Ugao, Pešter – Ni ledenih minus 25 stepeni nije spriječilo Hida Muratovića da posjeti selo Ugao na Gornjoj Pešteri i upozna Feha Seferovića, vitalnog gorštaka koji, iako je zakoračio u desetu deceniju života, zrači snagom, mudrošću i gostoprimstvom koje se danas rijetko sreće.
Feho je cijeli život proveo u stočarstvu. Svoje znanje i umijeće prenio je sinovima, koji danas u selu Ugao uzgajaju više od 800 ovaca, zahvaljujući podršci države koja im je omogućila da ostanu na svojim ognjištima.
- “Cijeli vijek se bavimo stokom. Nekad je život bio teži, ali su ljudi bili bolji. Danas je tehnika napredovala, lakše se radi, ali se izgubila ljudska toplina,” kaže Feho dok nas poslužuje toplim domaćim doručkom i ljekovitom rakijom.
Ovaj vremešni domaćin bez problema jaše konja i prepešači nekoliko kilometara dnevno.
“Da me sinovi ne slušaju, ne bih dočekao 91. godinu. Um mi još radi, a noge me služe,” govori s osmijehom.
Fehovi sinovi nastavili su porodičnu tradiciju. Najmlađi sin, Fadir Seferović, danas brine o stadu i imanju koje se prostire na više hektara.
- “Imamo oko 770 ovaca koje treba da se ojagnje od januara do marta. Ljetos ih je bilo preko 1200. Imamo svoju vodu, dvije štale, mehanizaciju – sve što je potrebno. Država pomaže — subvencije znače život na selu,” pojašnjava Fadir.
Uz njega, u domaćinstvu su i njegova supruga, snaha i djeca. Sir, koji inače proizvode, ove godine nisu stigli praviti zbog povećanog broja grla i manjka radne snage. Prošle godine sir su prodavali i unaprijed, po cijeni od 6–7 eura po kilogramu.
- “Mnogi mladi odlaze u inostranstvo, a zemlja zarasta u trnje. Greška je to. Tamo samo rade i spavaju, ovdje čovjek može biti svoj gazda,” poručuje Fadir.
Život na selu, naglašava, danas nudi skoro iste uslove kao i grad — samo što na selu imate svoj mir, prirodu i zdravu hranu.
- “Nekada se kosilo ručno, danas imamo balirke, grabulje, traktore. Posao jeste težak, ali lakši nego ranije. I što je najvažnije — znamo zašto radimo i za koga radimo.”
U priči porodice Seferović ogleda se duh Pešteri — istrajnost, poštovanje prema precima i duboko ukorijenjen osjećaj pripadnosti zemlji i narodu. Njihova svakodnevica nije laka, ali je časna, a ono što proizvode ima okus prirode, ljubavi i truda. Pogledajte video prilog ispod teksta.