipulacija na društvenim mrežama. Lažni profili ne samo da unose konfuziju u javnost već i otežavaju rad istražnih organa. Stručnjaci apeliraju na veću odgovornost platformi društvenih mreža i korisnika, uz insistiranje na edukaciji o sigurnosti na internetu.

Alija Balijagić skoro da ne priča ništa – Pod posebnim nadzorom u užičkom zatvoru

0

Alija Balijagić, osumnjičen za dvostruko ubistvo u Crnoj Gori, trenutno se nalazi u pritvoru u Užicu, gdje je pod strogim nadzorom. Prema informacijama iz izvora bliskih istrazi, Balijagić je u fizički dobrom stanju, ali je mentalno povučen i skoro ne komunicira ni s kim. Njegovo svjedočenje pred Višim tužilaštvom u Užicu očekuje se u ponedjeljak.

Dvostruko ubistvo i bijeg

Balijagić, koji je bio u bijegu više od dva mjeseca nakon što je osumnjičen za dvostruko ubistvo, uhapšen je prošle sedmice zahvaljujući saradnji policijskih snaga Srbije i Crne Gore. Njegovo hapšenje izazvalo je veliku pažnju javnosti s obzirom na težinu zločina za koji se tereti.

Prilikom hapšenja, kod Balijagića su pronađene dvije puške i značajna količina municije, što je dodatno učvrstilo sumnje o njegovoj povezanosti sa zločinom. Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić potvrdio je i pronalazak treće puške za koju se vjeruje da je korištena u dvostrukom ubistvu. Osumnjičeni je stabilnog zdravstvenog stanja, ali se čini da je psihološki u specifičnom stanju povučenosti. Komunikacija s njim je svedena na minimum, a dodatno je pod posebnim nadzorom kako bi se osigurala njegova sigurnost

Balijagić se nalazi pod posebnim režimom u užičkom zatvoru, što uključuje česte provjere njegove sigurnosti, kako zbog ozbiljnosti optužbi, tako i zbog mogućnosti da pokuša ugroziti vlastitu sigurnost. Zatvorski izvori navode da je Balijagić izrazito tih, povučen i da gotovo ne komunicira ni s drugim pritvorenicima ni sa zatvorskim osobljem.

Pravni tim i dalja istraga

Balijagiću je dodijeljen advokat po službenoj dužnosti, koji će ga braniti u daljnjem toku postupka. Za sada, advokat nije davao izjave medijima, a očekuje se da će se na saslušanju pred Višim tužilaštvom razjasniti ključni detalji vezani za slučaj.

U međuvremenu, policija intenzivno radi na prikupljanju dokaza koji bi mogli dodatno rasvijetliti okolnosti zločina. U fokusu istrage je i porijeklo pronađenog oružja, kao i eventualne veze Balijagića s drugim osobama koje bi mogle biti uključene u slučaj.

BANKE ZAKUKALE, PA DOBILE TUŽBE – Milioni od provizija dok građani tonu u dugove

0
banke
banke

Banke u Srbiji su od naknada i provizija za razne usluge u protekle četiri godine zaradile gotovo dvije milijarde eura. Samo tokom 2023. godine, ovaj prihod iznosio je 660 miliona eura, što ukazuje da osnovni posao banaka, kreditiranje, polako postaje sporedan.

Prema zvaničnim podacima Agencije za privredne registre (APR), banke sve više zarađuju na provizijama koje građanima naplaćuju za svakodnevne usluge. Održavanje računa, vođenje elektronskog bankarstva, pa čak i naknade za obradu kredita, postale su glavni izvori prihoda. Na ovaj način, banke u Srbiji očigledno koriste svoj dominantni položaj na tržištu kako bi nadoknadile potencijalne gubitke, ali i ostvarile rekordne profite.

Provizije: Zlatni rudnik za banke

Advokat Miroslav Živković ovu praksu naziva “zlatnim rudnikom” za banke.

  • Banke su pronašle način da naplaćuju građanima za usluge koje im zapravo nisu pružene, poput “održavanja računa”. Koji je to konkretan posao koji se tu obavlja? Građani koriste svoje telefone, obavljaju transakcije samostalno, a banke i dalje naplaćuju te usluge – kaže Živković.

Dodaje da je prihod od provizija tokom 2023. godine iznosio 660 miliona eura, dok je godinu dana ranije taj iznos bio niži za skoro 100 miliona. Ovaj trend ukazuje na konstantan rast ovih naknada, što ozbiljno opterećuje građane.

Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača “Efektiva” ističe da su banke posljednjih godina praktično prestale biti kreditne institucije u klasičnom smislu.

  • Primarni posao banaka više nije plasiranje kredita, već naplata fantomskih naknada. Ovo je jedini biznis u kojem klijent plaća, a ne dobija stvarnu uslugu – tvrdi Gavrilović.

Ograničenje kamata: Simboličan potez?

Iako je država najavila ograničenje maksimalnih kamatnih stopa kroz novi zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, stručnjaci upozoravaju da to neće značajno poboljšati situaciju. Banke će, kako navode, eventualne gubitke brzo nadoknaditi kroz povećanje provizija i naknada, što će opet najviše pogoditi građane.

  • Šta ograničenje kamata znači ako banke mogu jednostavno da podignu cijene održavanja računa ili elektronskog bankarstva? Ovakve mjere neće riješiti suštinski problem – smatra Gavrilović.

Zloupotreba sistema i presude protiv banaka

Advokatica Marija Radanović ukazuje na ozbiljne zloupotrebe kada su u pitanju krediti. Jedan od najdrastičnijih primjera iz njene prakse je efektivna kamatna stopa od 50,96 posto na godišnjem nivou za jednog klijenta, što je uporedivo sa zelenaškim pozajmicama. Još jedan primjer uključuje naplatu provizije na državne subvencije za kupovinu stana, što je također nezakonito.

Podsjetimo, Narodna banka Srbije (NBS) je od septembra 2022. do septembra 2023. privremeno ograničila naknade, vraćajući ih na nivo iz 2021. godine. Međutim, čim je taj dogovor istekao, banke su ponovo podigle ove naknade.

Evropska praksa i pritisak na pravosuđe

Živković podsjeća da je i Evropski sud pravde u nekoliko navrata odlučivao protiv ovakve prakse banaka. U nedavnom slučaju iz Bugarske, Sud je potvrdio da odredbe koje se potrošačima nameću kroz formulare, bez prethodnih pregovora, nisu pravno valjane.

Međutim, situacija u Srbiji nije ohrabrujuća. Stav Vrhovnog kasacionog suda (VKS) iz 2018. godine, koji je zahtijevao transparentno obrazlaganje troškova kredita, promijenjen je tri godine kasnije, što je išlo na štetu potrošača. Od tada, sudovi često presuđuju u korist banaka, što dodatno obeshrabruje građane.

Pritisak na građane da povuku tužbe

Banke sada šalju opomene korisnicima kredita koji su pokrenuli sporove, tražeći od njih da povuku tužbe. Advokatica Radanović apeluje na građane da to ne rade bez konsultacija sa pravnicima.

  • Banke koriste različite metode pritiska, ali potrošači ne bi trebali odustajati. Ima sudova, poput onih u Loznici i Šapcu, koji i dalje presuđuju u korist građana – kaže Radanović.

Potreban sveobuhvatan pristup

Problem visokih provizija i naknada ukazuje na potrebu za sveobuhvatnim reformama u bankarskom sektoru. Regulacija kamata je samo dio rješenja; ključno je i ograničiti naknade i povećati transparentnost. Dok se to ne desi, građani će nastaviti plaćati visoku cijenu za osnovne bankarske usluge, dok banke bilježe rekordne profite.

Šta vi mislite? Da li je ovakva praksa banaka opravdana ili je vrijeme za promjene? Ostavite svoje komentare ispod!

Elzan Bibić ponovo briljirao na Beogradskom polumaratonu

0
elzan bibic
elzan bibic

BEOGRAD Srpski atletičar Elzan Bibić pobijedio je na 5. Beogradskom polumaratonu, zadržavši titulu šampiona ovog prestižnog događaja. U konkurenciji 4.450 trkača, što predstavlja novi rekord po broju učesnika, Bibić je kroz cilj prošao s vremenom 1:02,49, ostvarivši svoj drugi uzastopni trijumf na ovoj stazi dužine 21,095 kilometara.

Već od starta, Bibić je vodio uzbudljivu borbu s Kenijcem Asbelom Kimplimo Najbojijem, prateći tempo koji je obećavao obaranje rekorda staze (1:02,15), kojeg je upravo on postavio prošle godine. Odluka o pobjedniku pala je na 18. kilometru, kada je Novopazarac pojačao tempo i, uz glasnu podršku publike, osigurao pobjedu. Ipak, uprkos velikom trudu, rekord staze nije oboren.

“Sretan sam što sam ponovo pobijedio pred ovom fantastičnom publikom. Rekord je bio cilj, ali vjetar i trčanje u završnici bez konkurencije su učinili svoje. Nadam se da ću iduće godine imati više sreće,” izjavio je Bibić, pohvalivši organizaciju događaja.

Drugo mjesto zauzeo je Kenijac Najboji (1:04,24), dok je treći bio Dario Ivanovski iz Sjeverne Makedonije (1:06,15).

U ženskoj konkurenciji dominirala je Kenijka Rebeka Čepkvemoji, završivši trku za 1:15,46. Najbolje plasirane domaće trkačice bile su Teodora Simović (1:19,32) i Ivana Živković (1:19,48).

Pogled u budućnost: Beograd kao domaćin Evropskog prvenstva

Direktor Beogradskog maratona, Darko Habuš, istaknuo je značaj ovogodišnjeg događaja kao uvoda u 2027. godinu, kada će Beograd biti domaćin Evropskog prvenstva na 10, 21 i 42 kilometra.

“Ovogodišnji polumaraton pokazao je da Beograd postaje sve privlačnija destinacija za trkače iz cijelog svijeta. Vjerujem da nas 2027. godine očekuje između 25.000 i 30.000 učesnika,” izjavio je Habuš, naglašavajući važnost saradnje s Gradom Beogradom, Srpskim atletskim savezom i medijima.

Podršku događaju pružio je i direktor Srpskog atletskog saveza, Slobodan Branković, koji je pohvalio organizaciju i potencijal za buduće manifestacije.

“Beograd je spreman postati centar evropskog trčanja. Ovo je sjajan uvod u ono što nas očekuje 2027. godine,” poručio je Branković.

Pored polumaratona, trka na 10 kilometara donijela uzbuđenje

Paralelno s polumaratonom, održana je i trka na 10 kilometara, gdje je u muškoj konkurenciji dominirao Mlađen Samardžić iz Bosne i Hercegovine (31:11). Najbrža žena bila je Milica Tomašević, koja je postavila lični rekord s vremenom 36:20.

Sandzak Danas/Tanjug

U kojoj evropskoj državi je zabranjeno voziti u zimskoj jakni?

0
Driving on the icelandic roads, tour in Iceland

U Španiji je vožnja u zimskoj jakni zakonski zabranjena, a prekršitelji mogu biti kažnjeni novčanom kaznom do 200 eura. Ovo pravilo, iako na prvi pogled djeluje neobično, ima čvrstu osnovu u sigurnosti na cestama. Zimska jakna, kaput, šal ili rukavice mogu značajno ograničiti pokrete vozača i smanjiti učinkovitost sigurnosnog pojasa, što povećava rizik od ozbiljnih povreda u slučaju nesreće.

Kako zimska odjeća utječe na sigurnost?

Testovi Njemačkog autokluba (ADAC) pokazali su da zimske jakne stvaraju prostor između tijela i sigurnosnog pojasa, što može dovesti do nepravilnog položaja pojasa tokom sudara. U trenutku udara, pojas se može duboko usjeći u stomak, izazivajući ozbiljne povrede mekih tkiva, poput crijeva, jetre ili slezene. Ovo povećava rizik od unutrašnjeg krvarenja i drugih komplikacija.

Osim toga, zimska odjeća može ometati vozača u upravljanju volanom i smanjiti preciznost pokreta, što dodatno doprinosi opasnosti na cesti.

Praktične preporuke za vozače

Stručnjaci preporučuju da vozači uklone zimsku jaknu prije nego što sjednu za volan ili da je barem prebace preko sigurnosnog pojasa kako bi smanjili razmak između tijela i pojasa. Ova praksa je posebno važna za djecu koja često sjede u dječijim sjedalima. Njihova sigurnost zavisi od pravilnog prilagođavanja sigurnosnih sistema, što je otežano ako nose debelu odjeću.

Zašto baš Španija?

Španija je među rijetkim evropskim državama koje su ovo pravilo uvele u zakonsku regulativu. Osim zimskih jakni, kazne se odnose i na vožnju sa šalom ili rukavicama koje ometaju vozača. Iako ova zemlja ima blagu klimu, pravilo se primjenjuje tokom zimskih mjeseci kako bi se povećala sigurnost svih učesnika u saobraćaju.

Širi kontekst: Primjer za Evropu

Iako je Španija jedina zemlja s ovakvim zakonom, iskustva ADAC-a i drugih institucija sugeriraju da bi ovakva regulativa mogla biti korisna i u drugim državama. Podizanje svijesti o rizicima vožnje u neadekvatnoj odjeći moglo bi doprinijeti smanjenju povreda u saobraćajnim nesrećama.

Vožnja bez zimske jakne nije samo poštivanje zakona – to je briga za vlastitu i tuđu sigurnost na cesti.

Bivša ruska striptizeta Kristina (28) sa turskim milionerom 33 GODINE STARIJIM ima 22 djeteta /VIDEO/

0

Kristina Ozturk (28), nekadašnja striptizeta iz Rusije, postala je planetarno poznata kada se udala za turskog milionera Galipa Ozturka (59) i zajedno s njim izgradila nesvakidašnju porodicu s 22 djece. Njihov život, nalik bajci, doživio je ozbiljan preokret 2022. godine kada je Galip uhapšen zbog optužbi za pranje novca, falsificiranje dokumenata i drugih ozbiljnih kriminalnih djela.

Porodica iz snova?

Kristina i Galip upoznali su se tokom njenog odmora u Gruziji. Već majka jednog djeteta iz prethodne veze, Kristina je ubrzo započela zajednički život s Galipom, koji je, poput nje, gajio veliku ljubav prema djeci. Nakon vjenčanja odlučili su se za nekonvencionalan pristup roditeljstvu – koristili su usluge surogat majki kako bi proširili svoju porodicu.

U periodu od 2020. do 2021. godine postali su roditelji 21 djeteta uz pomoć surogat majki, na što su potrošili preko 168.000 eura. Za brigu o djeci angažirali su 16 dadilja, što ih je godišnje koštalo dodatnih 90.000 eura. Njihov cilj bio je, kako su sami izjavili, da imaju čak 105 djece.

Međutim, iza savršene slike porodice skrivale su se mračne sjenke prošlosti i pravne kontroverze koje su kasnije izašle na vidjelo.

“Navikla sam da je moj muž uvijek kod kuće, uvijek u blizini. Pošto je Galip posljednjih godina radio od kuće, tokom dana smo stalno bili zajedno. Noću, kada bi djeca zaspala, pričali smo bez prestanka. Sada mi je teže nego ikada. Ne mogu podnijeti tišinu, njegovo odsustvo, ne mogu da spavam i budim se sama. Ne mogu gledati njegovo prazno radno mjesto. Ne mogu vidjeti njegov osmijeh, ne čujem njegov glas, ne osjećam njegov zagrljaj.”

Hapšenje Galipa i Kristinin slom

Idila se srušila u maju 2022. godine kada je Galip uhapšen. Optužbe su uključivale pranje novca i falsificiranje dokumenata, a dodatno je otkriveno da je 2018. godine pobjegao iz Turske kako bi izbjegao doživotnu kaznu zatvora zbog ubistva iz 1996. godine. Kristina je, u početku, javno izražavala tugu i bol zbog njegovog hapšenja.

„Teško je pričati o svakodnevici dok su moje misli stalno usmjerene na čekanje da se moj muž vrati kući,“ napisala je tada na Instagramu.

Kako su mjeseci prolazili, Kristina se povukla iz javnosti. Blog je izbrisala, a broj telefona promijenila. Prema tvrdnjama njenih poznanika, glavna motivacija za njeno ćutanje bio je pokušaj da povrati kontrolu nad imovinom svog supruga, koja je u međuvremenu zaplijenjena.

Kako danas živi Kristina?

Kristina se i dalje nalazi u Gruziji sa svojom djecom, ali daleko od luksuza na koji su navikli. Navodno se suočava s financijskim problemima jer joj nije dopušten pristup Galipovoj imovini. Njen izazov nije samo ekonomski – mora djeci objasniti gdje je njihov otac i zašto njihov život više nije isti.

„Najmlađe dijete, Džudi, imala je samo tri mjeseca kada je Galip uhapšen,“ izjavila je Kristina ranije, dodajući da svako dijete tretira s posebnom pažnjom, uprkos izazovima.

Budućnost porodice

Dok je Galip osuđen na osam godina zatvora zbog skladištenja nedozvoljenih lijekova, spekulira se da bi se njegova kazna mogla produžiti zbog novih istraga. Kristina, s druge strane, nastavlja svoju borbu – kako s financijama, tako i s očuvanjem porodice.

Iako je nekada sanjala o velikoj porodici i životu ispunjenom ljubavlju, čini se da je stvarnost daleko drugačija. Ljudi bliski njoj tvrde da je žestoko požalila zbog odluke da se veže za Galipa. Sada, umjesto luksuza, ostaje joj svakodnevna borba za osnovne potrebe svojih 22 mališana.

Kristinina priča, iako isprva bajkovita, postala je simbol kako životne odluke mogu iz korijena promijeniti sudbinu. Dok budućnost ove neobične porodice ostaje neizvjesna, jedno je sigurno – Kristina i njena djeca morat će pronaći način da opstanu bez Galipove podrške i luksuza na koji su navikli.

Napad vukova zabilježen dronom: Stado ovaca bez zaštite na meti predatora /VIDEO/

0

Snimak zabilježen dronom prikazuje dramatičan napad vukova na stado ovaca, naglašavajući ranjivost stada bez prisustva pastira i ovčarskih pasa. Na snimku se jasno vidi kako vukovi organizirano izdvajaju jednu ovcu iz grupe, što svjedoči o njihovoj izuzetnoj koordinaciji i instinktu lovca.

Odsustvo adekvatne zaštite učinilo je stado lakom metom, što ukazuje na važnost tradicionalnih metoda čuvanja ovaca u ruralnim krajevima. Ovaj događaj podsjeća na svakodnevne izazove s kojima se suočavaju čobani u područjima gdje su vukovi i ostali predatori prisutni. Pogledajte video ispod teksta.

Policajac koji je više puta hapsio Balijagića: OD MLADOSTI JE ŠTETOČINA I DELINKVENT!

0
alija balijagic policija proslost
alija balijagic policija proslost

Penzionisani policajac iz Bijelog Polja, M.R., dao je šokantne detalje o kriminalnoj prošlosti Alije Balijagića, čovjeka koji je decenijama poznat kao simbol nasilja i kriminala u regiji. Balijagić je 25. oktobra ove godine pucao iz ukradene puške u selu Sokolac, usmrtivši brata i sestru Milenka i Jovana Madžgalje. Hapšenje ovog dvostrukog ubice 21. novembra označilo je kraj višedecenijskog straha u zajednicama Limskog regiona.

Kriminalac od malih nogu

“Alija Balijagić je bio noćna mora građana. Još kao mladić bio je poznat po krađama i razbojništvima. Bio je nepopravljiv delinkvent koji nije prezirao ni od čega. Provaljivao je u vikendice, krao novac, vrijedne predmete, pa čak i hranu poput suhog mesa,” kazao je M.R., bivši policajac koji je lično učestvovao u njegovim hapšenjima.

Građani Bijelog Polja i okolnih sela izbjegavali su svaki kontakt s njim, svjesni da bi svaka provokacija mogla završiti sukobom.

“Ljudi su se žalili da im ulazi u kuće, a žene su posebno strahovale od njegovog nasilničkog ponašanja,” dodao je bivši policajac.

Talas nasilja i zločina

Osim pljački i provala, Balijagić je bio poznat po brutalnim napadima na starice, a više puta je osumnjičen za pokušaje silovanja. Policija ga je također povezivala s ubistvom studentice u Priboju 2002. godine, ali tada nije bilo dovoljno dokaza za podizanje optužnice.

Decenijama je izbjegavao pravdu, ali je za razna krivična djela ukupno proveo oko 30 godina iza rešetaka. Ipak, ni zatvorske kazne nisu ga promijenile.

“Pružao je otpor prilikom hapšenja, bježao je i optuživao žrtve da lažu,” izjavio je M.R.

Hapšenje u selu Pribojska Goleša

Kraj kriminalne karijere Alije Balijagića dogodio se u ranim jutarnjim satima 21. novembra, kada su specijalne jedinice ušle u napuštenu kuću u selu Pribojska Goleša. Policija je došla do traga zahvaljujući dojavi mještana o psu koji je lutao atarom sela. Prateći tragove u snijegu, stigli su do kuće gdje su zatekli Balijagića kako spava.

“Našli smo ga s dvije puške spremne za pucanje, s mecima u cijevima,” izjavili su iz policije. Ova akcija označila je kraj strahovlade čovjeka koji je desetljećima sijao strah.

Zločini Alije Balijagića ostavili su duboke rane u Južnom Sandžaku. Njegova kriminalna prošlost, ispunjena nasiljem i bezdušnim djelima, dugo će ostati u pamćenju lokalnog stanovništva. Hapšenje ovog čovjeka je, prema riječima policije, “zatvorilo jedno od najmračnijih poglavlja u istoriji Bijelog Polja i okoline.”

Izvor Republika