Popis 2021: Ujedinjenje, nove podvale ili podjele Bošnjaka?

1564

Na pomolu je novi popis stanovništva Uprave za statistiku u Crnoj Gori, a ni 10 godina nakon prvog popisa, ne postoje odgovori zašto su i ko je dozvolio da su Bošnjaci jedini narod u državi koji se svrstao u 8 etničkih kolona i apsurdne dvije vjerske kategorije: pripadnici muslimanske i islamske vjere.
Naprotiv, posljednjih godinu dana se dodatno radilo na tome da se podjele među Bošnjacima osnaže, pa su tako pritisci crnogorskih narodnih institucija, u strahu od pada broj etničkih Crnogoraca usljed smjene vlasti u Crnoj Gori, drastično porasli. Takvi pritisci ne bi predstavljali nikakav problem da pasivnost bošnjačkih nacionalnih i političkih predstavnika nije dostigla takav nivo da je postalo upitno da li je ime “bošnjačko” i njihovim imenima, samo formalnost.

U Crnoj Gori, ne postoji narod koji ima veću stopu priraštaja od Bošnjaka i za 10 godina, koliko je prošlo od prvog popisa, Bošnjaci su, da se radilo na ujedinjenju kroz popis stanovništva, već na ovom mogli da pređu prag od 15%, čime ne bi više imali status nacionalne manjine i znatno bolji položaj kao narod.
Naime, uzimajući u obzir da je termin “musliman” striktno vjerska kategorija i da postojanje etničke grupacije pod imenom Muslimani, koja postoji još iz doba komunizma kada je taj termina nastao usljed nemogućnosti izjašnjavanja po osjećaju pripadnosti, nema opravdanje i da se padom Demokratske partije socijalista, čija je vlast davala veliku podršku organizacijama poput Matice Muslimanske u cilju promocije etničke grupacije Muslimani, može se očekivati dalji pad broja etničkih Muslimana.

Međutim, konfuzija tokom popisivanja, koju direktno dozvoljava Uprava za statistiku Crne Gore – Monstat, je neuporedivo manji problem od pokušaja asimilacije bošnjačkog naroda u crnogorski narod koji je po svojoj istoriji, obilježijima i zvaničnom izjašnjavanju dominantno pravoslavni hrišćanski narod. Same etničke pa i nacionalne zastave Crne Gore sadrže pravoslavne hrišćanske simbole, pa se postavlja pitanje, kako je moguće povjerovati u parole da se narodnost Crnogorac (ne nacionalne pripadnost), ne mora vezati za vjersku pripadnost. Uzimajući u obzir dešavanja sa kraja XIX, početka i sredine XX vijeka, kada je Sandžak postao dio Crne Gore i brojne nerazjašnjene zločine nad Bošnjacima, postavlja se pitanje, odakle pravo zaborava za zločine za koje se nikada nije tražio oprost?

Iako je medijima je vrlo aktuelno pitanje, kako će se, nakon smjene vlasti u Crnoj Gori, izjasniti pravoslavno stanovništvo ove države, ne mora nužno biti aktuelno pitanje za sve narode. Bošnjaci su narod na čijim se podjelama radilo dugo i previše i sada, kada su “oni na vrhu” zauzeti oko sebe, imaju priliku da naprave korak ka jedinstvu i boljoj organizaciji unutar svog naroda.


Rožaje Free Press




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *