Pariz – Francuska i cijeli svijet u nevjerici prate jednu od najspektakularnijih i najdrskijih pljački u novijoj istoriji. U samo sedam minuta, četvorica maskiranih lopova uspjela su da izvedu gotovo filmsku akciju u srcu Pariza — u legendarnom muzeju Louvre, domu najpoznatijih umjetničkih i kulturnih dragocjenosti na planeti.
Prema francuskim medijima, pljačka se dogodila u nedjelju, 19. oktobra, oko 9:30 sati ujutro, svega pola sata nakon što je muzej otvoren za posjetioce. Lopovi su se, koristeći izvlačive električne ljestve postavljene uz zid muzeja na strani Seine, popeli do Galerije Apollo — dijela Louvrea u kojem se čuvaju krunski dragulji francuskih monarha.
Ušli su kroz prozor koji su motorom pile i brusilicom otvorili za manje od minute, neutralizovali petoricu čuvara prijetnjom alatima, te otvorili dva staklena, blindirana ormara. Akcija je bila gotovo bešumna — osim alarma koji se oglasio u 9:37, kada su lopovi već bili na izlazu. Minutu kasnije, u 9:38, spustili su se niz ljestve i pobjegli na superbrzim skuterima Yamaha T-Max koji su ih čekali uz obalu.
Očevici tvrde da je cijela operacija izgledala „kao vojna vježba”. Samir, Parižanin koji se vozio biciklom duž Seine, izjavio je za LCI:
„Parkirali su kamionet, popeli se, razbili prozor i nestali. Sve je trajalo trideset sekundi. Nazvao sam policiju, ali kad su stigli, već su odjurili niz obalu.“
Lopovi su ukrali devet dragocjenih predmeta, među kojima su ogrlice, tijare, broševi i naušnice koje su pripadale kraljici Hortense od Nizozemske, kraljici Marie-Amélie, te carici Eugénie, supruzi Napoleona III.
Najpoznatiji među ukradenim predmetima su:
-
Ogrlica kraljice Marie-Amélie sa 8 safira i 631 dijamantom,
-
Tijara carice Eugénie ukrašena sa gotovo 2000 dijamanata,
-
Broš sa smaragdima koji je bio dio carskog kompleta.
Iako je procijenjena vrijednost ukradenog nakita stotine miliona eura, stručnjaci tvrde da predmeti ne mogu biti legalno prodani jer su prepoznatljivi u svakom aukcijskom katalogu na svijetu. Aukcionar Alexandre Giquello upozorava:
„To su istorijski dragulji. Moguće je da će ih razmontirati — dijamante prodati odvojeno, a zlato rastopiti. To bi bila nenadoknadiva šteta za svjetsku kulturnu baštinu.“
Kruna carice Eugénie, jedan od simbola francuske imperije, pronađena je slomljena ispred muzeja, što ukazuje da je ispala tokom bijega. Policija je u blizini pronašla i reflektirajući prsluk te napušteni skuter, koji bi mogao otkriti DNK tragove.
Francuska ministrica kulture Rachida Dati potvrdila je da je riječ o „neprocjenjivim nacionalnim simbolima“, a predsjednik Emmanuel Macron je na platformi X poručio da će „učiniti sve da počinioci budu uhvaćeni i da se ukradeni predmeti vrate u Louvre“.
Francuski mediji podsjećaju da je Louvre posljednjih mjeseci pogođen štrajkovima zaposlenih i hroničnim nedostatkom osoblja, što je dovelo do „poroznog bezbjednosnog sistema“.
Direktorica muzeja Laurence des Cars još prošle godine upozorila je da su galerije prenatrpane, instalacije zastarjele, a čuvari potplaćeni i preopterećeni. U tom kontekstu, analitičari smatraju da su lopovi iskoristili savršenu priliku, vjerovatno uz pomoć nekoga ko je radio u muzeju ili imao detaljno znanje o unutrašnjoj strukturi i rasporedu obezbjeđenja.
Ovo nije prvi put da Louvre postaje poprište spektakularne pljačke. Još 1911. godine, italijanski radnik Vincenzo Peruggia ukrao je Mona Lisu, skrivajući je u svom stanu dvije godine prije nego što je otkriven. I tada, kao i sada, ključna je bila unutrašnja informacija i slab sistem zaštite.
Francuski mediji duhovito primjećuju da pljačka djeluje „kao da ju je izveo sam Arsène Lupin“ – legendarni fiktivni džentlmen-lopov iz romana Mauricea Leblanca. No, policija poručuje da ovaj slučaj nije fikcija, već „precizno planirana i međunarodno povezana kriminalna operacija“.
Istragu vodi specijalna jedinica za kulturne krađe, uz podršku Interpola, jer postoji sumnja da su lopovi već napustili Francusku.
Ova pljačka, izvedena s gotovo vojnom preciznošću, ne samo da je razorila sigurnosni mit o najčuvenijem muzeju na svijetu, već je i otvorila pitanje — koliko je zapravo krhka naša civilizacijska baština?
Ako je moguće ući u Louvre i ukrasti kraljevske dragulje u sedam minuta, šta to govori o našoj sposobnosti da čuvamo ono najvrijednije?