Nedjelja, 17 Maja, 2026
Subscribe
Pošalji vijest

/VIDEO/ Atifa Ljajić iz Novog Pazara: Majka koja se borila protiv svih prepreka da ostvari san

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Novopazarka Atifa Ljajić, koja je u 62. godini postala majka, nastavlja borbu za bolji život za svoju sedmogodišnju kćerku Ajlinu, suočavajući se sa svakodnevnim izazovima, finansijskim preprekama i velikom nadom u bolje sutra.

Borba za majčinstvo

Atifa Ljajić, žena čelične volje i neiscrpne energije, ostvarila je svoj najveći životni san u godinama kada mnogi razmišljaju o penziji. U 62. godini rodila je kćerku Ajlinu, nakon pet iscrpljujućih pokušaja vantjelesne oplodnje, uprkos kritikama, osudama i neizvjesnostima. Danas, u svojoj 69. godini, Atifa se bori da maloj Ajlini pruži bezbrižno djetinjstvo i sigurnu budućnost.

“Nisam znala za odmor ili luksuz, ali nikada nisam uspjela da se skućim. To je sada moj jedini san – da ostavim Ajlini dom u kojem neće morati brinuti o kiriji i selidbama,” iskreno priča Atifa, žena kojoj život nije pružio luksuz, ali jeste snagu.

Prvi dani škole – radost i uzbuđenje

Ajlina, živahna i radoznala djevojčica, nedavno je započela svoje prve školske dane, što je izazvalo oduševljenje u njihovom domu. “Volim da slikam, idem u školu slikarstva i uživam u folkloru,” priča Ajlina sa sjajem u očima dok pokazuje svoje školske pribore. Atifa ponosno dodaje: “Veoma mi je važno da uči i da ima priliku razvijati se u onome što voli. Znanje je najveći poklon koji mogu da joj pružim.”

Skroman život i pomoć dobrih ljudi

Atifa i Ajlina žive skromno, ali ne gube vjeru u ljude oko sebe. Dobar dio svoje svakodnevnice provode zajedno, često uz podršku prijatelja i komšija. “Do sada su nam dobri ljudi prikupili oko 25.000 eura za krov nad glavom. Pomažu nam da osiguramo bar jedno mjesto na kojem će se Ajlina osjećati kao kod kuće,” objašnjava Atifa.

Uprkos velikim finansijskim pritiscima i teškim uvjetima, ova hrabra majka ne posustaje. “Nekad mi kažu da li je to moja unuka, a ja sa ponosom kažem da mi je kćerka,” priča Atifa, kojoj je briga o Ajlini na prvom mjestu. Iako sama snosi odgovornost za sve troškove, od stanarine, grijanja do školskog pribora, Atifa svakodnevno pronalazi način da osigura sve što je potrebno.

Poruka za žene koje sanjaju o majčinstvu

Atifa se nije pokolebala ni kada su mnogi kritikovali njenu odluku da se ostvari kao majka u poznim godinama. Naprotiv, njena priča je inspiracija svim ženama koje se suočavaju sa sličnim izazovima. “Nekad je teško, ali trenutak kada prvi put uzmete dijete u naručje vrijedan je svih muka i žrtava,” poručuje Atifa ženama koje se bore za potomstvo.

Njena priča je primjer hrabrosti, istrajnosti i majčinske ljubavi, a san o sigurnom domu za Ajlinu je ono što ovu nesalomivu majku vodi dalje kroz život.

Izvor Rina/Kurir

Tutin postaje turistička destinacija: Pogledajte luksuzni kompleks koji oduševljava – VIDEO snimak iz drona!

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Esad Pepić, uspješni biznismen, ulaže 2,5 miliona eura u izgradnju turističkog kompleksa u svom rodnom selu Draga, općina Tutin. Projekat uključuje vještačko jezero, bazen i 14 bungalova, pružajući novo iskustvo prirodnog i aktivnog odmora u Sandžaku. Uz savremene sadržaje, kompleks se ističe i prelijepim pogledom i panoramom koji oduzimaju dah, savršeni za ljubitelje prirode.

Ministar Husein Memić pohvalio je inicijativu, naglašavajući značaj ovog ulaganja za lokalnu ekonomiju i razvoj seoskog turizma. Ovaj kompleks će pomoći očuvanju prirodnih ljepota i privući domaće i strane posjetioce.

Pogledajte video snimak ispod teksta za uvid u budući izgled ovog prelijepog kompleksa.

Otišao u drugu zemlju da porodici osigura bolji život – Zbog posla je na samrti

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Kamenorezac na samrti zbog radnih uslova: Poljak pokrenuo tužbu protiv bivših poslodavaca u Ujedinjenom Kraljevstvu Marek Marzec, 48-godišnji kamenorezac iz Poljske, suočava se s terminalnom plućnom bolešću zbog dugogodišnjeg izlaganja opasnim radnim uvjetima u Velikoj Britaniji.

LONDON – Nakon godina rada s kvarcnim pločama u Ujedinjenom Kraljevstvu, Marek Marzec suočen je s dijagnozom silikoze, progresivne bolesti pluća uzrokovane udisanjem silicijeve prašine, koja je povezana s dugotrajnim radom u industriji obrade kamena. Marzec, kojemu je u travnju ove godine potvrđena dijagnoza, sada se nalazi u palijativnoj skrbi u londonskoj bolnici Whittington, a liječnici su ga ocijenili preslabim za transplantaciju pluća – jedinu opciju koja bi mu mogla produžiti život.

S obzirom na kritično zdravstveno stanje, Marzec je pokrenuo pravne postupke protiv svojih bivših poslodavaca, tvrdeći da su mu bili uskraćeni temeljni uvjeti zaštite na radu, što je doprinijelo razvoju bolesti. Njegova odvjetnička tvrtka Leigh Day navodi da je slučaj ovog 48-godišnjeg oca troje djece simbol teških posljedica zanemarivanja sigurnosnih standarda u industriji.

“Došao sam po bolji život, a sada se borim za svaki dah”

Marzec je napustio Poljsku u potrazi za stabilnijim životom u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je radio na izradi kuhinjskih radnih ploča. “Otišao sam iz svoje zemlje kako bih svojoj obitelji osigurao bolju budućnost. Sada, zbog posla, jedva dišem i suočavam se s najtežom mogućom dijagnozom,” izjavio je Marzec.

Njegov odvjetnik, Ewan Tant, istaknuo je da je Marzecov slučaj upozorenje cijeloj industriji o hitnoj potrebi za poboljšanjem uvjeta zaštite na radu. “Silikoza je smrtonosna bolest koja bi se mogla izbjeći uz odgovarajuće mjere sigurnosti. Nažalost, Marzecov slučaj otkriva tragične posljedice neadekvatne zaštite radnika,” rekao je Tant, dodavši kako bi daljnje zanemarivanje sigurnosnih standarda moglo rezultirati još većim brojem oboljelih i preminulih radnika.

Apel za promjene u industriji

Pravni tim gospodina Marzeca apelira na regulatorne agencije i poslodavce u sektoru obrade kamena da usvoje strože mjere zaštite kako bi spriječili slične tragedije. Prema podacima, silikoza je već odnijela nekoliko života unutar industrije, dok je broj dijagnosticiranih slučajeva u stalnom porastu.

Marzecova priča otkriva strašne posljedice nedostatka radne zaštite u visokorizičnim industrijama. Dok traje njegova pravna bitka, ostaje nada da će ovaj slučaj ubrzati promjene i potaknuti poslodavce na ozbiljnije poštivanje standarda zaštite na radu, čime bi se zaštitilo zdravlje i životi radnika koji često dolaze iz inozemstva u potrazi za boljom budućnošću.

Šerif Konjević: Sve dao 18 godina mlađoj supruzi, a majku smjestio u dom – Ljubavni skandali i porodične odluke

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Šerif Konjević, jedna od najprepoznatljivijih figura narodne muzike, našao se ponovo u centru pažnje zbog kontroverznih odluka u privatnom životu. I dok uživa u luksuzu i podršci svoje sadašnje supruge Kanite, kojoj je prepisao svoje bogatstvo, Konjevićeva majka svoje zlatne godine provodi u staračkom domu u Ključu. Odluka da je smjesti tamo, i to uz saglasnost porodice, otvorila je mnoga pitanja i izazvala podijeljene reakcije.

„Sve što imam, ostavio sam svojoj ženi. Ona to zaslužuje jer je uvijek uz mene,“ izjavio je Konjević, ne skrivajući koliko mu Kanita znači.

Ali, mnogi se pitaju, kakvu je ulogu u njegovom životu imala majka, koja je sada pod brigom osoblja doma umjesto u porodičnom okruženju.

„U dogovoru sa braćom i sestrama, odlučili smo da je smjestimo u dom jer svi živimo u inostranstvu. Mama je srećna, a i ja sam miran jer znam da ima najbolju njegu,“ dodao je, uvjeren da radi pravu stvar.

Međutim, Šerifova prošlost još uvijek privlači pažnju. Prije nego što je našao sreću sa sadašnjom suprugom, Konjević je bio u braku sa Jasnom, koja je, nakon razvoda, započela vezu sa estradnim kolegom Ninom Rešićem, poznatim po tome što je promijenio vjeru. Ljubavni trougao u kojem su se našli izazvao je burne reakcije na estradi, ali Konjević je ostao vjeran svojim pravilima.

Serif Konjević i Jasna
Serif Konjević i Jasna

U svojoj ispovijesti za medije, Konjević je otvoreno govorio o izazovima koje nosi ovakva porodična odluka, ali je i naglasio da se ne obazire na osudu.

Nino Rešić
Nino Rešić

„Ne bojim se osude društva, jer znam da činim ono što je najbolje za nju. Da mi samo jednom kaže da nije zadovoljna, odmah bih je odveo kući,“ rekao je, ostavljajući javnosti da sama procijeni težinu ove životne odluke.

Šerif Konjević ostaje figura koja izaziva emocije – od divljenja zbog uspjeha i finansijske moći do osude zbog kontroverznih porodičnih odluka. Da li je kralj bakšiša svojim potezima pokazao hrabrost ili hladnokrvnost? Na javnosti je da donese zaključak.

 

ŠERBO RASTODER: Šahovići su bili Srebrenica prije Srebrenice

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
ŠERBO RASTODER: Šahovići su bili Srebrenica prije Srebrenice
ŠERBO RASTODER: Šahovići su bili Srebrenica prije Srebrenice

Devetog i desetog novembra 1924. godine, mjesto Šahovići, nedaleko od Bijelog Polja u Crnoj Gori, postalo je svjedok jednog od najstrašnijih zločina u mirnodopskoj istoriji Balkana – masakra nad Bošnjacima koji nosi sve karakteristike genocida. Ovaj događaj, koji je dugo bio prekriven velom ćutanja, temeljno je istražio Šerbo Rastoder, ugledni historičar, akademik i predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. Njegova knjiga “Kad su vakat kaljali insani” osvetljava strahote koje su se dogodile u Šahovićima, ne samo kao dokument zločina, već i kao opomena o opasnosti skrivanja istine.

Rastoder se suočio s mnogim preprekama tokom svog istraživanja. Prisustvo zločina u istoriografiji često je osporavano, a sami događaji su, kaže, tretirani kao tabu tema. „Istina je najopasnija stvar na ovim prostorima,“ kaže Rastoder. „Ne govorim o filozofskoj istini, nego o historijskoj, dokazivoj istini.“ Dvije decenije istraživanja dovele su ga do saznanja da je zločin u Šahovićima bio najveći masakr u mirnodopskoj istoriji Crne Gore i Srbije. Prenosimo kompletan tekste Šerba Rastodera.

Prije tačno stotinu godina, devetog i desetog novembra 1924. godine, u crnogorskom mjestu Šahovići, kod Bijelog Polja, počinjen je stravičan zločin nad tamošnjim Bošnjacima, zločin koji ima sve elemente genocida. Šerbo Rastoder, član Crnogorske akademije nauka i predsjednik Bošnjačke akademije nauka, svoju je gotovo cijelu akademsku karijeru posvetio istraživanju ovog zločina. Rastoder je i autor knjige “Kad su vakat kaljali insani”, u kojoj je objavio sve detalje zločina u Šahovićima, o čemu je govorio na ovogodišnjem “History festu” u Sarajevu; “Stav” objavljuje priređenu verziju izlaganja Šerbe Rastodera
Negdje daleke 1987. godine izlazi velika monografija o gradu Bijelom Polju, autor je bio čovjek koji je mene strašno zavolio kao asistenta. Knjiga je imala 900 stranica, a u njoj ni slova o ovom genocidu. Ja sam ga pitao zašto u knjizi nema ništa o Šahovićima, a on mi je, očinski, kazao da ćutim, ne smije se o tome ništa. Pošto sam ja anarhista, intelektualni i u svakom drugom smislu, mene je zanimalo zašto se to ne smije. I poslije trideset godina istraživanja utvrdim, konstatujem da je istina najopasnija na ovim prostorima.
Govorim kao historičar, kao neko ko poznaje metodologiju i historiju, najopasnija je istina, ona koje je mjerljiva, logična, sistematična i ona koja se može dokazati. Dakle, ne govorim o filozofskoj istini, nego o historijskoj istini. U toj historijskoj istini, mogao sam ovu knjigu da naslovim na hiljadu načina, ali ovaj naslov mi se dopao iako nije moj, nego jednog mog prijatelja koji je objavio tekst o ovom zločinu u jednom zborniku kada se nakon osamdeset pet godina prvi put počelo pričati o ovom zločinu.
Kad su vakat kaljali insani.” Vakat je vrijeme. Postoji jedna zabuna. Postoji djelo nazvano “Vrijeme zla”. Takvo vrijeme ne postoji. Zlo i dobro vrijeme ne postoje. Postoje samo zli i dobri ljudi u različitim vremenima. Zato sam ja htio da izbjegnem tu patetičnu i glupu formulaciju da postoji dobro i zlo vrijeme. Ne. Postoje samo dobri i zli ljudi. A ako hoću da naglasim ko su ti ljudi, onda sam ja to naglasio izborom riječi kakva je insani, a svi znate da je insan, u prevodu ili u značenju – čovjek.
Istraživao sam dugo, teško i uporno i 2011. godine objavljeno je prvo izdanje ove knjige. Generalan stav bio je sljedeći – to se nije desilo. To je izmislio onaj Šerbo, onaj Turčin, ovaj što je protiv nas Srba. To je bio opšti stav. Međutim, kada se knjiga pojavila, kada je promovisana na različitim mjestima, onda više nije bilo “to nije bilo” nego “to je bilo, ali…” E, to “ali” je smisao nauke.
A šta je bilo? Bio je najveći zločin u historiji ovih prostora u mirnodopsko vrijeme. S devetog na deseti novembar, u mjestu Cer, ubijen je jedan lokalni kabadahija, lokalni policijski činovnik u penziji koji se zvao Boško Bošković, protiv kojeg su još ranije podizane brojne prijave. Nakon pogibije, kada je upitano ko ga je ubio, najlakše je bilo reći – Turci. Jer Turci su paradigma krivice na ovim prostorima zadnjih dvjesto godina. Ratko Mladić u Srebrenici nije pobio Bošnjake nego Turke, on je poslije dvjesto godina od Turaka oslobodio Srebrenicu.
To “Turci” u slučaju ubistva Boška Boškovića dobija i personalitet, dvojicu ljudi koji su bili poznati u tim krajevima. Jedan se zvao Husein Bošković, iz sela Maoša kod Pljevalja, komita i ustanik, čovjek koji je oružjem ustao da se bori za neka svoja prava protiv nove vlasti. Drugi je bio Jusuf Mehonjić, iz sela Grža iz Vraneške doline, odnosno Pavina Polja. Na pitanje ko je ubio Boškovića neko je odgovorio da je to učinio Jusuf Mehonjić. Kada je Boškovićevo tijelo doneseno ispred crkve u Mojkovcu, okupila se masa svijeta, a među njima, kao glavni, sin Avra Cemovića, Nikodim Cemović.
Avro Cemović bio je vojvoda koji je pokrstio 12.500 muslimana u Plavu i Gusinju. Njegov sin drži govor i kaže ovako: “Braćo, ne žali se Boško lelekom i suzama. Idite, uzmite puške u ruke, imate 24 sata, radite što hoćete.” Prije Boškovićevog ubistva, taj nesretni bošnjački narod je razoružan, u nekakvoj navodnoj akciji pacifikacije. I onda se dešava da ta horda krene na sela u toj Vraneškoj dolini koja su dominanto, u procentu većem od 90 posto, bila nastanjena Bošnjacima.
Počeo je sveopšti pokolj, trajao je sve do uvečer jedanaestog novembra. Tek tada se pojavila vojska. Pobijeno je na stotine ljudi. Kraljevina je tada uređena država, ima kralja Aleksandra Karađorđevića, tu je predsjednik vlade Nikola Pašić, ministar pravde Edo Lukarić, ministar vjera Tugomir Alaupović, tu su Hrvati, Slovenci, ali pošto su u pitanju “Turci” – istrage nema.
Jedini koji je suđen je Amir Ustić, koji je, na njegovu nesreću, bio kum Boška Boškovića i ležao je tri godine ni kriv ni dužan u zatvoru, sve dok pravi ubica nije u kafani jednog dana rekao: “Šta hoćeš, kad sam mogao da ubijem Boška Boškovića, mogu i tebe.” I tada je taj nesretni Amir pušten iz zatvora.
profesore”, kaže on. “Važi za sve.” E, ako je za sve, onda ćemo mi vrlo brzo da nađemo zajednički jezik.
Taj je razgovor, moram to reći, bio vrlo korektan. Ali vojvoda je političar, on je sutradan pozvao ljude iz te nesretne doline i svako od njih tvrdi da je kupio zemlju, ali kada mu tražite potvrdu, kaže da nema i da je to bilo davno. Dakle, u uslovima u kojima je ta zemlja raseljena nema šanse da je postojao bilo kakav kupoprodajni ugovor ili potvrda.
Postoji jedan nevjerovatan slučaj. Član jedne sarajevske porodice vozio je godinama autobus na relaciji Sarajevo–Bijelo Polje. I kad god bi došao u Vranešku dolinu, on bi uvijek kraj jedne livade zaustavio autobus i rekao putnicima da je tu pauza. Često su ga ljudi znali pozvati da im uđe u kuću, ali on nikada nije htio, uvijek bi im govorio da je na svom. On je sve vrijeme pravio pauzu na temeljima nekadašnje kuće svoje porodice.
Mi smo predali nacrt rezolucije o genocidu Skupštini Crne Gore bez iluzije da će to Poljičani prihvatiti. Jer Poljičani nemaju svijesti, jedino se na istini Poljičani mogu mijenjati. Ono što je bilo to se ne može mijenjati, ali može se mijenjati naše mišljenje o onome što je bilo. U tom pokušaju mijenjanja našeg mišljenja o onome što je bilo, ja sam se usudio da napravim dopunjeno izdanje svoje knjige, da zločin dokumentujem nekim dodatnim izvorima. Čitava priča o Šahovićima priča je o tome kakvi smo mi insani. Nažalost, ja sam bio u poziciji da opišem one insane koji su kaljali, odnosno, prljali vrijeme. Nema dobrog ili lošeg vremena, ima samo dobrih ili loših insana.

 

 

“1924. Genocid u Šahovićima” – Obilježavanje stogodišnjice na simpozijumu u Istanbulu

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

U Istanbulu je održan simpozijum pod nazivom „1924. Genocid u Šahovićima“, posvećen obilježavanju stogodišnjice stravičnog zločina nad Bošnjacima u Šahovićima, gdje je Bošnjačko nacionalno vijeće iz Sandžaka uzelo značajno učešće. Događaj je organizovalo udruženje Türkiye Bosna Sancak Derneği, s ciljem podsjećanja na ovaj bolni događaj i promicanja pravde i istine.

Simpozijum je svečano otvorio domaćin, prof. dr. Sedat Ziyade, predsjednik udruženja „Turska-Bosna-Sandžak“, zajedno sa Suljom Mustafićem, predsjednikom Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, i dr. Adelom Slatinom, predsjednikom Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Dr. Slatina je u svom obraćanju istakao da Šahovići za Bošnjake nisu samo historijski događaj već rana koja ne zarasta.

„Jedini lijek za tu ranu je istina i pravda,“ rekao je, „a naš zadatak je da neprestano govorimo o zločinu sve dok istina ne bude zadovoljena.“

Na simpozijumu su učestvovali istaknuti intelektualci, među kojima prof. dr. Mustafa Karamanyolu, historičar Harun Crnovršanin, novinar Darko Šuković, bivši turski poslanik Huseyin Kansu, i Refik Akova. Dr. Fuad Baćićanin, predsjednik Izvršnog odbora Vijeća, zajedno s Erolom Sevimom i Hilmi Erdemom, moderirao je raspravu, pružajući platformu za promišljanje o prošlosti i nužnost sprječavanja sličnih tragedija u budućnosti.

Darko Šuković je istakao važnost suočavanja s prošlošću, rekavši da je to jedini način da se spriječe budući zločini.

„Bez iskrenog i cjelovitog suočavanja s prošlošću,“ rekao je Šuković, „svi smo na gubitku. Suočavanje s istinom je jedini efikasan način da se spriječi ponavljanje zla.“

Također je upozorio na opasnost narativa koji odbacuje istraživanje prošlosti kao uzrok podjela, naglašavajući da je zapravo neriješena prošlost ono što stvara sukobe danas.

Simpozijum u Istanbulu podsjetio je na strašni događaj iz 1924. godine, kada je, pod lažnim optužbama za ubistvo Boša Boškovića, načelnika Kolašinskog okruga, izvršen masovni napad na bošnjačka sela Pavinog Polja i Šahovića. Oko 2.000 „osvetnika“ napalo je bošnjačke zajednice, koje su samo dva dana ranije bile razoružane po naređenju vlasti. Od 2.755 Bošnjaka koji su živjeli na tom području, poslije masakra ostalo je samo jedno domaćinstvo.

Ovaj simpozijum predstavlja važan korak ka sjećanju na nevine žrtve, a za Bošnjake Sandžaka i sve potomke žrtava genocida u Šahovićima predstavlja podsjetnik na obavezu čuvanja istine o prošlosti i osiguranje da se takvi zločini više nikada ne ponove.

Novopazarac dobio 10 godina zatvora zbog seksualnog napada na djevojku s invaliditetom /VIDEO/

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Viši sud u Novom Pazaru osudio povratnika za seksualno nasilje nad osobom s invaliditetom!

Viši sud u Novom Pazaru osudio je E.Dupljaka (42) iz Novog Pazara na kaznu zatvora u trajanju od deset godina zbog pokušaja silovanja tridesetjednogodišnje djevojke s posebnim potrebama u februaru ove godine, saopšteno je danas iz Višeg javnog tužilaštva.

Elvedin Dupljak
Elvedin Dupljak

Sud je prilikom izricanja presude primijenio institut “višestrukog povrata”, zbog čega je kazna izrečena iznad polovine zakonskog raspona za krivično djelo koje je E.D. počinio. Prema saopštenju tužilaštva, E.D. je djelovao s umišljajem, a prethodno je dva puta bio osuđivan za slična krivična djela s umišljajem, oba puta na zatvorske kazne duže od godinu dana. Također, od trenutka kada je E.D. izašao s izdržavanja prethodne kazne do počinjenja novog krivičnog djela nije proteklo više od pet godina, što je utjecalo na težinu presude.

Više javno tužilaštvo je u ovom slučaju tražilo maksimalnu kaznu i najavilo da će razmotriti prvostepenu presudu i uložiti žalbu. Pravo žalbe ima i branilac osuđenog.

E.D. je uhapšen 20. februara ove godine pod sumnjom da je u stanu u Novom Pazaru seksualno napao djevojku s posebnim potrebama. Napad se dogodio samo osam mjeseci nakon što je E.D. pušten iz zatvora, gdje je izdržavao kaznu zbog krivičnih djela nad maloljetnim licima.

Zgrada u kojoj je E.Dupljak napastvovao osobu sa invaliditetom
Zgrada u kojoj je E.Dupljak napastvovao osobu sa invaliditetom

Podsjećamo, Osnovni sud u Novom Pazaru je 24. aprila 2019. godine pravosnažno osudio E.D. na jedinstvenu kaznu od četiri godine i četiri mjeseca zbog nedozvoljenih polnih radnji nad dvije maloljetnice, kao i zbog teške krađe. Za svaki slučaj nedozvoljenih polnih radnji dobio je po dvije godine zatvora, dok je za krađu izrečena kazna od osam mjeseci.

E.D. je kaznu započeo u Kazneno-popravnom zavodu u Nišu, a preostalo vrijeme proveo u Okružnom zatvoru u Leskovcu. Na slobodu je pušten 30. maja 2023. godine, nakon čega je, prema “Marijinom zakonu,” bio pod posebnim mjerama nadzora. Ove mjere uključuju obavezno javljanje policiji i Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, zabranu prilaska mjestima gdje se okupljaju maloljetnici, i obavezno prisustvovanje savjetovalištima. Također, E.D. je bio dužan obavještavati nadležne organe o svakoj promjeni prebivališta i putovanjima.

Pored navedenih krivičnih djela, E.D. ima i dosije zbog nasilja u porodici, kao i osam presuda za krađe i teške krađe, što ga čini višestrukim povratnikom u izvršenju krivičnih djela. Video snimak pokušaja silovanja djevojčice možete pogledati ispod teksta.

Izvor Beta/Radio Sto Plus

Top Spin Novi Pazar nastavlja pobjednički niz: Savladano Jedinstvo iz Užica 4:1

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
Top spin
Top spin

U sedmom kolu Druge lige Centralnog regiona, stonoteniseri Top Spina iz Novog Pazara nastavili su svoj impresivan niz pobjeda, savladavši ekipu Jedinstva iz Užica rezultatom 4:1. Meč je odigran u Dvorani Sportske akademije Douš, a ovaj trijumf učvrstio je poziciju Top Spina kao jednog od vodećih timova u ligi.

Nakon pauze u šestom kolu, ekipa Top Spina vratila se na teren s još većim entuzijazmom. Dušan Bulatović je u singlu osvojio dva važna poena za domaćine, dok je Žarko Đurđev dodao jedan, potvrdivši tako svoju formu. Jedini poraz u pojedinačnoj konkurenciji zabilježio je Milan Mirković, ali su se Bulatović i Đurđev iskupili u dublu, ostvarivši ključnu pobjedu koja je zaokružila uspjeh domaćeg tima.

Trenutno, Top Spin dijeli prvo mjesto s ekipom Radničkog iz Kragujevca; oba tima imaju šest pobjeda iz šest mečeva, što im donosi maksimalnih 18 bodova. Na trećem mjestu ih prati Proleter iz Požarevca sa 14 bodova.

U narednom kolu, Novopazarci će gostovati petoplasiranoj Požegi, ekipi koja je do sada osvojila 11 bodova uz skor od četiri pobjede i dva poraza. Nakon toga, u devetom kolu, ljubitelji stonog tenisa imat će priliku pratiti derbi sezone kada Top Spin dočekuje Radnički iz Kragujevca u Dvorani Sportske akademije Douš. Ovaj duel zakazan je za nedjelju u 11 sati i obećava napetu borbu dva najbolja tima lige.

Zvijezda u usponu: Hena Kurtagić vodi Vero Volej Milano do pobjeda u Ligi prvaka

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0
hena kurtagic
hena kurtagic

Novpazarka Hena Kurtagić, mlada odbojkašica, zasjala je na evropskoj sceni kao najkorisnija igračica (MVP) u utakmici Lige prvaka između njenog kluba Vero Volej Milano i Kalcit Kamnika. Ova sjajna mlada igračica još jednom je pokazala svoje umijeće, talent i snažnu prisutnost na terenu, što je rezultiralo maksimalnom pobjedom za njen tim.

Vero Volej Milano nije samo zabilježio pobjedu, već je nadmašio protivnika u svakom aspektu igre, završivši meč sa rezultatom 25:8, 25:14, 25:17. Hena je dominirala tokom utakmice, prikazavši nevjerovatnu preciznost u napadu, završivši s učinkom od 12 poena, 67% uspješnosti napada (12/8), tri bloka i jednim asom. Ovim učinkom nadmašila je gotovo sve igračice na terenu, a jedino je Paola Egonu uspjela ostvariti više poena, ukupno 13.

Podvig koji obećava – Kurtagić spremna za najveće izazove

Nakon dvije utakmice u Ligi prvaka, Vero Volej Milano je na čelu grupe, bez izgubljenog seta, sa savršenim omjerom 6:0. Kurtagić i njen tim sada su pred novim izazovom – utakmicom protiv jednog od najjačih protivnika, turskog Vakifbanka, koja će se održati 28. novembra u Istanbulu.

Predstojeća utakmica predstavlja pravi test za Henin tim, ali ova mlada odbojkašica ne pokazuje znakove straha, već naprotiv – s još većim entuzijazmom iščekuje priliku da se dokaže na najvećoj sceni. Henin put do vrha nije bio lak, ali svojim talentom i radom već sada gradi ime u svijetu vrhunske odbojke.

Hena Kurtagić – Nova nada evropske odbojke

Kurtagić je primjer mlade sportistkinje koja osvaja simpatije publike i poštovanje saigrača i protivnika svojom posvećenošću, snagom i nevjerovatnim rezultatom. Osvojiti MVP titulu na samom početku Lige prvaka nije samo priznanje njenom talentu, već i dokaz da je pred njom sjajna karijera.

U svijetu odbojke, koji je izuzetno kompetitivan i zahtijeva stalno usavršavanje, Hena Kurtagić predstavlja novi talas mladih sportistkinja koje donose svježinu i kvalitet. Njeni uspjesi inspiracija su i mlađim generacijama, koje kroz njene rezultate vide da je svaki trud i rad prepoznat i nagrađen.

Vero Volej Milano kao timska snaga

Uz Kurtagić, Ana Danezi i Nika Dalderop također su pokazale izuzetnu igru, doprinosivši timu sa po 11 poena. Ova timska harmonija i međusobna podrška ključ su uspjeha Vero Voleja, koji se sada pozicionira kao jedan od najozbiljnijih konkurenata za osvajanje titule u Ligi prvaka.

Henin talenat i radna etika, zajedno sa podrškom njenog tima, jasno nagovještavaju da će Vero Volej Milano i u narednim kolima biti tim koji će teško biti poražen.

Nevjerovatna priča: Emina Jahović je radila kod Elme Sinanović, dok je nije upoznala sa Dinom Merlinom!

By
Redakcija Sandžak Danas
-
0

Prije nego što je postala jedno od najprepoznatljivijih lica balkanske muzičke scene, Emina Jahović bila je dio medijskog svijeta Novog Pazara. Malo je poznato da je njena muzička karijera zapravo krenula zahvaljujući podršci kolegice i prijateljice Elme Sinanović, koja je prepoznala Eminin talenat i ohrabrila je da se posveti muzici.

Elma Sinanović, danas poznata pjevačica, diplomirala je novinarstvo na fakultetu u Novom Pazaru, s namjerom da se jednog dana bavi profesurom engleskog jezika. Međutim, život ju je odveo u drugom pravcu, prvenstveno zahvaljujući njenom pokojnom suprugu, koji ju je podržavao u muzičkom svijetu. Na K1 televiziji, Elma je istakla:

„Suprug je bio moja najveća podrška i vjetar u leđa. Da nije bilo njega, ne znam da li bih se bavila muzikom. On je uvijek bio taj koji me je gurao da snimam.“

Njih dvoje su zajedno bili vlasnici jedne lokalne televizije, gdje je Elma imala priliku da podrži i druge mlade talente. Emina Jahović je upravo u to vrijeme započela svoj put u medijima, radeći kao voditeljica vremenske prognoze. Elma je s osmijehom opisala Eminino prvo pojavljivanje na ekranu:

„Emina je bila najljepša voditeljica vremenske prognoze ikada. Bila je kao bombonica na ekranu. Međutim, bilo joj je jasno da je njena prava strast muzika.“

Kako je Emina Jahović zahvaljujući Elmi Sinanović stigla do Dina Merlina

Gostujući u emisiji „Vikend iz Prvog reda,“ Elma Sinanović se prisjetila perioda kada je zajedno sa svojim pokojnim suprugom vodila televiziju u Novom Pazaru. Na toj televiziji mlada Emina Jahović započela je karijeru kao voditeljka vremenske prognoze, a upravo je Elma bila ta koja je primijetila njenu želju i talenat za muziku, usmjerivši je ka muzičkoj sceni.

„Emina je bila najljepša voditeljka vremenske prognoze ikada, na bilo kojoj televiziji. Bila je kao bombonica na ekranu,“ prisjetila se Elma sa osmijehom. „Kratko joj je to bilo interesantno, jer je uvijek željela da pjeva, i ja sam joj pomogla da dođe do Dina Merlina.“ Objasnila je da su tadašnji muzički menadžeri predlagali crnogorske kompozitore, ali je Elma, uvjerena u Eminin potencijal, insistirala na Merlinu. „Odmah sam rekla da je odvedu kod njega, i ljudi su me poslušali. Od starta je napravila to što treba,“ dodala je Elma.

Elma Sinanović, osim što važi za sjajnu pjevačicu, omiljena je među kolegama, ali kako sama ističe, nema mnogo vremena za opuštanje u njihovom društvu. Iako ne uspijeva često ispijati kafe s kolegama, svojim talentom i podrškom mladim umjetnicima poput Emine, ostavlja značajan trag na muzičkoj sceni.

Taj potez je bio ključan za Eminin dalji put ka muzičkoj karijeri, koji ju je ubrzo učinio regionalno poznatom.

I Emina se osvrnula na te dane s nostalgijom:

„Rado se sjećam perioda koji sam provela radeći na televiziji i radiju. Tada sam prvi put pokazala svoju kreativnu slobodu, koja me je kasnije navela da krenem putem muzike i javnog života,“ izjavila je svojevremeno za „Kurir“.

24sedam/Katarina Mihajlović
24sedam/Katarina Mihajlović

Put ka slavi za Eminu nije bio lagan, ali uz podršku kolega i vlastitu strast, uspjela je da pronađe svoj glas i ostvari san o muzičkoj karijeri. Danas, nakon brojnih hitova i nastupa širom regije, Emina Jahović ostaje jedno od najprepoznatljivijih imena balkanske pop muzike.

1...909910911...3.736Page 910 of 3.736

Kontakt – Sandžak Danas Viber / WhatsApp / Poziv: +381 65 333 9741 Email: [email protected]

Sandzak danas

U trendu

Kategorije

© Sandzak Danas 2025