Nova Varoš, 16. oktobar 2024. – U selu Senište kod Nove Varoši arheolozi su naišli na neočekivano otkriće tokom iskopavanja u dvorištu porodice Mutavdžić. Iako su se nadali da će pronaći ostatke srednjovjekovne crkve, koju je lokalno stanovništvo stoljećima smatralo svetinjom iz vremena Nikole Altomanovića Vojinovića, ispostavilo se da je otkriven prahistorijski lokalitet.

Fotografija snimljena iz zraka prikazuje arheološki tim na terenu dok pažljivo iskopava konture ovog drevnog lokaliteta. Na slici se vide precizno iskopani rovovi koji otkrivaju ostatke kamenih struktura, što je navelo istraživače da pretpostave da se radi o značajnoj prahistorijskoj humci. Ove konture ukazuju na strukturu koja je starija nego što se prvobitno mislilo, otkrivajući mnogo dublje slojeve historije ovog regiona.

Prema riječima arheologa, otkriće je donijelo brojne nove informacije o naseljima koja su postojala u ovoj oblasti prije više hiljada godina. Rukovoditelji iskopavanja, Radmila Jović i Marina Kotarac iz Narodnog muzeja Užice, zajedno sa timom stručnjaka, trenutno istražuju jugozapadni dio humke, gdje se očekuju dodatni nalazi.

„Iskopavanja su otkrila slojeve naseljavanja koji sežu do prahistorije, što ovu lokaciju čini izuzetno važnom za razumijevanje rane historije ovog područja,“ izjavila je Radmila Jović, arheologinja i kustosica Narodnog muzeja Užice.

Ovo otkriće privuklo je pažnju lokalne zajednice, ali i šire arheološke javnosti, jer pruža novi uvid u kulturnu prošlost Balkana. Iako su mještani dugo vjerovali u priču o srednjovjekovnoj crkvi, sada se otkriva da je ova zemlja skrivala tajne starije od 14. stoljeća.

Projekat iskopavanja podržava Ministarstvo za kulturu, a istraživanja će trajati do kraja oktobra.

Izvor Sandžak Danas / RINA

Prema rezultatima popisa stanovništva sprovedenog u Crnoj Gori u decembru 2023. godine, zemlja ima ukupno 623.633 stanovnika, od kojih većina ima crnogorsko državljanstvo. Podaci iz popisa pružaju uvid u nacionalnu, jezičku i vjersku strukturu stanovništva, uz značajne promjene u odnosu na prethodni popis iz 2011. godine.

Nacionalna pripadnost

Prema popisu, najveća etnička grupa u Crnoj Gori su Crnogorci, koji čine 41,12% stanovništva, odnosno 256.436 osoba. Srbi su druga najveća etnička grupa sa 32,93% ili

205.370 građana. Bošnjaci čine 9,45% populacije, odnosno 58.956 osoba, dok su Albanci zastupljeni sa 4,97%, što predstavlja 30.978 stanovnika. Pored njih, u Crnoj Gori živi i 2,06% Rusa (12.824 osobe) i 1,63% Muslimana (10.162 osobe). Zanimljivo je da se 2,88% stanovnika (17.907 osoba) nije izjasnilo po pitanju nacionalne pripadnosti.

Vjerska pripadnost

Što se tiče vjerske pripadnosti, 71,10% stanovništva (443.394 osoba) se izjasnilo kao pripadnici pravoslavne vjere, dok je 19,99% (124.668 osoba) izjavilo da su islamske vjere. Katolika je 3,27% (20.408 osoba), dok se 2,29% (14.260 osoba) stanovništva izjasnilo kao ateisti.

Jezička pripadnost

Podaci o jeziku pokazuju da je 43,18% stanovnika (269.307 osoba) izjavilo da im je srpski jezik maternji, dok je 34,52% (215.299 osoba) izjavilo da im je crnogorski jezik maternji. Bosanski jezik je maternji za 6,97% populacije (43.470 osoba), a albanski za 5,25% (32.725 osoba). Ruski jezik koristi 2,36% (14.731 osoba), dok je srpsko-hrvatski maternji jezik za 2,08% (12.999 osoba).

Promjene u odnosu na 2011. godinu

Kada se uporede rezultati popisa iz 2023. godine sa onima iz 2011. godine, može se primijetiti nekoliko značajnih promjena. Broj govornika crnogorskog jezika smanjio se za 13.952 osobe, dok je broj onih koji govore srpskim jezikom porastao za 3.412 osobe. Takođe, broj onih koji govore bosanskim jezikom je u porastu, dok se broj govornika albanskog jezika blago smanjio.

Polna struktura i državljanstvo

Ukupan broj stanovnika Crne Gore prema polnoj strukturi pokazuje da su 50,36% žene, a 49,64% muškarci. Većina stanovništva, 90,73% ili 565.804 osobe, ima crnogorsko državljanstvo. Pored toga, 1,71% stanovnika (10.691 osoba) ima dvojno državljanstvo, dok je 7,52% stanovnika (46.878 osoba) strani državljani.

Ovi podaci ukazuju na značajne demografske promjene u Crnoj Gori i pružaju osnovu za analize koje će oblikovati buduće društvene, kulturne i političke procese u zemlji.

U mirnom selu Ribariće, smještenom na tromeđi Srbije, Crne Gore i Kosova, živi Izeta Demirović, žena čiji je život ispunjen iskustvima, ljubavlju prema porodici i vjerom. Izeta je majka trojice sinova, a svaki od njih kroči različitim putem života, dok ona ostaje stožer porodice.

Najstariji sin je odvojen i živi daleko od porodičnog doma, dok mlađi sin živi s njom u Ribariću, pružajući joj svakodnevnu podršku i ljubav. Najmlađi sin, koji je svoje mjesto pronašao u Podgorici, radi u medresi u glavnom gradu Crne Gore, gdje svoju vjeru i znanje prenosi na mlađe generacije.

Izeta je ponosna i na svoj vjerski put, jer je imala čast da obavi hadž, jedno od pet stubova islama, što je za nju bio vrhunac duhovnog ispunjenja.

Ova skromna i mudra žena, iako ispunjena tugom zbog fizičke distance od najstarijeg sina, nalazi snagu u svakodnevnom životu i svojoj vjeri. Njena priča je odraz života mnogih nana u Sandžaku – žene koje su stubovi porodica, utemeljene u vjeri, tradiciji i beskrajnoj ljubavi prema svojoj djeci.

Pogledajte video prilog o životu Izete Demirović ispod ovog teksta.

U svom najnovijem obraćanju na društvenim mrežama, poznati humanitarac iz Novog Pazara ponovo je skrenuo pažnju na teškoće s kojima se suočavaju zaboravljeni članovi društva. Njegov Facebook status, koji je brzo postao viralan, otkriva nesebične geste ljudi iz različitih dijelova svijeta.

“Ljudi dobrog srca su ponovo pokazali koliko im je stalo do sudbina drugih”, navodi humanitarac u svom postu. “Obradovali smo bolesnu nanu Vasviju i njenog sina Mirsada, uručenjem amaneta: 100 eura od porodice Kapetanović i 200 eura od porodice Pučić iz Novog Pazara.”

Donacije nisu stizale samo iz Srbije. Porodica Milošević iz Švicarske donirala je novčanu pomoć za one zaboravljene, čime su uspjeli obradovati usamljenu Slobodanku na padinama planine Rogozne frižiderom, neophodnim za njen svakodnevni život.

Humanitarna pomoć se nastavila iz Australije, gdje su Zajim i Ferida Čelahmetović posjetili “Muzej Zaboravljenih” i dali donaciju za akciju “Ljudske sudbine”, koja ima za cilj pomoći onima koje društvo često zaboravlja.

“Zahvaljujem se svim iskrenim prijateljima na ukazanom povjerenju”, zaključuje humanitarac, pozivajući sve koji mogu da nastave pomagati.

Njegova akcija nastavlja inspirirati mnoge, dok priče o pomoći najugroženijima ponovo vraćaju vjeru u humanost.

Autor Z. Bećović

Navijači Fudbalskog kluba Novi Pazar pokazali su jedinstvo i odlučnost na protestnoj šetnji u centru grada, izrazivši nezadovoljstvo zbog, po njihovom mišljenju, previše stroge i nepravedne odluke Fudbalskog saveza Srbije (FSS). Naime, FSS je kaznio FK Novi Pazar sa dvije utakmice bez prisustva publike, što su mnogi navijači ocijenili kao drastičnu i neosnovanu mjeru.

Odluka FSS-a, donesena nakon incidenata na utakmici protiv Radničkog iz Kragujevca u 10. kolu Superlige, naišla je na osudu velikog dijela navijača i građana Novog Pazara. Oni tvrde da su klubovi poput Novog Pazara često na meti neadekvatnih i preoštrih kazni, dok se slični incidenti u drugim gradovima često tretiraju s manje rigoroznosti. Navijači su posebno ogorčeni zbog činjenice da će jedan od pogođenih mečeva biti protiv Partizana, što predstavlja ključni sportski događaj za grad.

• Protest kao odgovor na nepravedne kazne

Protestna šetnja održana u utorak naveče okupila je nekoliko stotina lojalnih navijača koji su, noseći transparente sa porukama „Naš grad – naša pravila“ i „Utakmica se neće igrati“, poslali jasnu poruku FSS-u. Oni vjeruju da je odluka o praznim tribinama preoštra i da ne odražava stvarnu situaciju koja se desila na stadionu.

Navijači FK Novi Pazar dugo su bili poznati po svojoj strasti prema klubu i ulozi koju igraju u sportskom životu grada, a kazna ih pogađa ne samo kao sportske zaljubljenike već i kao dio zajednice. Uzimajući u obzir težinu kazni koje FSS često izriče klubovima sa manjim resursima poput Novog Pazara, mnogi su mišljenja da se time šalje nepravedna poruka.

• “Naš grad – naša pravila” kao simbol borbe za pravdu

Slogan „Naš grad – naša pravila“ postao je simbol borbe protiv onoga što navijači vide kao nejednak tretman od strane fudbalskih institucija u zemlji. Oni su poručili da će svakodnevno nastaviti sa protestima sve dok se kazna ne ublaži i dok se ne omogući prisustvo publike na predstojećim utakmicama protiv Partizana i IMT-a. Navijači smatraju da Novi Pazar zaslužuje poštovanje koje dolikuje klubovima s dugom tradicijom i posvećenom bazom navijača.

Podsjećamo, utakmica između FK Novi Pazar i Partizana zakazana je za 21. oktobar, a navijači su čvrsto uvjereni da će, ukoliko im se ne dozvoli prisustvo, učiniti sve da utakmica ne bude održana. Ova odluka FSS-a izazvala je val ogorčenja, jer su mnogi saglasni da su mjere pretjerane i da se prema FK Novi Pazar primjenjuje stroži kriterijum nego prema drugim klubovima.

Više hiljada ljudi okupilo se u utorak u Jablanici kako bi prisustvovali kolektivnoj dženazi-namazu i posljednjem ispraćaju 19 žrtava katastrofalnih poplava koje su nedavno pogodile ovo područje. Namaz je predvodio reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein ef. Kavazović, dok su porodice i prijatelji stradalih u tišini ispratili voljene na vječni počinak.

Ceremonija je održana u haremu mezarja “Jasen”, a glavnim organizatorima dženaze, uključujući Medžlis Islamske zajednice Jablanica i lokalni Krizni štab, bilo je od suštinske važnosti da se ovaj događaj odvija dostojanstveno. “Ovo je kolektivna bol i tragedija koja nas je zadesila. Naša dužnost je da dženazu obavimo na najvišem nivou, u skladu s islamskim običajima i dostojanstvom koje ovi ljudi zaslužuju,” izjavio je glavni imam MIZ Jablanica, Ekrem ef. Hodžić. On je posebno naglasio zajednički rad sa lokalnim vlastima kako bi svi tehnički detalji, poput iskopavanja mezara i obreda, bili obavljeni bez zastoja.

Dženaza-namaz je obavljena za nastradale:
Begić Ajla (1995-2024), Begović Ernad (1978-2024), Begović Huma (1966-2024), Begović Rahima (1948-2024), Begović Zejna (1939-2024), Čilić Jasmin (1986-2024), Čilić Irmela (1992-2024), Imamović Fikret (1960-2024), Imamović Amira (1965-2024), Imamović Arman (1991-2024), Hindić Ibrahim (1964-2024), Maslo Redžo (1938-2024), Maslo Nezira (1947-2024), Maslo Semir (1967-2024), Maslo Đemila (1939-2024), Tufek Hivzija (1959-2024), Tufek Vedad (1975-2024), Tufek Adela (1988-2024), Tufek Sabaheta.

Nakon dženaze, ukop stradalih je obavljen na tri lokalna mezarja: Donja Jablanica, Djevor i Zlate.

Poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu prije deset dana odnijele su najmanje 26 života, od kojih su 19 žrtava iz Jablanice. Ostali smrtni slučajevi zabilježeni su u Konjicu, gdje su život izgubile četiri osobe, te u Fojnici sa tri poginula. Prema informacijama Federalne uprave civilne zaštite, potraga za jednom osobom na području Buturović Polja još uvijek traje.

Nakon katastrofe, radovi na sanaciji infrastrukture su u punom jeku. Električna energija je ponovno uspostavljena u većini naselja, osim dijela Donje Jablanice, dok se radovi na obnovi vodovodne i telefonske mreže i dalje nastavljaju. Slična situacija je u općinama Kiseljak, Fojnica i Kreševo, gdje ekipe intenzivno rade na čišćenju i sanaciji terena.

Ova tragedija ujedinila je stanovnike Jablanice i šire regije, koji su u teškim trenucima pokazali solidarnost i saosjećanje prema porodicama stradalih.

Izvor: Al Jazeera Balkans, Anadolu Agency

BEOGRAD – Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Srbije (FSS) donijela je odluku da FK Novi Pazar kazni igranjem dvije utakmice na domaćem terenu bez prisustva publike, nakon incidenata na utakmici protiv Radničkog 1923 iz Kragujevca. Ova kazna znači da će se susreti s Partizanom i IMT-om odigrati pred praznim tribinama, što je izazvalo oštre reakcije iz kluba i među navijačima.

Incidenti su se desili tokom 10. kola Super lige Srbije, kada su navijači oba tima skandirali uvredljive slogane, a situacija je eskalirala nakon utakmice. Pristalice Novog Pazara su gađale golmana Radničkog, što je dovelo do njegovog odgovora prema navijačima. Zbog ovih dešavanja, Disciplinska komisija je odlučila da kazni oba kluba.

Osim FK Novi Pazar, kaznu je dobio i Radnički 1923, čiji navijači neće imati organizovanu podršku na naredna dva gostovanja.

Teška greška prema Novom Pazaru

Mnogi u klubu i među navijačima smatraju da je ova odluka nepravedna i preoštra, s obzirom na to da su incidenti izazvani provokacijama s druge strane. Čelnici FK Novi Pazar ističu da je ovakva kazna neprimjerena i da dodatno otežava situaciju klubu koji se već suočava s brojnim izazovima u sezoni. Izostanak publike, koja je uvijek bila snažan faktor podrške timu, mogao bi negativno uticati na performans tima u ključnim utakmicama protiv Partizana i IMT-a.

Nepravda prema Novom Pazaru

“Ovo je teška nepravda prema našem klubu,” izjavili su iz FK Novi Pazar, naglašavajući da je Disciplinska komisija napravila veliku grešku time što nije uzela u obzir sve okolnosti koje su dovele do incidenta. Klub se oslanja na podršku s tribina, a izostanak navijača u ovako važnim mečevima smatra se velikim udarcem kako za ekipu, tako i za samu atmosferu na stadionu.

Odluka Disciplinske komisije

Iako Disciplinska komisija FSS tvrdi da je kazna donesena na osnovu propusta u organizaciji i nesportskog ponašanja navijača tokom i nakon utakmice, mnogi smatraju da je Novi Pazar nepravedno kažnjen. Klub se nada da će uložena žalba biti razmatrana i da će se odluka preispitati kako bi se izbjegle slične situacije u budućnosti.

• Policajac Emir Bučan iza rešetaka: “Hoćeš li da ti pokažem nešto, niko neće znati…”

Osnovni sud u Podgorici donio je odluku o određivanju pritvora policajcu Emiru Bučanu, kojeg se tereti za zloupotrebu službenog položaja i nezakonito hapšenje. Prema tvrdnjama, Bučan je tokom incidenta iskoristio svoju službenu legitimaciju, čime je, kako se navodi, prekoračio svoja ovlašćenja.

Sud je istakao da postoji ozbiljna opasnost od ponavljanja krivičnog djela ukoliko bi Bučan bio pušten na slobodu, zbog čega je određen pritvor. U početku, sudija za istragu odbila je prijedlog za pritvor pozivajući se na Zakon o unutrašnjim poslovima, koji predviđa mogućnost privremenog udaljenja sa radnog mjesta tokom istrage. Ipak, vijeće Osnovnog suda odlučilo je drugačije, ukazujući na činjenicu da još uvijek nema zvanične potvrde da je Bučan suspendovan sa službe.

Prema saznanjima, Bučan je tokom incidenta legitimirao jednu ženu zbog nepropisnog parkiranja, iako njegovo ovlaštenje nije uključivalo postupanje po Zakonu o bezbjednosti saobraćaja. Oštećena je, kako se navodi, izjavila da ju je policajac tokom ovog postupka fizički maltretirao, stiskao ruke i upućivao neprimjerene komentare. Pored toga, navela je i da je policajac ponudio da “pokaže nešto” što niko neće saznati, što je dodatno uznemirilo žrtvu.

Branilac Bučana tvrdio je da postoje neslaganja u vezi sa osnovanom sumnjom, ali je sud odbacio te tvrdnje, naglašavajući da je istražni sudija jasno obrazložio razloge za sumnju u počinjenje krivičnog djela. Na odluku o pritvoru, branilac ima pravo žalbe u roku od 24 časa.

Ovaj slučaj izazvao je veliku pažnju javnosti, a postavlja se pitanje da li će doći do daljih sankcija unutar policijske službe zbog ovog incidenta.

U Sjenici se odvija prava politička sapunica nakon što je Nusret Nuhović, dosadašnji načelnik opštinske uprave ispred „Grupa građana – Stranka budućnosti i razvoja Fadil Nikišć“, odbio da preda svoje kancelarije novoj skupštinskoj većini predvođenoj Strankom pravde i pomirenja (SPP) Usame Zukorlića.

Iako je u prošlom sazivu imenovan za načelnika, Nuhović je čvrsto odlučio da ne napusti svoje prostorije, koje je zaključao, pozivajući se na nelegitimnu sjednicu Skupštine opštine Sjenica. Prema njegovim tvrdnjama, zasjedanje je odlagano kako bi se čekao još jedan odbornik, čime bi nova većina mogla formirati kvorum. Nuhović smatra da je ovim postupkom prekršen statut i zakon opštine Sjenica, što, prema njegovom mišljenju, čini samu sjednicu nelegitimnom.

Nuhović, koji je poznat kao vrsan pravnik, žalio se Upravnom sudu, ali je sud donio presudu protiv njega. Ipak, on i dalje ostaje pri stavu da je u pravu i odbija da napusti kancelarije. Situacija je eskalirala kada je SPP, u pokušaju da Nuhovića ukloni iz prostorija, angažovala privatno obezbjeđenje, koje je predvodio Adnan Ciljević, visoki predstavnik SPP-a i potpredsjednik Skupštine opštine Sjenica.

No, u neobičnom preokretu, Nuhović je lično došao do svojih kancelarija i istjerao privatno obezbjeđenje zajedno sa Ciljevićem. Ovaj potez dodatno je podgrijao komentare u lokalnoj zajednici, gdje se sve češće šale na račun nesposobnosti nove skupštinske većine.

Sjenička čaršija već uveliko bruji o ovom komično-tragičnom događaju, dok građani sa zanimanjem prate razvoj situacije i neizvjesnost oko daljeg funkcionisanja lokalne vlasti. Pogledajte video snimak ispod teksta.

Kosovo je donijelo značajnu odluku koja će omogućiti građanima Bosne i Hercegovine slobodnije kretanje. Na čelu s premijerom Albinom Kurtijem, Vlada Kosova odlučila je ukinuti vizni režim za državljane BiH, počevši od 1. januara 2025. godine. Ovu informaciju Kurti je podijelio putem svog Facebook profila, navodeći kako je odluka donesena u duhu regionalne saradnje i kao dio obilježavanja 10. godišnjice Berlinskog procesa.

Prema Kurtijevim riječima, ukidanje viza je logičan korak ka jačanju slobode kretanja u regiji. Iako su građani Kosova od početka ove godine dobili bezvizni režim s Europskom unijom, paradoksalno je što im je i dalje bio ograničen ulazak u Bosnu i Hercegovinu. “Berlinski proces je tokom protekle decenije donio veliki napredak, ali postoje još mnoge oblasti koje treba unaprijediti. Naša odluka da ukinemo vize za građane BiH važan je korak ka tom cilju,” izjavio je Kurti.

Prema novim pravilima, građani BiH moći će od 1. januara sljedeće godine slobodno putovati na Kosovo koristeći samo lične dokumente, bez potrebe za vizom. Ipak, situacija nije potpuno recipročna. Građani Kosova će i dalje morati poštovati vizni režim Bosne i Hercegovine, koji ostaje na snazi zbog političkog veta iz entiteta Republika Srpska. Taj veto blokira ratifikaciju sporazuma o slobodnom kretanju u BiH, iako je sporazum o mobilnosti već ratificiran u kosovskom parlamentu.

Kurti je povodom toga izjavio: “Dok Republika Srpska nastavlja odbijati ratifikaciju sporazuma o slobodnom kretanju, odlučio sam da prekinem čekanje i olakšam građanima BiH dolazak na Kosovo.”

Ova odluka ističe Kosovo kao jedinu zemlju u regionu koja do sada nije imala bezvizni režim s Bosnom i Hercegovinom, dok državljani Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore i Albanije već dugo putuju s ličnim kartama između ovih zemalja.

Ova odluka može značajno unaprijediti odnose između Kosova i BiH, no ostaje da se vidi kako će BiH odgovoriti na ovu gestu. Ukidanje viza od strane Kosova dolazi kao pozitivan signal regionalne integracije i može biti ključan korak ka uspostavljanju bolje međudržavne saradnje.