Ministar turizma i omladine, Husein Memić, postao je ključna figura u borbi za prava oboljelih od dijabetesa. Njegova posvećenost ovoj temi posebno je izražena jer je otac djeteta oboljelog od dijabetesa, što mu daje dodatnu motivaciju u promociji bolje zdravstvene zaštite i uvođenju novih medicinskih uređaja.

U saradnji s Ministarstvom zdravlja, Memić je obezbijedio brojne pogodnosti za osobe sa dijabetesom, uključujući uvođenje senzora za kontinuirano praćenje šećera u krvi, što je značajno olakšalo život oboljelih.

• Podrška novinarima u borbi protiv malverzacija

Kada je udruženje Dijabetes revolucija, predvođeno braćom Rajić, započelo napade na novinarku, uključujući prijetnje i linč na društvenim mrežama, Memić je bio među prvima koji su stali u odbranu novinarke Jelene S. Spasić. Pohvalio je njen integritet i hrabrost u razotkrivanju nezakonitih aktivnosti braće Rajić, koji su bez ljekarske licence prepisivali terapije opasne po zdravlje.

• Sankcionisanje prijetnji i manipulacija

Memić je, u saradnji s ministrom zdravlja Zlatiborom Lončarom, oštro osudio ove nezakonite radnje i zatražio hitnu reakciju pravosudnih organa. U izjavi za Kurir, Memić je naglasio da prijetnje i zastrašivanje neće zaustaviti ni novinare ni institucije u borbi protiv nelegalnih aktivnosti.

„Nećemo dozvoliti da neovlašteni pojedinci ugrožavaju zdravlje naših građana,“ poručio je Memić.

• Ana Brnabić: Pohvala za Huseina Memića

Premijerka Ana Brnabić također je pohvalila Memića za njegovu hrabrost i integritet, naglašavajući da on koristi svoju ministarsku funkciju izvan okvira svog resora kako bi se borio za bolji život dijabetičara u Srbiji, posebno djece.

„Moraju reagirati nadležne institucije, prije svega tužilaštvo, a potom i sudstvo. Međutim, u ovom slučaju je zaista jako dobro i pohvalno to što su reagirali i ministri, i to resorni ministar telekomunikacija i informisanja, kao i ministar zdravstva. Vidjela sam i ministra Huseina Memića, koji fenomenalno, vrlo hrabro i s velikim ličnim integritetom vodi tu borbu i koristi, na kraju krajeva, svoju ministarsku funkciju izvan okvira svog resora za jednu pohvalnu borbu za djecu širom Srbije”, izjavila je Brnabić za Kurir TV, pozivajući i druge ministre da slijede njegov primjer.

• Šira podrška borbi protiv nelegalnih praksi

Memićeva borba i podška nije prošla nezapaženo – novinarki Kurira podršku su pružili i brojni zvaničnici, uključujući premijerku Anu Brnabić i američkog ambasadora Kristofera Hila. Njihova uloga je ključna jer su ličnim primjerom pokazali kako se, kroz javnu funkciju, može ostvariti napredak u zaštiti prava oboljelih.

• Zajednička borba za pravdu

Uz podršku najviših zvaničnika i javnih ličnosti, Husein Memić nastavlja da predvodi borbu za prava dijabetičara, uz poruku da prijetnje i napadi neće zaustaviti njegovu misiju. Njegova posvećenost i hrabrost prepoznate su od strane društva, a njegova uloga u borbi za pravdu za oboljele od dijabetesa postavlja ga u prvi plan kao uzornog ministra i roditelja.

Tragedija koja je zadesila Donju Jablanicu odnijela je živote i uništila domove nakon što je lavina granita, pokrenuta bujicama, sravnila dio sela. Eksploatacija kamenoloma iznad naselja, kojim upravlja lokalni poduzetnik Dženan Honđo, sada je u centru pažnje, dok lokalno stanovništvo tvrdi da je godinama upozoravalo na opasnost.

“Upozoravali smo na kamenolom,” rekao je mladić iz Donje Jablanice, vodeći ekipu reportera kroz šikare prema mjestu nesreće. Na izlazu iz guste šume, pojavila se zastrašujuća slika – gomile granita i voda koja se još uvijek slijeva niz planinu. Mladić nije htio dalje nastaviti. “Oni gore su opasni,” izgovorio je, aludirajući na moćne vlasnike kamenoloma, prije nego što je nestao u šiblju.

Lavina širine oko dvadesetak metara sručila se direktno iz kamenoloma na selo, uništavajući kuće i izazivajući ogromne štete. Kamene gromade, rezultat dugogodišnje nepropisne eksploatacije, doslovno su sravnile sve pred sobom. Voda s vrha planine stvorila je bujice koje su dodatno pogoršale situaciju. Posljedice lavine vidljive su duž puta Sarajevo-Mostar, gdje je lavina granita prekinula promet i ostavila uništenu infrastrukturu.

Kako je nelegalan kamenolom mogao ugrožavati živote godinama?

Jedno od ključnih pitanja koje se sada postavlja jeste kako je moguće da je kamenolom iznad Donje Jablanice toliko dugo radio nelegalno, ugrožavajući stotine ljudskih života. Prema riječima mještana, kamenolom je godinama radio bez adekvatne kontrole, a nadležne institucije nisu reagovale na njihove apele.

“Godinama smo upozoravali da će doći do katastrofe, ali niko nas nije slušao,” ističe mještanin, dodajući da su mnogi lokalci živjeli u strahu zbog posljedica nepropisne eksploatacije. Upravo je ova neaktivnost nadležnih institucija sada u fokusu javnosti.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Nermin Nikšić, kazao je kako u evidencijama federalnog ministarstva ne postoje podaci o ovom kamenolomu, što samo dodatno pojačava zabrinutost. “Kako je moguće da takav objekat, koji je očigledno prijetio sigurnosti cijelog naselja, nije bio pod nadzorom nadležnih vlasti?” pita Nikšić, ističući da će odgovornost biti detaljno ispitana.

Opasan kamenolom i neodgovorni vlasnik

Dženan Honđo, vlasnik kamenoloma, poznat je po kontroverznim vezama i utjecaju u lokalnoj zajednici, što je, prema riječima mještana, jedan od razloga zašto je kamenolom godinama funkcionisao bez ozbiljne inspekcije. Iako je tragedija potresla cijelu regiju, Honđo još uvijek nije uhapšen.

Stručnjaci koji će narednih dana istražiti rad kamenoloma trebaju utvrditi da li je eksploatacija kamena vođena u skladu sa zakonom i da li je kamenolom posjedovao sve potrebne dozvole. Prema prvim saznanjima, otpad od rezanja kamena nije bio propisno odvožen iz kamenoloma, što je doprinijelo stvaranju opasnih naslaga.

Priče preživjelih: Borba za opstanak

U trenutku kada je lavina granita, praćena vodenom bujicom, srušila nekoliko kuća u Donjoj Jablanici, mještani su prolazili kroz pravu dramu. Među preživjelima je i lokalni imam, Semir efendija Jahić, koji je opisao svoju borbu za preživljavanje. “Voda je prekrila sve, a u sekundi su kuće nestale. Borili smo se da spasimo živote,” rekao je Jahić.

Dok se lokalno stanovništvo nosi s posljedicama ove tragedije, pitanje kako je kamenolom mogao neometano raditi godinama, ostavljajući stotine ljudi u opasnosti, postaje goruće. Očekuje se da će nadležni organi uskoro donijeti odgovore i utvrditi ko će snositi odgovornost za ovu katastrofu.

Popularni pjevač Sloba Radanović, poznat po svom emotivnom pristupu i vezanosti za rodni kraj, oglasio se povodom nedavnih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu, izražavajući tugu i suosjećanje s onima koji su izgubili svoje najmilije. U svojoj objavi, Radanović je apelovao na sve pravoslavne Srbe i vjernike da se mole za duše nastradalih.

„Svaki pravi Srbin, pravoslavac, čovjek koji vjeruje u Boga, danas se moli za duše nastradalih u poplavama u BiH“, napisao je Radanović na društvenim mrežama, obraćajući se svojim pratiteljima. On je naglasio da su poplave ostavile mnoga djeca bez roditelja, dok su mnogi ljudi izgubili svoje domove i imanja.

„To je kraj u kojem se često krećemo i imamo mnogo prijatelja i poznanika,“ dodao je, podsjećajući na svoje bosansko porijeklo iz Drvara. Radanović je podijelio i svoju emocionalnu vezanost za taj kraj, naglašavajući da, iako možda nije vrijeme za pjesmu, želi posvetiti pjesmu Halida Muslimovića „svima onima koji se bore sa nedaćama“.

Njegova objava naišla je na veliki odjek među njegovim fanovima, ali i širom regiona, dok su mnogi pozdravili njegovu podršku onima koji prolaze kroz teške trenutke. Slobine riječi podsjećaju da, i u trenucima velikih gubitaka i tragedija, treba ostati jak i pružati podršku onima kojima je ona najpotrebnija.

„Proći će i ovo… Ne dajte se!“ završio je Radanović, ostavljajući poruku nade i podrške svima pogođenima katastrofom.Pogledajte pjesmu ispod teksta.

@sloba.radanovicSvaki pravi Srbin, pravoslavac, čovek koji veruje u Boga, danas se moli za duše nastradalih u poplavama u BiH. Deca su ostala bez roditelja, a mnogi ljudi bez svojih najmilijih, bez svojih domova i imanja. To je kraj u kojem se često krećemo i imamo dosta prijatelja i poznanika. Moje je poreklo iz Bosne, tačnije od Drvara. Možda nije vreme da se zapeva, ali ova pesma velikog umetnika Halida Muslimovića je za sve one koji se bore sa nedaćama. Proći će i ovo… Ne dajte se! ❤️

♬ original sound – Sloba Radanovic

Jablanica — U razornim poplavama koje su preksinoć pogodile dijelove Bosne i Hercegovine, život je izgubilo 16 osoba, dok se za još 13 nestalih intenzivno traga. Među nastradalima je i 29-godišnja trudnica iz Jablanice, čija je tragična sudbina potresla cijelu regiju.

Prema informacijama koje je objavio Avaz, nesretna trudnica bila je jedna od prvih žrtava u ovom talasu katastrofe koji je zahvatio Jablanicu. Zajedno s njom, mnoge porodice su pretrpjele gubitke. Jedan bračni par pronađen je zagrljen u odronima u Donjoj Jablanici, a još jedan bračni par iz iste oblasti, čiji su identiteti poznati lokalnim vlastima, također je smrtno stradao.

Policija i spasilačke ekipe su neprekidno na terenu, boreći se s vremenom i teškim uslovima kako bi pronašli nestale i pružili pomoć preživjelima. Lokalno stanovništvo i volonteri pridružili su se akcijama spašavanja, ali strahuje se da bi broj žrtava mogao još rasti.

Redakcija Sandžak Danas

U trenutku kada cijeli Balkan tuguje zbog katastrofalnih poplava, predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, najavio je donaciju od 100.000 KM za izgradnju Crkve Svetog velikomučenika Pantelejmona u banjalučkom naselju Paprikovac. Iako je ovaj hram posvećen zaštitniku i iscjelitelju, smješten blizu Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, postavlja se pitanje prioriteta u teškom trenutku za brojne građane Bosne i Hercegovine koji su ostali bez domova usljed poplava.

Iako je vjerski objekat nesumnjivo važan simbol za pravoslavne vjernike, postavlja se pitanje prioriteta. Naime, u ovakvim trenucima kada je solidarnost ključna, postavlja se opravdano pitanje – da li bi sredstva koja su usmjerena u izgradnju crkve mogla biti preusmjerena za hitnije potrebe, poput pomoći poplavljenim područjima? Crkve, koje su često simboli zajedništva i duhovnosti, zasigurno imaju značaj, ali nije li ljudska patnja i gubitak imovine prioritetniji od izgradnje novih vjerskih objekata? U ovakvim okolnostima, čin solidarnosti bi mogao biti efikasniji gest pomoći najugroženijima.

Dodikova odluka o donaciji dolazi u kontrastu s potezima drugih, poput Hrvatske biskupske konferencije koja je donirala 100.000 eura Karitasu BiH za pomoć ugroženima od poplava. Ova razlika u pristupu ističe pitanje kako lideri prioritizuju svoje resurse, naročito u trenucima humanitarne krize.

U situaciji kada solidarnost i zajednička akcija mogu značiti razliku između brze oporavke i dugotrajne krize, mnogi se pitaju da li bi fokus vlasti trebao biti na humanitarnim inicijativama i hitnoj pomoći. Dok vjerski objekti imaju značaj za zajednice, trenutna kriza zahtijeva da se svi resursi usmjere ka onima kojima je najpotrebnije. U vremenu kada su domovi, usjevi i infrastruktura uništeni, prioriteti bi trebali biti jasni.

Izgleda da, dok jedan dio regije pokazuje solidarnost i šalje pomoć ugroženima, drugi se odlučuju za ulaganja u projekte čiji značaj, iako neupitan, trenutno ne može odgovoriti na urgentne potrebe pogođenih poplavama.

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve, Porfirije, dao je nalog Vjerskom dobrotvornom starateljstvu u Beogradu da posredstvom Eparhije zahumsko-hercegovačke bude uplaćena jednokratna pomoć od 100.000 eura za najugroženije porodice koje su pretrpjele velike gubitke usljed katastrofalnih poplava u Hercegovini.

Ova pomoć bit će distribuirana svim ugroženim porodicama, bez obzira na njihovu vjeru ili nacionalnu pripadnost, što je istaknuto i u zvaničnom saopćenju Srpske pravoslavne crkve.

“Duhovni poglavar pravoslavnih Srba moli se Spasitelju Hristu za sve postradale, uz želju da Gospod pruži utjehu njihovim porodicama i da zaustavi povodanj, kako bi se stradanja i uništavanje višegeneracijske imovine što prije okončali”, navodi se u saopćenju.

Patrijarh Porfirije, koji se trenutno nalazi u pastoralnoj posjeti pravoslavnim vjernicima u Kanadi, apelovao je na sve narode Balkana, a posebno na one u Bosni i Hercegovini, da u ovim teškim trenucima pokažu solidarnost.

“Svi smo potrebni jedni drugima,” istakao je patrijarh, prenosi RTRS.

Pomoć iz Srbije dolazi u trenutku kada se regija suočava s velikim štetama zbog poplava koje su pogodile brojne zajednice, ostavivši mnoge bez krova nad glavom i osnovnih životnih potrepština. Ova gesta Srpske pravoslavne crkve predstavlja značajan korak ka pružanju podrške svima kojima je ona neophodna.

Sinoć, 4. oktobra 2024. godine, oko 22:30 sati, u ulici Relje Krilatice u Novom Pazaru, Odjeljenje kriminalističke policije (OKP), grupa za suzbijanje droga, izvelo je uspješnu akciju u borbi protiv trgovine narkoticima. Tokom rutinske kontrole, policija je zaustavila putničko motorno vozilo marke Audi A3 kojim je upravljao N.E. (1984) iz Novog Pazara. Prilikom detaljnog pretresa, kod osumnjičenog je pronađeno 15 paketića heroina.

Na osnovu naloga Višeg javnog tužilaštva, izvršen je pretres stana i drugih prostorija u vlasništvu N.E., gdje je pronađena dodatna količina tableta i digitalna vaga za precizno mjerenje, što dodatno ukazuje na ilegalnu proizvodnju i stavljanje droge u promet. Osumnjičenom je određen pritvor od 48 sati zbog krivičnog djela neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, po članu 2.4.6, stav 1 zakona.

Jedan od sugrađana, koji je slučajno naišao i prisustvovao hapšenju, komentarisao je akciju:

“Ovo je znak da policija zaista djeluje u pravom smjeru. Svi znamo koliko je problem narkotika prisutan u našem gradu i ovakve akcije su od vitalnog značaja za sigurnost.”

Drugi građanin, stanovnik ulice u kojoj se desilo hapšenje, ističe:

“Živim u blizini i mogu reći da mi je drago što policija ozbiljno pristupa borbi protiv narkotika. Osjećam se sigurnije kada vidim ovakve rezultate.”

Odjeljenje kriminalističke policije u Novom Pazaru već godinama predvodi borbu protiv trgovine narkoticima, a sinoćnja akcija samo je posljednja u nizu uspješnih operacija kojima dokazuju svoju posvećenost sigurnosti građana.

Tragedija koja je zadesila Donju Jablanicu odnijela je živote i uništila domove nakon što je lavina granita, pokrenuta bujicama, sravnila dio sela. Eksploatacija kamenoloma iznad naselja, kojim upravlja lokalni poduzetnik Dženan Honđo, sada je u centru pažnje, dok lokalno stanovništvo tvrdi da je godinama upozoravalo na opasnost.

“Upozoravali smo na kamenolom,” kaže mladić iz Donje Jablanice, pokazujući put kroz šikare prema mjestu nesreće. Na izlazu iz guste šume, lavina je ostavila zastrašujući prizor – gomile granita i bujice koje se još uvijek slijevaju niz planinu.

Mladić nije htio dalje nastaviti: “Oni gore su opasni,” izgovorio je, aludirajući na moćne vlasnike kamenoloma, prije nego što je nestao u šiblju.

Lavina, širine oko dvadesetak metara, sručila se iz kamenoloma na selo, uništavajući kuće i izazivajući ogromne štete. Kamene gromade, rezultat nepropisne eksploatacije, doslovno su sravnile sve pred sobom, a voda s planine napravila je bujice koje su samo pogoršale situaciju. Na putu prema Sarajevu i Mostaru, posljedice lavine su vidljive na svakom koraku.

Opasan kamenolom i neodgovorni vlasnik

Dženan Honđo, vlasnik kamenoloma, poznat je po društvu sumnjivog karaktera, a lokalno stanovništvo strahuje zbog njegovih veza i utjecaja. Unatoč katastrofi, Honđo još uvijek nije uhapšen, a istraga tek treba pokazati da li je eksploatacija kamena vođena u skladu s propisima.

Prema prvim saznanjima, otpad od rezanja kamena godinama nije odvožen iz kamenoloma, stvarajući opasne naslage. Voda s vrha planine pokrenula je te naslage, izazvavši lavinu koja je sravnila sve pred sobom. Stručnjaci trebaju utvrditi koliko je nepropisan rad kamenoloma doprinio ovoj tragediji.

Priče preživjelih: Borba za opstanak

Kada je lavina granita, praćena vodenom bujicom, srušila nekoliko kuća u Donjoj Jablanici, nastala je prava drama. Voda se srušila na naselje, a lokalni imam, Semir efendija Jahić, preživio je pravu golgotu.

“Krov vakufske kuće u kojoj sam živio više se ne vidi,” kaže efendija Jahić, prisjećajući se trenutka kada je bujica potopila prizemlje, a zatim i sprat kuće. On i njegova porodica uspjeli su pobjeći, plivajući prema džamiji.

“Na kraju smo se popeli na kupolu džamije, supruga je preplivala s djecom, a mene je spasila Civilna zaštita,” ispričao je efendija, drhtavim glasom.

U selu vlada užas i nevjerica. “Porodica Tufek nije pronađena, osim jednog djeteta koje je u teškom stanju,” kazale su nam komšije dok smo prelazili preko ostataka razrušenih kuća.

Trenutni broj stradalih još nije poznat, ali je sigurno da su cijele porodice nastradale pod gomilom kamena i vode. Lokalni stanovnici, ogorčeni i uplašeni, zahtijevaju hitnu pravdu i odgovornost za katastrofu koja je zadesila njihov kraj.

Prema najnovijoj rang listi prestižnog sajta TasteAtlas, Pljevaljski sir se našao na 27. mjestu među najboljim sirevima na svijetu, nadmašujući poznate sireve poput italijanske mocarele i švajcarskog grijera. Ovaj sandžački specijalitet ponosno zauzima svoje mjesto u društvu vrhunskih sireva iz cijelog svijeta, što potvrđuje njegov kvalitet i autentičnost.

Pljevaljski sir je odavno prepoznat kao osnovna namirnica crnogorske kuhinje. Ovaj bijeli sir, prepoznatljiv po svojoj bogatoj aromi i kremastoj teksturi, tradicionalno se pravi od sirovog kravljeg mlijeka. Proces proizvodnje uključuje starenje u specijalno dizajniranim drvenim buradima, gdje se narezani sir soli i potapa u salamuru. Ovaj način čuvanja doprinosi intenzivnim i prepoznatljivim ukusima koje ljubitelji sira izuzetno cijene.

Pljevaljski sir mora odležati najmanje 15 dana kako bi postigao svoj puni potencijal, a njegova popularnost je toliko velika da svake godine privlači pažnju na manifestaciji Dani Pljevaljskog Sira. Na ovom događaju, proizvođači iz pljevaljskog kraja ponosno predstavljaju svoje proizvode, dodatno učvršćujući reputaciju ovog specijaliteta u kulinarskom svijetu.

Plasman na listi od 50 najboljih sireva na svijetu potvrđuje kvalitet i autentičnost ovog sandžačkog dragulja, čineći ga neizostavnim dijelom svjetske gastronomske scene.

Analizirajući listu, uočavamo nekoliko ključnih elemenata. Italijanski sirevi apsolutno dominiraju – Parmigiano Reggiano je rangiran kao najbolji sir na svijetu, dok su i Gorgonzola piccante i Burrata našli svoje mjesto u prvih pet. Italija je sa 11 sireva među prvih 20 definitivno prepoznata kao lider u proizvodnji sireva, zahvaljujući bogatoj tradiciji i raznovrsnosti proizvoda.

Međutim, ono što posebno privlači pažnju jeste raznolikost sireva iz različitih dijelova svijeta. Na listi se nalaze sirevi iz Francuske, Švicarske, Grčke, Meksika, Brazila i mnogih drugih zemalja. Ova međunarodna raznovrsnost naglašava da je sir ključan dio kulinarskog nasljeđa u različitim kulturama.

Zanimljivo je i prisustvo sireva iz manjih regija, poput sandžačkog Pljevaljskog sira iz Crne Gore, koji je zauzeo 27. mjesto. Iako Crna Gora nije globalno poznata po sirevima, ovaj specijalitet je stekao značajno priznanje zbog svoje autentičnosti i tradicionalne metode proizvodnje. Njegovo starenje u specijalno dizajniranim drvenim buradima, gdje se sir potapa u salamuru, daje mu prepoznatljivu aromu i bogat ukus.

Još jedan interesantan trend na listi je popularnost kremastih sireva poput Burrate i Stracciatelle, što ukazuje na potražnju za sirevima sa bogatom, mekanom teksturom u modernoj gastronomiji.

Francuska, poznata po svojoj dugoj tradiciji u proizvodnji sireva, također se ističe sa nekoliko visokorangiranih sireva, poput Reblochona i Comtéa. Ovi sirevi, sa svojom dugom tradicijom i jedinstvenim procesima proizvodnje, i dalje zauzimaju važno mjesto u svjetskoj kulinarskoj sceni.

Pljevaljski sir, kao jedan od regionalnih specijaliteta, sve više privlači pažnju globalne javnosti. Njegovo visoko pozicioniranje na listi potvrđuje njegovu izuzetnost, a njegova popularnost se iz godine u godinu širi, posebno kroz manifestacije poput Dana Pljevaljskog Sira, gdje se okupljaju najbolji proizvođači iz pljevaljskog kraja.

Nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile određena područja Bosne i Hercegovine, ORA “Novi Pazar”, predvođena Kasimom Zoranićem, pokrenula je inicijativu za mobilizaciju volontera i pomoć u saniranju posljedica poplava. Međutim, mobilizacija je privremeno zaustavljena zbog teških uslova na terenu.

Nijaz Skenderagić je uputio poruku akcijašima iz Novog Pazara u kojoj se navodi:

“Dragi akcijaši iz Novog Pazara, svaka vam čast na spremnosti da dođete u BiH i pomognete u saniranju šteta koje su nastale katastrofalnim poplavama, ali vas molim da ne krećete na put dok vas ne obavijestimo da li je to i kad tehnički izvodivo. Zasad su na terenu samo službe spašavanja i teška mehanizacija za raščišćavanje.”

U nastavku je istakao da je veliki broj dobrovoljaca iz različitih krajeva Sandđaka izrazio spremnost da pomogne, te se zahvalio svima koji su se odazvali. Ova poruka naglašava solidarnost i humanost stanovnika regiona.

Arif Sirotanović, komandant ORA u bosni i Hercegovini, u dogovoru sa Skenderagićem, poslao je poruku Kasimu Zoraniću sa informacijom da trenutno ne postoji mogućnost pristupa terenu zbog potraga za nestalima i opasnosti na licu mjesta:

“Pozdrav,
Obavještavamo vas da nisu stvoreni uslovi da se može pristupiti terenu zbog nastradalih i potrage za nestalim. Kada se povuče voda i kada se stvore uslovi, obavijestit ćemo vas kad ćete doći. Hvala vam na brzom reagovanju i na ponuđenoj pomoći. Pozdrav u ime svih.”

Prema trenutnim informacijama, pronađeno je 20 tijela, dok se 40 osoba još uvijek vodi kao nestalo. Vojska i spasilačke jedinice rade na pretrazi terena, dok se voda iz poplavljenih područja još nije povukla.

ORA “Novi Pazar” ostaje u pripravnosti da krene čim se za to steknu sigurnosni uslovi, dok volonteri nastavljaju koordinaciju i spremnost za pomoć onima kojima je najpotrebnija.