Autor Suad K Zoranić
Rezultati popisa stanovništva u Crnoj Gori za 2023. godinu otkrili su interesantne statistike koje se tiču Bošnjaka, njihove vjerske, nacionalne i jezičke pripadnosti. Iako se značajan broj stanovnika izjasnio kao muslimani, razlika između onih koji su se nacionalno identificirali kao Bošnjaci i onih koji su naveli bosanski jezik kao maternji jezik, pokazuje kompleksnost identiteta bošnjačke zajednice u Crnoj Gori.
Prema podacima popisa, čak 124.668 osoba, što čini 19,99% stanovništva, izjasnilo se da su pripadnici islamske vjere. Međutim, nacionalna pripadnost Bošnjacima značajno je manja — 58.956 osoba, ili 9,45% stanovništva, se izjasnilo kao Bošnjaci. Ovaj podatak otkriva jasnu razliku između vjerske i nacionalne pripadnosti, gdje mnogi muslimani u Crnoj Gori možda ne osjećaju pripadnost bošnjačkom nacionalnom identitetu.
Još značajnije je to što se samo 43.470 osoba, odnosno 6,97% stanovništva, izjasnilo da govori bosanskim jezikom. Ova razlika između nacionalne pripadnosti i jezika jasno ukazuje na kulturno-jezičke razlike unutar same bošnjačke zajednice.
-
Pregled po opštinama
Najveća koncentracija Bošnjaka, kao i govornika bosanskog jezika, nalazi se u opštinama sa većinskim muslimanskim stanovništvom. U opštini Rožaje, na primjer, od ukupno 22.378 muslimana, čak 19.627 se izjasnilo kao Bošnjaci, dok 17.167 govori bosanski jezik. Slično je i u opštini Bijelo Polje, gdje je 12.315 Bošnjaka, od ukupno 17.202 muslimana, a 7.894 govore bosanski jezik.
Opština Plav također pokazuje visok nivo nacionalnog i jezičkog identiteta Bošnjaka, sa 5.940 Bošnjaka i 5.478 govornika bosanskog jezika, od ukupno 7.164 muslimana.
Međutim, u nekim opštinama, kao što su Bar i Podgorica, postoji značajna razlika između broja muslimana, Bošnjaka i govornika bosanskog jezika. U Baru, od ukupno 14.640 muslimana, samo 3.901 se izjasnilo kao Bošnjaci, a 2.110 osoba je navelo bosanski jezik. Slična situacija je u Podgorici, gdje je od 18.776 muslimana, 4.697 Bošnjaka, dok samo 2.425 osoba govori bosanski jezik.
-
Različiti faktori identiteta
Ovi podaci jasno pokazuju da vjerska, nacionalna i jezička pripadnost ne moraju uvijek biti u korelaciji. Na primjer, moguće je da se određeni broj muslimana u Crnoj Gori izjašnjava kao pripadnici drugih nacionalnosti (poput Crnogoraca ili Albanaca), i da koriste crnogorski ili albanski kao maternji jezik. S druge strane, postoji i mogućnost da jezički asimilacijski procesi i pritisci iz prošlosti i sadašnjosti utiču na to da se manji broj ljudi izjašnjava kao govornici bosanskog jezika, uprkos nacionalnoj identifikaciji sa Bošnjacima.
Podaci sa popisa stanovništva iz 2023. godine predstavljaju važan pokazatelj za buduće planiranje i politiku identiteta bošnjačke zajednice u Crnoj Gori. Razlike između vjerske, nacionalne i jezičke pripadnosti ukazuju na složenost i dinamiku identiteta naše zajednice, ali i na potrebu za daljom analizom faktora koji utiču na ove razlike. Kroz ovakve analize može se bolje razumjeti stanje Bošnjaka u Crnoj Gori i planirati dalji koraci za očuvanje i razvoj našeg kulturnog i jezičkog naslijeđa.
