PITANJE: Koji je smisao davanja sadekatu-l-fitra i da li je svako slobodan izdvojiti visinu po svojoj procjeni i udijeliti kome on želi?
ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr je davanje koje se veže za mjesec Ramazan i post, utemeljeno je na sunnetu Allahovog Poslanika, koji ga je propisao za sve muslimane, bez obzira na njihovu starosnu dob, a izdvaja ga staratelj porodice za sebe i sve one koje je dužan izdržavati. Njegova svrha je čišćenje posta kako bi se čist uzdigao ka Uzvišenom Allahu i bio primljen. Visina ovog davanja u našem vremenu se određuje na osnovu jednodnevne ishrane čovjeka, što je izvorno u sunnetu Poslanika a.s. i intencija ovog propisa, a ubira se, shodno brojnim fetvama vrhovnih vjerskih autoriteta – reisu-l-ulema i muftija, kao i zekat, od strane nadležnih organa Islamske zajednice i sliva u Bejtu-l-mal, nakon čega se dijeli prema procjeni i potrebama na terenu. Od korisnika zekata i sadekatu-l-fitra su: islamske odgojno-obrazovne ustanove, koje rade na uzdizanju vjere islama i njenog svjetla, u kojima se obrazuju djeca i budući kadrovi Islamske zajednice: od Medrese, Mekteba, Islamskog fakulteta, kao što se iz tih sredstava značajan dio izdvaja posredstvom Centra za humanitarni rad Hajrat kao pomoć siromašnima, kroz vakufske kuhinje, pomoć u izgradnji kuća, liječenje bolesnih, stipendiranje učenika i studenata, pomoć jetimima itd. Shodno prethodno rečenom, a imajući u vidu koristi od organiziranog ubiranja i štetu od „razlijevanja“ sredstava i „razbijanja“ ove akcije, smatram da je štetno za zajednicu, a samim tim i zabranjeno vaninstitucionalno djelovanje, bilo da je riječ o samoinicijativnom, proizvoljnom izdvajanju i dijeljenju, ili nelegalnom paralelnom ubiranju od strane pojedinaca ili različitih tzv. humanitarnih ili paravjerskih organizacija.
PITANJE: Ko je dužan dati zekat?
ODGOVOR: Zekat je, kao i post, jedan od pet temelja vjere islama, kojeg je Uzvišeni Allah propisao druge godine po Hidžri, čijim izvršavanjem musliman potvrđuje pokornost svom Stvoritelju i Gospodaru, Darivatelju svih blagodati. Važnost zekata za muslimana dovoljno potvrđuje činjenica da ga je Uzvišeni u Kur'ani Kerimu spomenuo na 30 mjesta, od toga 28 puta zajedno sa namazom, što ukazuje na neraskidivu vezu ova dva propisa, a namaz je stub vjere. Zekat unapređenje, čuva i čisti imetak, liječi dušu davaoca od: škrtosti, pohlepe, pretjerane ljubavi prema dunjaluku, potvrđuje zahvalnost prema Allahu dž.š., navikava čovjeka na dijeljenje na Božijem putu, donosi ljubav i poštovanje u zajednici, štiti od zavisti i mržnje, kao što predstavlja temelj ekonomske stabilnosti zajednice i njenog razvoja. Stoga je obaveza svakog pametnog i punoljetnog pripadnika islama, posebno onih koji su svjesni obaveznosti namaza i izvršavaju ga, da ukoliko ispunjavaju propisane uslove obaveznosti izdvoje zekat na svoj imetak.
PITANJE: Može li se zekat izdvojiti prema procjeni davaoca?
ODGOVOR: Visina obaveznog zekata ili količina onog što će se izdvojiti na ime zekata ne zavisi od volje ili procjene obveznika ili davaoca, već od količine imovine koju posjeduje. Tako da će svako onaj ko želi izvršiti obavezu zekata na svoj imetak izdvojiti shodno količini imetka koji posjeduje, to jest propisani procenat od 2,5% ukoliko se radi o: novcu, zlatu, srebru, trgovačkoj robi, ili više od toga ako je u pitanju neka druga vrsta imovine na koju se izdvaja veći procenat. Ukoliko čovjek koji daje zekat ne obrati pažnju da njegova obaveza bude izvršena u potpunosti, onda mu ni ibadet kojeg vrši nije potpun, već je manjkav, kao npr. kada bi neko ko obavlja podne namaz, umjesto četiri rekata farza obavio manje od toga, što bi ispravnost ovakvog namaza dovelo u pitanje.
PITANJE: Da li davalac zekata može lično usmjeriti svoj zekat onome kome on želi?
ODGOVOR: Ukoliko se temeljno analizira propis zekata, vrijeme i način njegovog propisivanja, primjer kako je Poslanik a.s. organizirao primjenu ovog propisa, doći će se do zaključka da je zekat institucionalni ibadet, gdje je, na prostoru gdje postoji organiziran vjerski život, ozbiljna i povjerljiva Islamska zajednica sa poglavarom svih muslimana na čelu, obaveza davaoca jeste da izdvoji propisani zekat iz svog imetka i usmjeri ga u fond Bejtu-l-mal, nakon čega će nadležni organi Islamske zajednice, prema prioritetima svoga vremena i situacije na terenu odrediti kojoj kategoriji korisnika zekata će koliko pripasti. Dakle, iz prethodnog se može zaključiti da nije dozvoljeno da pojedinac preskače i izražava neposlušnost vjerskom poglavaru i zajednici u pogledu raspodjele zekata, jer je to suprotno Kur'anu i sunnetu Allahovog Poslanika a.s. Uzvišeni Allah u Kur'anu, obraćajući se Muhammedu a.s., kaže: “Uzmi iz imetaka njihovih zekat“, stavljajući mu u dužnost uzimanje i raspodjelu, što je Poslanik a.s. i učinio, tako da je imenovao sakupljače zekata koji su obilazili osobe, vlasnike imetka, obračunavali procenat obaveznog zekata, uzimali i Poslaniku a.s. donosili prikupljena sredstva, koja je on kasnije, prema kur'anskim uputama, dijelio. Postupanje pojedinaca u našem vremenu suprotno praksi Allahovog Poslanika a.s. i suprotno stavovima vrhovnih organa Islamske zajednice te fetvama vrhovnih vjerskih autoriteta dovodi u pitanje ispravnost ovog propisa.
Autor: Dr. Rešad ef. Plojović, fetva-i-emin Mešihata IZ-e u Srbiji
Izvor: Sandžakpress
