Utorak, 13 Maja, 2025

Porast broja muslimana u zemljama Europe: Koje države bilježe najveći rast?

Share

Islam je danas druga najveća religija u Europi i igra sve značajniju ulogu u društvenom, političkom i ekonomskom životu kontinenata. Demografske promjene, migracije i prirodni priraštaj doprinose rastu muslimanske populacije, a predviđanja pokazuju da će ovaj trend imati dalekosežne posljedice na strukturu europskih društava u narednim decenijama.

Trenutno stanje

Prema istraživanju Pew Research Centra, muslimani trenutno čine oko 5% ukupne europske populacije. Očekuje se da će se taj postotak značajno povećati do 2050. godine, kada bi muslimani mogli činiti čak 14% stanovništva kontinenta, u zavisnosti od migracijskih i natalitetnih faktora. Ovaj rast nije ujednačen i varira od zemlje do zemlje, pri čemu su neke države zabilježile znatno veće promjene nego druge.

Gradovi s najvećom muslimanskom populacijom

Neki europski gradovi imaju posebno visoku koncentraciju muslimanskog stanovništva. U pojedinim urbanim sredinama muslimani već čine petinu ili čak četvrtinu stanovništva:

  • Ujedinjeno Kraljevstvo:
    • London (oko 1,3 milijuna muslimana, što čini 15% ukupnog stanovništva grada)
    • Birmingham (27%)
    • Bradford (24,7%)
  • Francuska:
    • Pariz i okolica (preko 1,7 milijuna muslimana)
    • Marseille (oko 25%)
  • Njemačka:
    • Berlin (oko 400.000 muslimana)
    • Frankfurt (oko 12%)
    • Hamburg (oko 88.000 muslimana)
  • Nizozemska:
    • Rotterdam (13%)
    • Amsterdam (11%)

Broj muslimana po zemljama

Francuska trenutno ima najveći broj muslimana u zapadnoj Europi s oko 5,7 milijuna muslimana (8,8% populacije). Slijede:

  • Njemačka: 5 milijuna muslimana (6,1%)
  • Ujedinjeno Kraljevstvo: 4,5 milijuna muslimana (4%)
  • Nizozemska: 1 milijun muslimana (5,8%)
  • Švedska: 800.000 muslimana (8%)

Međutim, relativni rast muslimanskog stanovništva je posebno izražen u skandinavskim zemljama i Njemačkoj, gdje su migracije proteklih godina značajno utjecale na demografsku sliku.

Predviđanja za 2050. godinu

Ukoliko se nastave postojeći trendovi migracija i nataliteta, do 2050. godine neke zemlje bi mogle imati dvostruko veći postotak muslimanskog stanovništva nego danas:

  • Švedska: 30,6%
  • Njemačka: skoro 20%
  • Ujedinjeno Kraljevstvo: 16,7%
  • Francuska: 17,4%
  • Nizozemska: 14%

Razlozi rasta muslimanske populacije

Glavni faktori koji doprinose povećanju broja muslimana u Europi su:

  1. Migracije – Od 2010. do 2016. godine, u Europu je migriralo oko 2,5 milijuna muslimana. Ratovi i ekonomske nestabilnosti u zemljama Bliskog Istoka i Afrike doprinose daljnjoj migraciji.
  2. Demografska struktura – Muslimanska populacija je znatno mlađa u odnosu na opću europsku populaciju. Prosječna dob muslimana u Europi iznosi 30,4 godine, dok je prosjek kod nemuslimana 43,8 godina.
  3. Stopa nataliteta – Muslimanke u Europi u prosjeku rađaju 2,6 djece, dok je prosječna stopa nataliteta kod nemuslimanki 1,6 djece po ženi. Ovaj faktor osigurava kontinuirani rast muslimanske populacije čak i u odsustvu migracija.

Rast muslimanske populacije donosi izazove, ali i prilike. Brojne zemlje razvijaju integracijske programe kroz:

  • Jezične i obrazovne inicijative
  • Kulturne i vjerske razmjene
  • Uključivanje u tržište rada

Muslimanska zajednica u Europi značajno doprinosi ekonomiji, posebno u sektorima trgovine, medicine, inženjeringa i poduzetništva. U Velikoj Britaniji, muslimanski biznisi generiraju prihode od više milijardi funti godišnje.

Čak i bez dodatnih migracija, prirodni priraštaj osigurava kontinuirani rast muslimanske populacije. Trenutno, u Europskoj uniji, Švicarskoj i Norveškoj živi oko 25,8 milijuna muslimana (4,9% ukupnog stanovništva), a predviđa se da će taj broj do 2050. godine narasti na najmanje 35 milijuna, čineći oko 7,4% europske populacije.

Porast muslimanske populacije u Europi predstavlja važnu demografsku i kulturnu promjenu koja će oblikovati budućnost kontinenta. Dok se pojedine zemlje suočavaju s izazovima integracije, muslimanska zajednica istovremeno postaje ključni faktor u ekonomskoj i društvenoj dinamici Europe. Budućnost međusobnog suživota zavisit će od sposobnosti europskih društava da prilagode politike, omoguće inkluziju i očuvaju društvenu koheziju u eri demografskih promjena.

Slični članci

Local News