Piše: Primarijus dr Izet Bralić / ŠTA MEDICINA KAŽE O POSTU

1981

ŠTA MEDICINA KAŽE O POSTU

Dosta mojih pacijenata mi je ovih dana postavilo isto pitanje: doktore smijem li ja kao trudnica da postim? To me je navelo da sa vama podijelim svoje viđenje i iskustvo vezano za post. Da bih dao kompletan odgovor na ovo pitanje u današnjem tekstu ću napraviti kratak uvod uopšteno o postu, a u nastavku ću govoriti o učinku posta na zdravlje.

Post u islamu (arapski saum) u prevodu znači odricanje. Potpuno odricanje od hrane, pića, pušenja, polnih i bilo kojih drugih tjelesnih zadovoljstava, ali i lošeg mišljenja, govora i ponašanja od zore do zalaska sunca,u ime Allaha (Boga). Post u toku devetog mjeseca islamskog (lunarnog) kalendara, Ramazana, koji traje trideset ili dvadesetdevet dana, je obavezan za sve fizički i psihički zdrave i punoljetne muslimane i muslimanke (u islamu se pod punoljetstvom podrazumijeva pubertet). Postoje dva obroka u Ramazanu, sufur (lakši obrok prije početka posta) i iftar (obilniji obrok nakon završetka posta). Post se započinje i prekida prigodnim dovama (molitva) najčešće uz vodu i hurmu, slijedeći praksu (sunnet) Poslanika Muhameda.

Post u hrišćanstvu je voljno uzdržavanje od hrane i pića. Uglavnom traje određeni vremenski period, a može biti potpun ili djelimičan. Potpun predstavlja potpuno uzdržavanje od jela, a djelimičan predstavlja uzdržavanje samo od neke vrste hrane. U pravoslavlju post je danonoćan tokom perioda posta, a kod muslimana se upražnjava u određeno doba dana. Post kod pravoslavnih hrišćana predstavlja takođe uzdržavanje od svakog oblika grešnih djela, misli i želja. Isus Hrist je utemeljitelj posta jer je on sebe okrijepio dugotrajnim potpunim postom uoči stupanja u podvig iskupljenja ljudskog roda.

Prema vjerskom učenju smisao posta je u ljudskoj bogobojaznosti. Ja se tom temom neću baviti, ostavit ću da to rade bolji poznavaoci. U ovom i narednim tekstovima baviću se isključivo korisnim medicinskim učincima posta na naše tijelo. Osim posta koji se upražnjava kao vjerska obaveza postoji i medicinski post koji se upražnjava radi detoksikacije organizma zbog raznih bolesti. Danas se post nerijedko koristi i kao dijeta, ali je on lišen, duhovne komponente te je dijeta vjerski daleko od posta.

Ciceron, najveći govornik je davno izjavio da je više ljudi poginulo od proždrljivosti nego od mača. U novijem vremenu sve je više javne diskusije, okruglih stolova i naučnih radova na ovu temu. Dr Alan Cott u svojoj knjizi „Post kao način života“ ističe da post dovodi do cjelokupnog fiziološkog odmora digestivnog i centralnog nervnog sistema, a francuski biolog, dobitnik nobelove nagrade dr Alexis Carrel kaže: „Tokom posta u tijelu se dešavaju složeni pozitivni procesi, koji su veoma važni za tijelo i na taj način post ispira sve organe u organizmu i mijenja ih“. Takođe amerikanac dr Herbert M. Sherlton kaže: „Nema ništa ljepše nego biti svjedok kompletnog oporavka za vrijeme posta kod bolesti kao što su: čir na želucu, astma, proširene vene, kolitis, bronhitis, kamena u mokraćnim putevima i žuči itd.“

Dugo se post nepravedno držao za strogo religijsku stvar, dok savremeni čovjek postom može najbrže očuvati ili povratiti zdravlje, psiho-fizičku kondiciju i ljepotu. Danas brzo i stresno živimo i neredovno se hranimo i to hranom bogatom raznim otrovima, pesticidima, bojama, aditivima, konzervansima, steroidima… Najbrže čišćenje od tih otrova iz hrane postiže se suzdržavanjem od hrane. Hronični umor, glavobolja, nadutost, loše varenje, razdražljivost, su znaci da je naše tijelo puno toksina i da traži predah. Najjeftinije i najefikasnije prirodno rješenje je post.

Periodičnim suzdržavanjem od hrane možemo pročistiti i regenerisati kako sistem za varenje, tako i cjelokupni organizam te ga tako osvježiti, obnoviti i podmladiti. Takođe ta duhovna atmosfera koja je prisutna za vrijeme posta ublažava odnosno amortizuje stresne situacije, pogotovo kada je u pitanju psiho-socijalni stres.

Gubitak apetita u toku bolesti je signal koji nam tijelo šalje da mu je potrebna detoksikacija i čišćenje od nagomilanog otpada. I medicina je danas na stanovištu da ako se čovjek razboli, naročito ako su u pitanju organi za varenje treba da ograniči unos hrane. Post je prirodna metoda koja omogućuje tijelu da ponovo uspostavi ravnotežu između sagorijevanja hrane i dotoka kiseonika, baš kao i kod motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. U tom smislu postoji i narodna izreka: “Ako jedeš dok si bolestan, hraniš svoju bolest“.

Koji su efekti posta?

Medicinski, post ima dva efekta: tjelesni i mentalni ili psihički. Danas ću govoriti o tjelesnom uticaju posta. Metabolički sindrom je pratilac savremenog čovjeka, a posljedica je pogrešnog stila života, posebno ishrane koja uključuje povećanu koncentraciju masnoće i šećera u krvi, povišen krvni pritisak i gojaznost. Ova četiri faktora djeluju udruženo protiv zdravlja.

Medicinski je dokazano da ishrana ima presudan uticaj na krvni pritisak, nivo holesterola i šećera u krvi, i na našu kilažu. Unos hrane u organizam mora obezbijediti metaboličke potrebe tijela. Gojaznost nastaje prekomjernim unosom hrane u odnosu na njenu potrošnju.

Kako i kada počinje dejstvo posta?

Post počinje svoje djelovanje 8-10 sati nakon jela. Na početku gladovanja tijelo prvo troši zalihe glikogena – ugljenog hidrata koji se nalazi u jetri i mišićima. U nedostatku hrane u toku posta tijelo počinje trošiti rezerve iz tkiva. Organizam to čini inteligentno, tako da prvo troši nepotrebne masne naslage. Smanjenjem količine masnog tkiva smanjujemo površinu gdje se skladište otrovne masne materije kojih je u ishrani savremenog čovjeka jako puno (lijekovi, pesticidi, prerađena hrana, boje, konzervansi itd).

Post snižava krvni pritisak

Povišen krvni pritisak je opasnost za nastanak arterioskleroze krvih sudova i kardiovaskularnih oboljenja, ali i slabljenja srčanog mišića. Osnova za visok pritisak je povećan unos soli i masti, što povećava pritisak unutar krvnih sudova. Dijeta je pored lijekova osnova u liječenju visokog krvnog prtiska, a kazali smo da je post svojevrsna dijeta.

Post snižava nivo šećera u krvi

Dijabetes, je bolest izazvana nedostatkom insulina ili njegovim slabim dejstvom. Dijabetes dovodi do oštećenja unutrašnjeg sloja krvnih sudova, a to predstavlja prvi korak u nastanku arterioskleroze krvnih sudova. Nizak nivo ugljenih hidrata, izazvan postom, u krvi smanjuje potrebe našeg tijela za inzulinom, čime se u stvari prevenira nastanak dijabetesa.

Masnoće i arterioskleroza

Arterioskleroza predstavlja nakupljanje masnih naslaga na unutrašnjem zidu arterija. Osnova za njen nastanak su povišene masnoće u krvi, uz ostale navedene riziko faktore. Arterioskleroza napredujući dovodi do začepljenje arterija a to je preduslov nastanka infarkta kako srčanog tako i moždanog. Post upravo smanjuje nivo masnoće u krvi, holesterola i triglicerida i direktno sprečava infarkt, koronarne arterijske bolesti, cerebrovasularne bolesi, moždani udar, periferne arterijske blesti poput gangrene. Vodeći uzrok smrti u svijetu i kod nas su upravo kardiovaskularne bolesti. Veoma interesantno, ali i istinito: Ljudi se najviše boje raka, a ustvari najviše umiru od kardiovaskularnih bolesti.

Post povećava lučenje endorfina

Nakon nekoliko dana posta povećava se nivo endorfina u krvi, ili hormona sreće. Endorfin stvara naš mozak a djeluje slično opijumu. Poznato je da se povećano izlučuje u ženskom tijelu za vrijeme i nakon porođaja. Endorfini pored umanjenja bola, stvaraju osjećaj zadovoljstva, smirenosti i samopouzdanja.

Jačanje imuniteta

Neka istraživanja ukazuju da za vrijeme posta opada nivo leukocita, da bi se nakon posta njihov broj povećao, konačni rezultat je ustvari zamjena starih leukocita za nove koji su efikasniji. Imuni sistem ima zadatak da se bori protiv raznih materija i klica stranih našem organizmu, koji velikim dijelom unosimo putem hrane. Zbog toga za vrijeme posta naš imuni sistem nema posla sa tim materijama već preusmjerava svoje aktivnosti u druge organske sisteme i efikasnije djeluje u otklanjanju displazija i prekanceroza.

Povećano lučenje kortikostroida i interferona

U toku posta povećano je lučenje kortikosteroida, hormona nadbubrežne žlijezde, koji imaju snažno protivupalno dejstvo. Takođe je dokazano povećano lučenje interferona, posebne materije koja je značajna u borbi protiv virusnih infekcija.

Podsticaj organizma na samoizlječenje

Postom se aktiviraju potencijali našeg organizma za samoizlječenje. Postoje ozbiljne naučni dokazi da se aktivacijom matičnih ćelija našeg organizma putem posta, naše tijelo može boriti sa ćelijama raka. Ono što vam mogu poručiti nakon više od tri decenije praktičnog medicinskog rada, post je operacija bez noža.

.

Autor je primarijus ginekologije i akušerstva




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *